Biostimulatori Što su biostimulatori i zašto su važni u poljoprivrednoj proizvodnji?

(Zadnja izmjena članka 14/06/2024)

Biostimulatori – što su i zašto su važni u poljoprivrednoj proizvodnji

Biostimulatori imaju važnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji. Kod pojave stresnih uvjeta (različitih stresnih uvjeta) primjena je postala redovna tehnološka mjera. Nedvojbeno, svi stresni uvjeti djeluju negativno na poljoprivredne kulture, i značajno smanjuju visinu prinosa.

Prema podacima koje prenosi časopis Bussines Wire (2020) globalna vrijednost tržišta biostimulatora procijenjena je na vrijednost od 2,6 mil. USD te bi prema istim predviđanjima vrijednost tržišta u 2025. godini iznosila oko 4,9 mil. USD. Velika potražnja za biostimulatorima uvjetovana je tehnološkim razvojem poljoprivredne proizvodnje ali isto tako i sve jače izraženim stresnim uvjetima tijekom poljoprivredne proizvodnje. Stres uvjetovan niskom ili visokom temperaturom kao i nedostatkom vode, glavni čimbenici smanjenja visine i kvalitete prinosa poljoprivrednih kultura.

Na ukupnu potrošnju biostimulatora utječe cijena i doza po jedinici površine. Dominantan proizvod na tržištu biostimulatora zobg cijene su i dalje proizvodi na bazi aminokiselina, dok se ostale grupe koriste u manjim količinama. Danas, kada su poljoprivredni proizvođači pritisnuti značajnim rastom cijena svih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji (sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva i dr.), vrlo je važno postići visoki i kvalitetan urod poljoprivrednih kultura. Jedino visoki i kvalitetan urod (prinos) može pokriti troškove ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, i naposljetku ostvariti i dohodak za poljoprivrednog proizvođača. Iz tog razloga, danas je primjena biostimulatora postala redovna mjera u poljoprivrednoj proizvodnji.

Poticaj primjeni biostimulatora je i uvođenje visokoprinosnih sorti i hibrida u poljoprivrednu proizvodnju, gdje se bez ciljane primjenom biostimulatora ne može postići očekivani visoki prinos i kvaliteta.

Proizvodnja biostimulatora

Danas je u proizvodnju biostimulatora uključen veliki broj tvrtki, koje su okupljene oko nekoliko strukovnih organizacija. Jedna od takvih organizacije je i European Biostimulants Industry Council (EBIC) koji okuplja 55 tvrtki koje se bave proizvodnjom biostimulatora. Osnovna uloga ove strukovne organizacije je unaprjeđenje tehnologije proizvodnje i učinkovitosti biostimulatora te razvoj zakonodavnog okvira za proizvodnju i trgovanje biostimulatorima.

Jedna od važnijih aktivnosti je i stručno i znanstveno promoviranje primjene biostimulatora kroz organizaciju stručnih skupova poput svjetskog kongresa na temu biostimulatora koji su do sad bili organizirani u Strasbourgu (Francuska, 2012), Firenci (Italija, 2015), Miami (SAD, 2017), Barceloni (Španjolska, 2019), Florida (SAD, 2021) i Milano (Italija, 2023).

Biostimulants world congress logo

Što je stres i koji su oblici stresa u poljoprivrednoj proizvodnji?

Vrlo jednostavnim rječnikom rečeno; stres je svaki nepovoljni uvjet (klimatski, biološki ili proizvodni) koji će privremeno ili trajno zaustaviti rast i razvoj biljke, i time negativno utjecati na visinu i kvalitetu ostvarenog prinosa. Postoje brojni stresni uvjeti, koji se prema porijeklu mogu svrstati u tri grupe, kao je i navedeno u slijedećoj tablici.

