Fosfor u gnojidbi poljoprivrednih kultura (1) Dinamika fosfornog iona u tlu i raspoloživost za biljku

(Zadnja izmjena članka 29/03/2026)

Fosfor u tlu

Fosfor (P) predstavlja važan element u gnojidbi svih poljoprivrednih kultura, od vinove loze, masline i jabuka do povrtnih kultura i žitarica. Ima posebno važnu ulogu u sintezi spojeva koji su izvor energije (ADP, ATP) u svim fiziološkim procesima u biljci. Poztivno utječe na cvatnju te na kvalitetu prinosa (sintezu polifoenola i antocijana). Međutim, u gnojidbi fosforom postoje brojni tehnološki problemi, koje je potrebno poznavati, da bi učinak gnojidbe fosforom bio potpun.

Stoga će u slijedećih nekoliko stručnih članaka biti predstavljeni svi važni aspekti u gnojidbi poljoprivrednih kultura fosforom. Obratite pažnju na ove specifične probleme, i povećajte učinkovitost gnojidbe fosforom.

Dinamika fosfora u tlu

Ukupni sadržaj fosfora u tlu varira od 0,02 do 0,15% od čega je 20-80% u organskom obliku, kojeg biljka ne može direktno usvojiti.

Pristupačan oblik fosfora se u tlu gotovo uvijek nalazi kao aniona ortofosforne kiseline i kao takav biva asorbiran i translociran u biljnom tkivu.

Dinamika fosfora u tlu prikazana je na slijedećoj slici.

Slika 1. Dinamika fosfora u tlu (Violante, 2000)

U odnosu na važnost i funkciju u gnojidbi poljoprivrednih kultura, fosfati ioni koji se nalaze u tlu dijele se na tri frakcije:

  • Topivi fosfati
  • Fosfati u «labilnom pool-u»
  • Fosfati u «čvrstom pool-u»

Fosfati se u tekućoj fazi tla nalazi se u formi HPO42- iona i H2PO4 iona, te su ova dva oblika jedini oblici fosfora koje biljka može usvojiti. Ovo je za biljke najvažniji “dio” fosfora u tlu.

Međuodnos tih frakcija najviše je ograničen pH vrijednostima tla. Kad je pH vrijednost tla niska, ispod 5,0 (kisela tla), ioni HPO42- praktički ne postoje u tlu, dok je kod pH vrijednosti 7,0, jednaka prisutnost oba iona.

U «labilnom poolu» nalaze se fosfati koji su adsorbirani na adsorpcijski kompleks tla, i u ravnotežnom su odnosu sa fosfatima iz tekuće faze tla.

U «čvrstom» pool-u nalaze se netopivi fosfati, koji se vrlo polagano mogu transformirati, osloboditi u labilni «pool». Apatiti, željezni fosfati, aluminij fosfati i fosfor organskog porijekla glavne su komponente ove fosforne frakcije u tlu (Škorić, 1999)

Fosfor se najčešće primjenjuje u osnovnoj /ili jesenskoj gnojidbi

Podjela pojedinih frakcija fosfora u tlu

Pozavanje podijele pojedinih frakcija fosfora u tlu, važno je radi pravilnog razumjevanja dinamike fosfora u gnojidbi poljoprivrednih kultura. Prva frakcija fosfora u tlu, koje korijen može usvojiti nalazi se u otopini tla. Na slijedećoj slici prikazani su odnosi pojedinih frakcija fosfora u tlu

Slika 2. Podjela pojedinih frakcija fosfora u tlu (Violante, 2000)

Fosforni ioni vezani na adsorpcijski kompleks i ioni prisutni u tekućoj fazi tla u dinamičkoj su ravnoteži. Dio fosfatnih iona koje usvaja korijenje biljaka, nadoknađuje se upravo iz fosfatnih iona sa adsorpcijskog kompleksa.

Slika 3. Odnos fosfornih iona u vodenoj otopini tla u ovisnosti o pH vrijednosti (Violante, 2000)

Kod vrijednosti pH 6,5, najveća je koncentracija fosfatnih iona u tekućoj fazi tla. To je optimalno stanje za učinkovitu gnojidbu poljoprivrednih kultura fosforom.

Mineralizacija organskih ostataka povećava u tlu frakciju fosfata koji su na raspolaganju za biljnu ishranu.

Fosfatni ioni iz procesa mineralizacije raspoređuju se u tekuću fazu tla i dio se veže na adsorpcijski kompleks. Postepeno, dio fosfatnih iona vezanih na adsorpcijskom kompleksu, imaju tendenciju prelaska u kristalnu formu koje su vrlo ograničene raspoloživosti za biljnu ishranu. Tako fosfatni ioni iz «labilnog» pool-a , prelaze u «čvrsti» pool.

