Fosfor u gnojidbi poljoprivrednih kultura (1) Dinamika fosfornog iona u tlu i raspoloživost za biljku

(Zadnja izmjena članka 05/12/2024)

Fosfor u tlu

Fosfor predstavlja važan element u gnojidbi svih poljoprivrednih kultura. Igra važnu ulogu u sintezi spojeva koji su izvor energije (ADP, ATP) u svim fiziološkim procesima u biljci. Poztivno utječe na cvatnju te na kvalitetu prinosa (sintezu polifoenola i antocijana). Međutim, u gnojidbi fosforom postoje brojni tehnološki problemi, koje je potrebno poznavati, da bi učinak gnojidbe fosforom bio potpun.

Stoga će u slijedećih nekoliko stručnih članaka biti predstavljeni svi važni aspekti u gnojidbi poljoprivrednih kultura fosforom.

Dinamika fosfora u tlu

Ukupni sadržaj fosfora u tlu varira od 0,02 do 0,15% od čega je 20-80% u organskom obliku.

Pristupačan oblik fosfora se u tlu gotovo uvijek nalazi kao aniona ortofosforne kiseline i kao takav biva asorbiran i translociran u biljnom tkivu. Dinamika fosfora u tlu prikazana je na slijedećoj slici.

Slika 1. Dinamika fosfora u tlu (Violante, 2000)

U odnosu na važnost i funkciju u gnojidbi poljoprivrednih kultura, fosfati ioni koji se nalaze u tlu dijele se na tri frakcije:

  • Topivi fosfati
  • Fosfati u «labilnom pool-u»
  • Fosfati u «čvrstom pool-u»

Fosfati se u tekućoj fazi tla nalazi se u formi HPO42- iona i H2PO4 iona, te su ova dva oblika jedini oblici fosfora koje biljka može usvojiti.

Međuodnos tih frakcija najviše je ograničen pH vrijednostima tla. Kad je pH vrijednost tla niska, ispod 5,0 (kisela tla), ioni HPO42- praktički ne postoje u tlu, dok je kod pH vrijednosti 7,0, jednaka prisutnost oba iona.

U «labilnom poolu» nalaze se fosfati koji su adsorbirani na adsorpcijski kompleks tla, i u ravnotežnom su odnosu sa fosfatima iz tekuće faze tla.

U «čvrstom» pool-u nalaze se netopivi fosfati, koji se vrlo polagano mogu transformirati, osloboditi u labilni «pool». Apatiti, željezni fosfati, aluminij fosfati i fosfor organskog porijekla glavne su komponente ove fosforne frakcije u tlu (Škorić, 1999)

Fosfor se najčešće primjenjuje u osnovnoj /ili jesenskoj gnojidbi

Podjela pojedinih frakcija fosfora u tlu

Pozavanje podijele pojedinih frakcija fosfora u tlu, važno je radi pravilnog razumjevanja dinamike fosfora u gnojidbi poljoprivrednih kultura. Prva frakcija fosfora u tlu, koje korijen može usvojiti nalazi se u otopini tla. Na slijedećoj slici prikazani su odnosi pojedinih frakcija fosfora u tlu

Slika 2. Podjela pojedinih frakcija fosfora u tlu (Violante, 2000)

Fosforni ioni vezani na adsorpcijski kompleks i ioni prisutni u tekućoj fazi tla u dinamičkoj su ravnoteži. Dio fosfatnih iona koje usvaja korijenje biljaka, nadoknađuje se upravo iz fosfatnih iona sa adsorpcijskog kompleksa.

Slika 3. Odnos fosfornih iona u vodenoj otopini tla u ovisnosti o pH vrijednosti (Violante, 2000)

Kod vrijednosti pH 6,5, najveća je koncentracija fosfatnih iona u tekućoj fazi tla. To je optimalno stanje za učinkovitu gnojidbu poljoprivrednih kultura fosforom.

Mineralizacija organskih ostataka povećava u tlu frakciju fosfata koji su na raspolaganju za biljnu ishranu.

Fosfatni ioni iz procesa mineralizacije raspoređuju se u tekuću fazu tla i dio se veže na adsorpcijski kompleks. Postepeno, dio fosfatnih iona vezanih na adsorpcijskom kompleksu, imaju tendenciju prelaska u kristalnu formu koje su vrlo ograničene raspoloživosti za biljnu ishranu. Tako fosfatni ioni iz «labilnog» pool-a , prelaze u «čvrsti» pool.