Tablica 1. Oblici stresa za poljoprivredne kulture (Colla i Rouphael, 2019)

Agroklimatski stres
Vegetacijski stres
Ostali stresni uvjeti
Visoka/niska temperatura
Sadnja
Oštećenje biljaka (tuča, vjetar i sl.)
Nedostatak vode
Rezidba
Fitotoksičnost nakon primjene pesticida (herbicida)
Nedostatak svijetla
Cvatnja
Oštećenja uzrokovana gljivicama (bolesti), nematodama, insektima i sl.
Visoka količina soli u tlu ili vodi
Rast plodova
Visoka koncentracija hraniva u gnojidbi
Neodgovarajući pH tla i vode
Dozrijevanje plodova
Zagađivači (polutanti različitog porijekla) i teški metali

Najčešći su stresni uvjeti uvjetovanim promjenom klimatskih uvjeta (agroklimatski stres) uslijed promjene temperature; na početku vegetativnog perioda niska temperatura sa mrazom dok je kasnije u ljetnom periodu, prisutna visoka temperatura, koju često prati i nedostatak vode. Osim ovih, često dolazi i do fitotoksičnosti nakon primjene herbicida (žitarice, luk, krumpir), oštećenja zbog visoke koncentracije hraniva i pesticida u otopini za prskanje ili oštećenje i gubitak lisne mase zbog napada bolesti. I zadnjih godina, sve češće dolazi i do oštećenja biljaka zbog tuče.

Nedostatak vode (suša) čine sve više problema u poljoprivrednoj proizvodnji te je primjena biostiumlatora vrlo važna mjera

Tablica 2. Vrijeme primjene biostimulatora kod nekih poljoprivrednih kultura

Poljoprivredna kultura
Vrijeme primjene biostimulatora
Drvenaste kulture (vinova loza, jabuka, breskva, trešnja i dr.)
Kretanje vegetacije u rano proljeće (opasnost od kasnih mrazova)
Cvatnja i oplodnja
Ljetni period rasta plodova
Dozrijevanje plodova
Maslina
Kraj zimskog mirovanja
Cvatnja
Ljetni period visokih temperatura i nedostatka vode u tlu
Sinteza ulja u plodovima
Povrtne kulture
Uzgoj presadnica
Sadnja presadnica
Cvatnja
Rast plodova
Dozrijevanje plodova
Jagoda
Početak vegetacije u proljeće
Cvatnja
Dozrijevanje plodova
Salata
Sadnja presadnica
Rast lisne mase
Pšenica (i ostale strne žitarice)
Kraj zimskog mirovanja
Cvatnja i oplodnja
Nalijevanje zrna (proteini)

Podjela biostimulatora

U agrotehničkom kontekstu, svi preparati koji imaju biostimulativni učinak na biljku, mogu se podijeliti u slijedeće funkcionalne grupe proizvoda (Halpren i sur., 2015):

  • Biostimulatori na bazi aminokiselina
  • Biostimulatori na bazi ekstrakta morskih algi (Ascophyllum nodosum i dr.) i ekstrakti mikroalgi
  • Biostimulatori na bazi huminskih ekstrakta (huminske i fulvo kiseline)
  • Mikrobiološki preparati (metaboliti gljiva, bakterija i ostalih mikroorganizama)
  • Elementi u tragovima (silicij, jod, selen i drugi rijetki elementi)
  • Vitamini B i D grupe
  • Fosfiti
Promjenom zakonske regulative na razini EU, FOSFITI (najčešće kalij-fosfit i bakreni-fosfit) svrstani su u fungicide (zaštitna sredstva) te se više ne nalaze u grupi biostimulatora. Iako je kroz veliki broj znanstvenih i stručnih radova dokazan biostimulativan učinak fosfita (soli fosfonata) na biljke, zbog rezidua koji dugotrajno ostaju u biljci nakon primjene, ovi preprati svrstani su u zaštitna sredstva. Međutim, važno je napomenuti da se ovo ograničenje odnosi samo na područje EU, dok se izvan područja EU fosfiti i dalje primjenjuju kao gnojiva u svim oblicima poljoprivredne proizvodnje.