Raspoloživa količina fosfatnog iona u tlu

Raspoloživa količina fosfatnog iona u tlu značajno ovisi i o kulturi uzgoja. Tako su Havlorson i Black (1985, cit. prema Sumner 1999) kod 16-godišnjeg ciklusa uzgoja ječma na ilovastom tlu dobili godišnje smanjenje biljci pristupačnog fosfora od 1,1 mg/kg tla/godišnje.  Za razliku od njih, Spratt i sur. (1980, cit. prema Sumner 1999), su kod 8-godišnjeg ciklusa uzgoja pšenice, na visoko opskrbljenom tlu fosforom (222 mg/kg tla) dobili godišnje smanjenje biljci pristupačnog fosfora od 21,5 mg/kg tla/godišnje. Kod slabo opskrbljenog tla biljci pristupačnim fosforom (3 mg/kg tla), kod 7-godišnjeg uzgoja raži, na glinasto-ilovastom tlu, godišnje smanjenje biljci pristupačnog fosfora iznosilo je 0,1 mg/kg tla/godišnje (Cox i sur. 1981, cit. prema Sumner 1999).

Fosfor je važan element za postizanje visokih prinosa svih poljoprivrednih kultura, te je učinkovita gnojidba fosforom važna za postizanje stabilnih i visokih prinosa poljoprivrednih kultura

Tablica 1. Efekt većih doza gnojidbe fosforom na količinu suhe tvari u listu duhana i količini anorganskog fosfora u listu (Kakie 1969, cit. prema Marshner 1999)

Količina dodanog fosfor u tlo (mg P/lit. tla)
Količina suhe tvari u listu duhana (grama suhe tvari/listu)
Količina anorganskog fosfora (P) na 100 grama suhe tvari lista
2
0,82
33
6
1,08
83
8
1,10
123
20
1,06
338

Kako se može vidjeti iz podataka iz gornje tablice, umjerena gnojidba fosforom će svakako pozitivno utjecati na količinu suhe tvari i kvalitetu, ali primjena izrazito visokih količina fosfora u gnojidbi, neće značajno povećati kvalitetu.

Kod izrazito visoke doze primjene fosfora u gnojidbi, uglavnom dolazi samo do povećanja frakcije anorganskog fosfora u biljci.

Negativni čimbenici koji ograničavaju usvajanje fosfora u tlu

Kako se poljoprivredne kulture opskrbljuju fosforom uglavnom iz tla (primjena fosfornih folijarnih gnojiva još nije učestala praksa u poljoprivrednoj proizvodnji), potrebno je istaknuti čimbenike koji ograničavaju usvajanje molekule fosfora iz tla. To su:

  • Količina iona kalcija u tlu (Ca2+). Postoji izrazito nepovoljna međusobna reakcija između kalcija i fosfora u tlu. U vrlo kratkom periodu dolazi do tvorbe teško topivih Ca-fosfata koji predstavljaju trajni gubitak (imobilizaciju) fosfora u tlu. Naravno, ta je reakcija u kiselim tlima vrlo spora, zbog nedostatka Ca2+ iona u tlu, međutim, kako se za smanjenje kiselosti tala provodi klacifikacija (dodatak vapnenih materijala u tlo) dolazi do rasta količine Ca2+ iona u tlu i nepovoljne tvorbe teško topivih Ca-fosfata.
  • Temperatura tla < 13°C. Čimbenik koji se posebno ističe u jesensko-zimskoj gnojidbi poljoprivrednih kultura. Primjenom fosfornih gnojiva (superfosfata) u jesenskom periodu, ili čak i početkom zimskog perioda, kada su temperature tla u zoni korijena već ispod 13°C, mogućnost usvajanja fosfora vrlo mala.
  • Razmak između korijena i granule gnojiva. Da bi korijen mogao usvojiti molekulu fosfora iz granule gnojiva, razmak mora biti manji od 1 mm. Zbog slabe pokretljivosti fosfora u tlu, sve granule na većoj udaljenosti od korijena (više od 1 mm) su neiskoristive.

Slika 4. Ponašanje molekule fosfora (P2O5) u tlu kod primjene standardnih fosfornih gnojiva (superfosfati)

 


Pročitajte i ostale stručne članke na temu gnojidbe fosforom:


Autor članka:
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije
Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos.
Kontakt (mob.): 098/435-129
e-mail: david.gluhic@agroexpert.hr

2 Trackbacks / Pingbacks

  1. Fosfor u gnojidbi poljoprivrednih kultura (3) - Tehnologije visokih prinosa
  2. Bioprimus NPK 572 - Tehnologije visokih prinosa

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*