Raspoloživa količina fosfatnog iona u tlu

Raspoloživa količina fosfatnog iona u tlu značajno ovisi i o kulturi uzgoja. Tako su Havlorson i Black (1985, cit. prema Sumner 1999) kod 16-godišnjeg ciklusa uzgoja ječma na ilovastom tlu dobili godišnje smanjenje biljci pristupačnog fosfora od 1,1 mg/kg tla/godišnje.  Za razliku od njih, Spratt i sur. (1980, cit. prema Sumner 1999), su kod 8-godišnjeg ciklusa uzgoja pšenice, na visoko opskrbljenom tlu fosforom (222 mg/kg tla) dobili godišnje smanjenje biljci pristupačnog fosfora od 21,5 mg/kg tla/godišnje. Kod slabo opskrbljenog tla biljci pristupačnim fosforom (3 mg/kg tla), kod 7-godišnjeg uzgoja raži, na glinasto-ilovastom tlu, godišnje smanjenje biljci pristupačnog fosfora iznosilo je 0,1 mg/kg tla/godišnje (Cox i sur. 1981, cit. prema Sumner 1999).

Fosfor je važan element za postizanje visokih prinosa svih poljoprivrednih kultura, te je učinkovita gnojidba fosforom važna za postizanje stabilnih i visokih prinosa poljoprivrednih kultura

Tablica 1. Efekt većih doza gnojidbe fosforom na količinu suhe tvari u listu duhana i količini anorganskog fosfora u listu (Kakie 1969, cit. prema Marshner 1999)

Količina dodanog fosfor u tlo (mg P/lit. tla)
Količina suhe tvari u listu duhana (grama suhe tvari/listu)
Količina anorganskog fosfora (P) na 100 grama suhe tvari lista
2
0,82
33
6
1,08
83
8
1,10
123
20
1,06
338

Kako se može vidjeti iz podataka iz gornje tablice, umjerena gnojidba fosforom će svakako pozitivno utjecati na količinu suhe tvari i kvalitetu, ali primjena izrazito visokih količina fosfora u gnojidbi, neće značajno povećati kvalitetu.

Kod izrazito visoke doze primjene fosfora u gnojidbi, uglavnom dolazi samo do povećanja frakcije anorganskog fosfora u biljci.

Negativni čimbenici koji ograničavaju usvajanje fosfora u tlu

Kako se poljoprivredne kulture opskrbljuju fosforom uglavnom iz tla (primjena fosfornih folijarnih gnojiva još nije učestala praksa u poljoprivrednoj proizvodnji), potrebno je istaknuti čimbenike koji ograničavaju usvajanje molekule fosfora iz tla. To su:

  • Količina iona kalcija u tlu (Ca2+). Postoji izrazito nepovoljna međusobna reakcija između kalcija i fosfora u tlu. U vrlo kratkom periodu dolazi do tvorbe teško topivih Ca-fosfata koji predstavljaju trajni gubitak (imobilizaciju) fosfora u tlu. Naravno, ta je reakcija u kiselim tlima vrlo spora, zbog nedostatka Ca2+ iona u tlu, međutim, kako se za smanjenje kiselosti tala provodi klacifikacija (dodatak vapnenih materijala u tlo) dolazi do rasta količine Ca2+ iona u tlu i nepovoljne tvorbe teško topivih Ca-fosfata.
  • Temperatura tla < 13°C. Čimbenik koji se posebno ističe u jesensko-zimskoj gnojidbi poljoprivrednih kultura. Primjenom fosfornih gnojiva (superfosfata) u jesenskom periodu, ili čak i početkom zimskog perioda, kada su temperature tla u zoni korijena već ispod 13°C, mogućnost usvajanja fosfora vrlo mala.
  • Razmak između korijena i granule gnojiva. Da bi korijen mogao usvojiti molekulu fosfora iz granule gnojiva, razmak mora biti manji od 1 mm. Zbog slabe pokretljivosti fosfora u tlu, sve granule na većoj udaljenosti od korijena (više od 1 mm) su neiskoristive.

Slika 4. Ponašanje molekule fosfora (P2O5) u tlu kod primjene standardnih fosfornih gnojiva (superfosfati)

 


Pročitajte i ostale stručne članke na temu gnojidbe fosforom:


Autor članka:
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije
Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos.
Kontakt (mob.): 098/435-129
e-mail: david.gluhic@gnojidba.info

2 Trackbacks / Pingbacks

  1. Fosfor u gnojidbi poljoprivrednih kultura (3) - Tehnologije visokih prinosa
  2. Bioprimus NPK 572 - Tehnologije visokih prinosa

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*