Doza primjene biostimulatora

Doza primjene pojedinih biostimulatora ovisiti će o intenzitetu stresa i oštećenju nakon završetka stresnih uvjeta, o vrsti stresa, razvojnoj fazi biljke i koncentraciji slobodnih aminokiselina u pojedinom preparatu. Generalno, doze primjene kreću se u rangu od 1-5 lit/ha u folijarnoj primjeni i 1-20 lit/ha za primjenu kroz sustav fertirigacije. Aminokiseline, kao najčešći izbor biostimulatora, uglavnom se primjenjuju u FOLIJARNOJ GNOJIDBI, ali se učinkovito mogu primijeniti i kroz sustave FERTIRIGACIJE ili zalijevanjem pojedinačnih stabala.

AMINOKISELINE

Izlged molekule aminokiselina kod biostimulatora

Biostimulatori na bazi aminokiselina

Ovo je najčešća grupa biostimulatora na tržištu. Pozitivan učinak primjene aminokiselina na biljke u prevenciji i oporavku od stresnih uvjeta poznat je već dugi niz godina. Dosadašnjim znanstvenim istraživanjima utvrđeno je postojanje više od 250 različitih aminokiselina, od kojih za sada, dokazanu fiziološku ulogu ima 21 aminokiselina.

Tablica 1. Popis fiziološki važnih aminokiselina

Alanin
Valin
Glicin
Fenilalanin
Izoluecin
Triptofan
Leucin
Triosin
Prolin
Aspartanska kis.
Glutaminska kis.
Arginin
Histidin
Lizin
Serin
Treonin
Cistein
Metionin
Aspargin
Glutamin
Hidroksiprolin

Važno je napomenuti da svaki fiziološki proces u biljci zahtjeva prisutnost specifične aminokiseline. Stoga se po sastavu biostimulatora na bazi aminokiselina (AMINOGRAM) može procijeniti pogodnost pojedinog preparata za primjenu protiv specifičnih stresnih uvjeta. Tako su biostimulatori koji sadrže više količine prolina, glicina i glutaminske kiseline, namijenjeni protiv stresnih uvjeta niske i visoke temperature i nedostatka vode. S druge strane, proizvodi koji sadrže visoku količinu lizina, vrlo su važni u metabolizmu i usvajanju hraniva u biljku. Dok biostimulatori koji sadrže visoku količinu fenilalanina, imaju važnu ulogu u dozrijevanju plodova i stvaranju više pigmenata boje u plodovima.

Više o važnosti aminokiseline prolina kod stresnih uvjeta kod biljaka (ENG).

Što je aminogram?

Aminogram prikazuje količinu pojedinih aminokiselina u preparatu, te je važan parametar, prilikom izbora preparata, jer sve aminokiseline nemaju jednaku fiziološku ulogu.

Tablica 2. Fiziološke uloge pojedinih aminokiselina

Vrsta aminokiseline
Fiziološka uloga aminokiseline
Prolin
Abiotski stres (suša, visoka temperatura)
Cvatnja i oplodnja
Glutaminska kiselina
Sinteza ostalih aminokiselina u biljci
Otpornost na stresne uvjete
klorofila
Glicin
Otpornost na stresne uvjete
Aktivator procesa fotosinteze
Arginin
Razvoj korijena
Sinteza hormona rasta (auxina)
Alanin
Sinteza klorofila
Aspartanska kiselina
Poboljšano usvajanje i metabolizam hraniva
Lizina
Prekursor sinteze ostalih aminokiselina u biljci
Metabolizam hraniva u biljci
Fenilalanin
Prekursor sinteze antocijana (tvari boje)
Valina, Leucina
Prekursor sinteze aromatskih spojeva

Aminokiseline su specifični spojevi koji se sastoje od amino grupe (koja imaja visoki pH) i karboksilne grupe (grupa sa niskim pH vrijednostima) te centralno smještenog atoma ugljika. Ovisno o položaju amino grupe, mogu biti L- i D- aminokiseline, te su sa strane biljke, u metabolizmu iskoristive samo slobodne (nevezane) L-aminokiseline.

