
(Zadnja izmjena članka 05/12/2024)
Sadržaj članka
Fosfor u biljci
Biljke usvajaju fosfor iz vodene otopine tla isključivo kao ione H2PO4– i HPO4– (bez obzira na porijeklo gnojiva; mineralno ili organsko gnojivo). Količine fosfata koje se nalazi u ksilemskom toku korijena, 100-1000x veća je od količine fosfata u tekućoj fazi tla. Asorbcija fosfata je aktivan proces, koji se odvija uz prisustvo prenosioca, zbog razlike u gradijentu. Fosfati se vrlo brzo asorbiraju ulazeći u brojne metabolitičke procese i imobiliziraju se u organske oblike. Najčešći organski oblici fosfora u biljci su ezos-fosfat i uridina-difosfat.
U biljci fosfatni ion je vrlo mobilan i pokretljiv u oba smjera. Mlado lišće ne usvaja samo fosfor iz korijena, već može usvajati i fosfor iz starijeg lišća. Zato je dodatna folijarna gnojidba fosforom vrlo učinkovita mjera u gnojidbi.
Oblici fosfora u biljci
U biljci se fosfati nalaze u obliku ortofosfata te pirifosfata, esterificiranim sa šečerima i alkoholima, tvoreći tako spojeve visoke metabolitičke aktivnosti. Fosfolipidi, u kojem su fosfati uključeni u di-esterskom lancu, važni su sastavni spojevi bioloških membrana i stoga vrlo važni za pravilan razvoj biljnih stanica. (slika 1).
Slika 1. Molekularna građa fosfolipida (Violante, 2000)
Fosforilizirani spojevi visokog energetskog nivoa su adenozin-trifosfat (ATP) i adenozin-difosfat (ADP). Hidrolizom pirofosfatne veze (fosfoanidridi) karakteristične molekularne strukture, oslobađa se velika količina energije (važan izvor energije za sve fiziološke procese u biljci). Kako je prije već navedeno, ciklus ATP-ADP, čini temeljni sustav izmjene energije u biološkim reakcijama.
Ostali nukleotidi, kao što su
- citidina-trifosfat (CTP),
- guanozin-trifosfat (GTP) i
- uvidin-trifosfat (UTP)
su međuspojevi nastali u različitim biosintetskim procesima. Svi nukleotidi su proistekli su iz sinteze ribonukleinske kiseline (RNA) i nalaze se u formi «di-oksi» te sudjeluju u procesu zamjene riboze sa di-oksiribozom, u procesima di-oksiribonukleinske kiseline (DNA).
U sjemenkama je posebno zastupljen fitin, sol kalcij ili magnezij estera esofosfora (fitinske kiseline). Fitinska kiselina je karkateristična po izrazitom afinitetu prema cinku i željezu. U sjemenkama leguminoza, se isključivo nalazi kao sol kalcija ili magnezija.
Fosfor iz fitinske kiseline čini oko 50% fosfora u sjemenkama leguminoza, 60-70% u zrnu žitarica. Fitati su najvećim djelom locirani u aleuronskom staničnom sloju zrna žitarica, klici kukuruza i kotiledonama leguminoza. Fitati su prisutni i u gomoljima krumpira gdje čine 15-30% ukupnog fosfora.
U procesu klijanja sjemenki, fosfor iz fitina bude mobiliziran i transformiran u forme koje mlade biljčice koriste u svojem metabolizmu.

U korijenu i lišću, poglavito starijem lišću, prisutne su povišene količine fosfata u anorganskom obliku, koje se iskorištavaju u slučaju manjka fosfora u biljci.
Nedostatak fosfora u biljci
Nedostatak fosfora u biljnom metabolizmu ograničava stvaranje RNA i značajno reducira sintezu proteina.
Kod nedostatka fosfora, u vegetativnim organima biljke dolazi do akumulacije dušičnih spojeva niske molekularne mase, te se time značajno smanjuje iskorištenje dušika (N) u gnojidbi poljoprivrednih kultura. Biljke značajno zaostaju u rastu i reduciran je razvoj korijena. Značajno je i kvalitativno i kvantitativno smanjenje prinosa. Nedostatak fosfora također usporava dozrijevanje plodova.
Prvi simptomi nedostatka manifestiraju se na starijem lišću koje dobiva intenzivnu zelenu boju. Kod drvenastih kultura lišće dobija tamniju boju i počinje ranije opadati. Reducirani razvoj biljaka praćen je i viškom fosfata u mikroambijentu korijena kao posljedica smanjena usvajanja i translokacije drugih hranjiva (cinka, željeza i bakra).
Opskrba biljke fosforom iz tla
Generalno gledajući, količina fosfora koja je na raspolaganju biljci za njenu ishranu direktno ovisi o količini fosfata u tekućoj fazi tla i sposobnosti adsorpcijskog kompleksa tla da održava tu ravnotežu (Aquino i Hanson 1984, Violante 2000)
Optimalna količina ovisi o vrsti biljke, agrotehnici i tipu tla. Ovisno o sredstvu za ekstrakciju fosfora iz uzorka tla, optimalne nivo fosofra u tlu iznosi:
- 10-30 mg P/kg tla metodom po Olsenu
- 10-25 mg P/kg tla metodom po Brayu
- 15-20 mg P2O5/100 grama tla kod AL metode (standardna metoda za analizu količine fosfora u tlu u Hrvatskoj).