Posebnost aminokiselina je da su to

  • spojevi niske molekularne mase,
  • lako se usvajaju (nije potrebna dodatna energija za usvajanje, što je naročito važno kada su biljke pod stresnim uvjetima)
  • lako penetriraju u list te
  • ne ovise o aktivnosti klorofila.

Folijarna primjena aminokiselina daje brz i učinkovit odgovor na stresne uvjete tijekom vegetacije svih poljoprivrednih kultura.

Zašto je važno poznavati količinu slobodnih aminokiselina u biostimulatoru?

SLOBODNE AMINOKISELINE su jedini aktivni dio biostimulatora, te će učinak i doza primjene biostimulatora ovisiti o količini slobodnih aminokiselina. Nažalost, dio trgovaca vrlo agresivno reklamira samo količinu ukupnih aminokiselina u svojim proizvodima, i time vrlo često dovodi u zabludu kupce svojih proizvoda.

Prema porijeklu sirovine za ekstrakciju amino kiselina, iste se mogu podijeliti na:

  • Aminokiseline ekstrahirane iz materijala životinjskog porijekla
  • Aminokiseline ekstrahirane iz materijala biljnog porijekla
  • Sintetske aminokiseline
  • Aminokiseline dobivene iz metabolita mikroorganizama

Sa stajališta biljke, ne postoje razlike u usvajanju aminokiselina dobivenih iz različitih izvornih sirovina.

Biljka prepoznaje određene aminokiseline prema biokemijskom sastavu, NE PREMA PORIJEKLU SIROVINE, te ih kao takve može uključiti u svoje fiziološke procese.

Dodatne informacije o biostimulatorima na bazi aminokiselina

Stručni članci na temu biostimulatora na bazi aminokiselina:
Biostimulatori na bazi aminokiselina dostupni na tržištu (HR):

MORSKE ALGE

Morska alga Ascophhylum nodosum sirovina za proizvodnju bistimulatora

Biostimulatori na bazi morskih algi

U odnosu na biostimulatore na bazi aminokiselina, radi se o kompleksnijim proizvodima značajno više cijene, koji imaju višu količinu različitih bioaktivnih sastojaka, te u primjeni pokazuju značajno bolje rezultate u odnosu na druge vrste biostimulatora. Za proizvodnju ekstrakta algi, koriste se različite vrste morskih algi. Glavna vrsta koja se koristi za proizvodnju biostimulatora je morska alga mjehurasta haluga ili  Ascophyllum nodosum. Osim ove vrste, koriste se i ostale morske alge, kao što su Laminaria digata, Durvillea potatorum, Sargassum, Fucus, Macrocystis, Ecklonia maxima i druge. Isto tako, postoje i različiti tehnološki postupci za preradu sirovine, koji će značajno utjecati na količinu bioaktivnih sastojaka, koji će se nalaziti u krajnjem proizvodu (biostumulatoru).

Veliki broj BIOAKTIVNIH SASTOJAKA ključ su učinka biostimulatora na bazi morskih algi. Radi se o cijeloj grupi različitih organskih spojeva sa brojnim pozitivnim učinkom na biljke; od povećanja otpornosti na stresne uvjete, do poticaja oplodnje i rasta i dozrijevanja plodova. Bioaktivni sastojci i njihov učinak prikazani su u slijedećoj tablici:

Tablica 3. Bioaktivni sastojci u biostimulatorima na bazi ekstrakta morskih algi i njihov učinak na biljku

Bioaktivni sastojak
Učinak na biljku
Polisaharidi
(alginati, laminarini, fukoidani)
Antioksidativni učinak
Otpornost na stresne uvjete
Antibakterijski učinak
Proteini
Povećavaju otpornost na stres
Važni u svim fiziološkim procesima u biljci
Pigmenti
(klorofil, karotenoidi)
Antioksidativni učinak (rezistentnost na stres)
Polifenoli
(fenolna kiselina, flavonoidi, benzoična kiselina i dr.)
Antioksidativni učinak (rezistentnost na stres)
Minerali
Izvor minerala za fiziološke procese u biljci
Prirodni hormoni
(giberelini, auxini, citokinini i dr.)
Poticaj rasta i diobe stanice
Poticaj cvatnje
Formiranje generativnih pupova
Rast i razvoj korijena

Zbog velikog broja bioaktivnih sastojaka koji se nalaze u biostimulatorima na bazi morskih algi, brojni poljoprivredni proizvođači, sve češće koriste ovu vrstu biostimulatora. Kroz brojne znanstvene radove potvrđen je učinak ekstrakta morskih algi protiv brojnih stresnih uvjeta, pogotovo suše i visoke temeprature, ali isto tako i cvatnje i oplodnje.

Biostimulatori na bazi morske alge imaju važnu ulogu u cvatnji i oplodnji masline
Biostimulatori na bazi morske alge imaju važnu ulogu u cvatnji i oplodnji kod masline, pogotovo u lošim klimatskim uvjetima (vjetar, kiša).

Dodatne informacije o biostimulatorima na bazi ekstrakta morskih algi:

Stručni članci na temu biostimulatora na bazi ekstrakta morskih algi:
Biostimulatori na bazi ekstrakta morskih algi dostupni na tržištu (HR):
HUMINSKE KISELINE

Huminske kiseline imaju pozitivan učinak na razvoj korijena

Biostimulatori na bazi huminskih kiselina

Treća grupa su proizvodi na bazi huminskih kiselina. Za primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji, huminske kiseline pokazale su dobar učinak u povećanju plodnosti tla, popravku vodozračnih odnosa u tlu i popravak kemijskih svojstava tla. Osim toga, huminske kiseline pokazuju dobar biostimulativan učinak na biljke – potiču rast i razvoj korijena, bolje usvajanje hraniva u tlu, pogotovo u hladnim tlima na početku vegetacijskog ciklusa, te povećavaju otpornost biljka na više količine soli u tlu.

Na tržištu postoji veći broj preparata na bazi huminskih kiselina. Uglavnom se radi o tekućim prepatima u kojima se nalaze različiti postoci huminskih i fulvokiselina. Mikrogranulirani preparati na bazi huminskih kiselina, dosta su rijetki na tržištu, jer zbog veće koncentracije huminskih kiselina, imaju značajno veću cijenu.

Sirovine za proizvodnju preparata na bazi huminskih kiselina

Većina preparata na tržištu dobiveno je ekstrakcijom američkog leonardita (najveća nalazišta nalaze se u pokrajni North Dakota u SAD) uz djelovanje kalijeve ili natrijeve lužine. Preparati koji su dobiveni ekstrakcijom uz pomoć kalijeve lužine (KOH) bolje su kvalitete, jer nema zaostataka štetnog natrija (Na) kod jeftinije ekstrakcije sa natrijevom lužinom (NaOH).

Osim ekstrakcije iz američkog leonardita, preparati na bazi huminskih i fulvokiselina mogu se dobiti iz ekstrakcije različitih humificiranih organskih materijala. Najčešće se koriste organski ostaci biljnog porijekla, poput melase iz proizvodnje šećera (organski ostaci iz obrade sirove za proizvodnju šećera) ili iz ostalih organskih materijala koji su bili podvrgnuti procesima kontrolirane humifikacije.

Preparati dobiveni ekstrakcijom iz humificiranih organskih materijala uglavnom sadrže visoke količine fulvo kiselina, a vrlo malu količinu huminskih kiseline.

Kako su značajno niže cijene, u odnosu na preparate koji su dobiveni ekstrakcijom iz leonardita, vrlo se često mogu naći na tržištu, kao jeftinija varijanta tekućih organskih gnojiva.