Povećanje biljci pristupačnog fosofra u tlu ovisi o kulturi te količini i tipu fosfornog gnojiva.
Na dugogodišnjim pokusima koji su proveli Hooker i sur. (1983, cit. prema Sumner 1999) kod 14-godišnjeg ciklusa uzgoja različitog povrća, na glinasto-ilovastom tlu, godišnjom gnojidbom od 20 kg P/ha/god. (korištenjem mineralnog gnojiva) na netretiranom tlu izmjerena je količina od 12 mg/kg tla dok je na tretiranom tlu izmjerena količina od 54 mg/kg tla.
Kod upotrebe visoke količine zrelog stajskog goveđeg gnoja, u količini od 480 kg/ha/god čistog P, nakon 11-godišnjeg ciklusa uzgoja ječma, na glinovitom tlu, na netretiranom tlu izmjerena je količina od 22 mg/kg tla dok je na tretiranom tlu izmjerena količina od 893 mg/kg tla (Chang i sur., 1991, cit. prema Sumner 1999).
Gnojidba fosforom i količina fosfora u tlu
Kod fosfora koji se dodaje gnojidbom trebalo bi voditi računa o optimalnoj koncentraciji u vodenoj otopini tla i adsorpciji aniona u tlu. U tlima u kojima je adsorpcija aniona izrazita, postizanje optimalne koncentracije u vodenoj fazi tla, zahtjeva obilnu gnojidbu fosfornim gnojivima. Na takvim tlima, potrebe biljaka za fosforom teško se zadovoljavaju jer količina fosfora dodane gnojidbom imaju mogućnost vezanja, dok je promjena koncentracije u vodenoj fazi tla minimalna (Coyne, 1999).
Za postizanje optimalne opskrbljenosti fosforom u vodenoj fazi tla potrebno je voditi računa o optimalnoj opskrbljenosti tla za pojedinu kulturu. Optimalna količina, ovisno o kulturi, koje je potrebno dodati gnojidbom iznosi 20-80 kg P/ha. Kulture koje su intenzivnog vegetativnog porasta, ili produciraju veliku količinu suhe tvari (kao npr. kukuruz) imaju visoke potrebe za fosforom. Kod leguminoza, dobra opskrbljenost tla fosforom, potiče rad dušičnih bakterija iz roda Rhizobium.
Glavne funkcije fosfora u biljci jesu u procesu ishrane i metabolizma i izgradnji visokoenergetskih spojeva (ADP, ATP i dr.), kojih se razgradnjom oslobađa energija potrebna u svim važnim fiziološkim procesima (Marshner 1995).
Optimalne količine fosfora u biljci
U slijedećoj tablici prikazane su optimalne količine fosfora u listu pojedinih poljoprivrednih kultura. Količina fosfora utvrđuje se analizom lista u ovlaštenom laboratoriju za analizu lista.
Tablica 1. Optimalne količine fosfora u listu poljoprivrednih kultura (Kay i Hill, 1998)
Poljoprivredna kultura | (% P) | (kg P2O5/1 tonu prinosa) |
---|---|---|
Voćarske kulture: | ||
Jabuka | ||
Breskva | ||
Maslina | ||
Vinova loza (prije cvatnje) | ||
Jagoda | ||
Povrtne kulture: | ||
Grašak | ||
Cikla | ||
Kelj/Kupus | ||
Cvjetača | ||
Zelena salata | ||
Krastavac | ||
Krumpir | ||
Rajčica | ||
Paprika | ||
Ratarske kulture | ||
Pšenica | ||
Kukuruz |
Ratarske kulture su veliki potrošači fosfora, te je u gnojidbi ratarskih kultura potrebno dobro poznavati tehnologiju gnojidbe fosforom. Osim ratarskih kultura, veliki potrošač fosfora je jagoda te neke od povrtnih kultura poput cvjetače, kelja, kupusa i mahunarke.

Pročitajte i ostale stručne članke na temu gnojidbe fosforom:
- Fosfor u gnojidbi poljoprivrednih kultura (1) – dinamika fosfornog iona u tlu i raspoloživost za biljku
- Fosfor u gnojidbi poljoprivrednih kultura (3) – fosforna mineralna gnojiva; osnove podjele fosfornih gnojiva
- Fosfor u gnojidbi poljoprivrednih kultura (4) – pojedinačna fosforna gnojiva
- Bioprimus NPK 572 – organsko mineralno gnojivo sa visokim sadržajem fosfora u organskom obliku
- Trafos K – visoko koncentrirana otopina kalij-fosfita (PK 30:20)
Autor članka: | |
---|---|
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos. Kontakt (mob.): 098/435-129 e-mail: david.gluhic@gnojidba.info | ![]() |
Leave a Reply