Važnost primjene huminskih kiselina u poljoprivrednoj proizvodnji

Huminske i fulvo kiseline imaju višestruku važnost za primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji, od kojih navodimo:

  • Povećavaju kapacitet adsorpcije hraniva u tlu
  • Neutraliziraju nagle promjene pH vrijednost tla, je imaju sposobnost puferiranja viška/manjka slobodnih vodikovih iona u vodenoj otopini tla
  • Poboljšavaju usvajanje hraniva iz tla u nepovoljnim uvjetima (niska temperatura tla, nedostatak vode u tlu, višak soli u tlu) (Duan i sur., 2003)
  • Imaju sposobnost helatizacije za kationima (Fe, Mn, Zn) u alkalnim tlima i poboljšavaju usvajanje u karbonatnim/alkalnim tlima (Szilàgyi, 1971)
  • Zadržavaju anorganska vodotopiva gnojiva u zoni korijena i smanjuju ispiranje mineralnih oblika hraniva iz tla
  • Potiču pretvorbu netopivih oblika hraniva (fosfor, mikroelementi) u topive, biljci, pristupačne oblike
  • Služe kao hrana svim mikroorganizmima u tlu, te poboljšavaju mikrobiološku aktivnost tla (povećanje produkcije CO2 u tlu)
  • Imaju sposobnost vezivanja toksičnih elemenata (teških metala poput olova, kadmija, žive i dr.) u tlu
  • Potiču rast i razvoj korijena biljaka (Varanini i Pinton, 1995)

Doza primjene huminskih kiselina

Prosječna doza primjene tekućih huminskih kiselina za jedan vegetacijski ciklus krz sustav fertirigacije (povrtne kulture) iznosi ukupno 40-60 lit/ha, razdijeljeno u manje tretmane sa prosječnom dozom od 5-20 lit/ha. U pojedinim ekstremnim uvjetima (visoka količina soli u tlu, stres, zaostatak u rastu kulture) doze za pojedinačnu primjenu huminskih kiselina dosežu i 20-40 lit/ha. Osim kroz sustav fertirigacije, huminske kiseline se koriste u proizvodnji substrata za sjetvu i za potapanje presadnica.

Huminske kiseline rijetko se primjenjuju u folijarnoj gnojidbi, jer imaju značajno bolji učinak u primjeni u tlo

Stručni članci na temu biostimulatora na huminskih kiselina:
Biostimulatori na bazi huminskih kiselina dostupni na tržištu (HR):
MIKROBIOLOŠKI PREPARATI

Mikrobiološki biostimulatori

Mikrobiološki biostimulatori

Kako je prije spomenuto, promjenom zakonske regulative, proizvodi na bazi mikroorganizama mogu se svrstati u biostimulanse (biostimulatore). Radi se o posebnoj grupi proizvoda, koji sadrže različite mikroorganizme, koji imaju biostimulatvni učinak na biljku. Važno je napomenuti, da se u ovoj grupi ne nalazi biološki pesticidi (biofungicidi i bioinsekticidi), koji imaju potpuno drugačiju funkciju u poljoprivrednoj proizvodnji.

Prema vrsti mikroorganizama koji se nalaze u proizvodu, mogu biti:

  • Proizvodi na bazi mikoriznih gljivica (najčešće roda Glomus sp., ili nekog drugog roda)
  • Proizvodi na bazi Trichoderme (potrebno je razlikovati od biofungicida koji sadrže posebne sojeve gljivice Trichoderme atroviride poput preparata Vintec (Belchim) koji je svrstan u pesticide)
  • Proizvodi na bazi endofitske bakterije Paenibacillus polymyxa koja može asimilirati atmosferski dušik (N) i potaknuti sintezu fitohormona u biljci
  • Proizvodi na bazi bakterija Methylobacterium sp. i Arthrobacter sp. koje mogu atmosferski dušik
  • Proizvodi na bazi različitih sojeva bakterije Bacillus sp.

Ovo je vrlo dinamična grupa proizvoda na tržištu, zbog strelovitog razvoja mikrobiologije u zadnjih 10-tak godina. Radi se o vrlo specifičnim preparatima, koji postižu dobru i dokazanu učinkovitost u primjeni, ali u posebnim uvjetima. Primjerice, primjena anorganskih fungicida (bakar, sumpor) ali i primjena i rezidui brojnih organskih fungicida, mogu gotovo u potpunosti zaustaviti rast i rad ovih mikroorganizama. Za učinak mikrobioloških preparata koji se primjenjuju u tlu, utvrđen je i negativni učinak rezidua herbicida, koji mogu biti vrlo dugotrajni u tlu.

Dokazani učinak mikrobioloških biostimulatora prema CEN/TS 17700 tehničkoj specifikaciji

Osim toga, za ove preparate potrebno je provesti i usklađivanje dokazanog učinka, prema CEN/TS 17700 tehničkoj specifikaciji kako bi ovi proizvodi i službeno mogli dobiti PFC oznaku; PFC 6.(A): MIKROBNI BILJNI BIOSTIMULANSI.

U ovoj grupi proizvoda najčešće se primjenjuju preparati na bazi mikoriznih gljivica. Nakon primjene u tlo ili supstrat, mikorizne gljivice čine posebnu simbiozu sa korijenjem. Prednost ove simbioze, je značajno povećanje volumena korijena (od 100-500x) koji time omogućava bolje usvajanje vode i hraniva u tlu, a biljka ima i dodatnu korist od metabolita mikroiznih gljivica, koji podižu otpornost biljaka na bolesti i ostale stresne uvjete. U praksi se najčešće primjenjuju otopine preparata (kroz sustav fertirigacije ili zalijevanjem i potapanjem biljaka) ili se mogu primijeniti u tretiranju sjemena ratarskih kultura prije sjetve.

Koji su ključni uvjeti dobrog učinka primjene mikoriznih preparata u poljoprivrednoj proizvodnji?

Za dobar učinak mikoriznih preparata potrebno je zadovoljiti slijedeće uvjete:

  • Kvalitetan i provjeren preparat koji je pravilno skladišten do vremena primjene (mikorbiološki preparati su vrlo osjetljivi na nepravilne uvjete skladištenja, poput visoke temperature ili vlage)
  • Potreban broj spora po pojedinoj biljci da bi se ostvarila učinkovita simbioza između mikoriznih gljivica i korijena biljke (na svakom preparatu potrebno je deklarirati broj spora na 1 kg ili na 1 lit preparata)
  • Primjena preparata na bazi huminskih kiseline (bez priustnosti teških metala) koji su „prva“ hrana za razvoj mikorize u tlu
  • Analiza tla na količinu teških metala, prvenstveno bakra (Cu) koji ima snažan negativna učinak na mikorizne gljivice, a vrlo je čest u tlima drvenastih kultura (maslina, vinova loza) pogotovo u ekološkom uzgoju

Tablica 5. Potreban broj spora za učinkovitu mikorizu drvenastih poljoprivrednih kultura

Poljoprivredna kultura
Potreban broj spora za učinkovitu mikorizu
Pojedinačna stabla drvenastih kultura (starija rodna stabla)
2,500 spora/stablu
Pojedinačna stabla drvenastih kultura prilikom sadnje (mlada stabla, trs vinove loze) ili drvenaste sadnice u loncima
250-500 spora/sadnici ili loncu
Biostimulatori iz grupe mikrobioloških preparata dostupni na tržištu (HR):
SILICIJ (Si)

Silicij Si ima učinak biostimulatora kod poljoprivrednih kultura

Biostimulatori na bazi elemenata – silicij (Si)

Silicij (Si) je element koji se nalazi u većim količinama u tlu, jer je sastavni dio minerala gline – alumosilikata. Međutim, kako je mineral gline vremenski vrlo stabilan oblik, obogaćivanjem tla silicijem, razgradnjom minerala gline vrlo je sporo. Razgradnja minerala gline (alumosilikata) događa se samo u uvjetima vrlo kiselih (šumskih) tala te postupno djelovanjem bakterija koje mogu otopiti silikate u tlu.

Drugi izvor, u tlu, nalazi se u vodenoj otopini tla, gdje se silicij nalazi u obliku monosilikatne kiseline, kao H4SiO4 te ga bljike mogu usvojiti korijenom i uključiti u svoj metabolizam

Učinak silicija (Si) na poljoprivredne kulture

Iako silicij (Si) nije svrstan u esencijalne (važne) biogene elemente, do danas je provedeno veliki broj istraživanja. Brojna istraživanja dokazala su pozitivan učinak primjene na parametare prinosa i kvalitetu plodova. Ovo su samo neke od prednosti primjene silicija (Si) u poljoprivrednoj proizvodnji:

  • u biljnom tkivu značajno povećava prirodnu otpornost biljke na razna gljivična oboljenja, naročito pepelnicu i botritis
  • povećava mehaničku čvrstoću i otpornost površinskog sloja lista i time smanjuje negativni učinak visoke temperature i regulira gubitak vode iz biljke
  • povećava otpornost biljke kod povećane količine mangana u biljci na kiselim tlima (Rogalla i Romheld, 2001)
  • Isto tako povvećava otpornost biljaka na visoke količine aluminija, naročito na kiselim tlima (Galvez et al., 1987)
  • Ahmad i sur. (1992) navode da silicij značajno povećava otpornost biljaka na stres uvjetovan zaslanjivanjem tla
  • Marshner i sur. (1990) u svojim istraživanjima su uočili da silicij može pozitivno utjecati na fiziološku raspoloživost cinka u listu.

U agroekološkim uvjetima poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, kulture koja zahtjevaju veće količine silicija (Si) su strne žitarice i kukuruz. Od povrtnih kultura to su krastavac, lubenice, dinje i tikvice. Primjena silicija (Si) važna je i u uzgoju mandarina i ostalih agruma. Silicij smanjuje negativni učinak viška soli u tlu (zbog primjene zaslanjene vode za natapanje) i povećava količinu suhe tvari (šećera) u plodovima mandarina i ostalih citrusa.

Stručni članci na temu biostimulativnog učinka silicija (Si):
KOMPLEKSNI BIOSTIMULATORI

Kompleksni biostimulatori za primjenu u poljoprivredi

Kompleksni biostimulatori

Kompleksni biostimulatori predstavljalju posebnu grupu proizvoda. Radi se o proizvodima koji kombiniraju dvije ili više grupa spojeva sa biostimulativnim učinkom. Najčešće su to kombinacije aminokiselina i ekstrakta morskih algi, kombinacija pojedinih elemenata sa ekstraktima alagi ili značajno kompleksniji biostimulatori, poput proizvoda Amalgerol Essence (proizvođač Hehechenbichler, Austrija).

Na tržištu Hrvatske, već više od 15 godina dostupan je kompleksni biosrimulator Amalgerol Essence, koji sadrži 7 grupa bioaktivnih sastojaka. Zbog svog širokog spektra djelovanja, prvenstveeno se koristi u proizvodnji krumpira (povećava broj i prinos gomolja). Osim toga, sve više je u upotrebi u zaštiti drvenastih kultura u vrijeme cvatnje od niskih temperatura.

Biostimulatori iz grupe kompleksnih biostimulatora dostupnih na tržištu (HR):
NOVI ZAKONSKI OKVIR (2024)

Nova zakonska regulativa za biostimulatore

Novi zakonski okvir o biljnim biostimulansima (biostimulatorima)

Novom zakonodavnom normom na razini EU (norma 2019/1009) te usvajanjem Zakona o gnojidbenim proizvodima u Hrvatskoj (NN 39/2023) došlo je do značajnih promjena zakonskih odredbi. Promjene su veazne uz gnojidbene proizvode koji se nalaze u prodaji na nacionalnom tržištu i tržištu EU. Sada je prvim puta kroz određeni zakonski akt, definiran proizvod „biljni biostimulansi“ (stari pojam biostimulatori).

Stručni članci na temu novog zakonskog okvira za biljne biostimulanse/biostimulatore:

Autor članka: 
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije
Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos.
Kontakt (mob.): 098/435-129
e-mail: david.gluhic@gnojidba.info