(Zadnja izmjena članka 24/10/2024)
Sadržaj članka
Jesenska gnojidba drvenastih kultura
Jesenska gnojidba drvenastih kultura predstavlja važan tehnološki zahvat u poljoprivrednoj proizvodnji. Za razliku od jednogodišnjih kultura poput žitarica ili povrća, drvenaste kulture (vinova loza, maslina i ostale voćke) imaju sposobnost stvaranja zaliha hraniva u trajnim organima (drvu, korijenu). Tako skupljena hraniva se onda koriste u slijedećem vegetacijskom ciklusu.
Jesenska gnojidba je vrlo važna tehnološka mjera kako bi se osigurali visoki i redovni prinosi drvenastih kultura i u slijedećoj vegetaciji.
S druge strane, aktivnost korijena u tlu traje gotovo cijeli izvan vegetacijski period. Osim vrlo kratkog dijela zime kada temperature u tlu padnu ispod 7°C, kada korijen ulazi u fazu mirovanja. Kako tijekom jesensko-zimskog mirovanja temperature zraka ne dopuštaju razvoj vegetacije korijen ostaje i dalje aktivan. Istovremena aktivnost korijena važna je za usvajanje hraniva i stvaranja zaliha za slijedeću vegetaciju.
Važnost analize tla za planiranje jesenske gnojidbe
Osnovni parametri kod analize tla
Osnovni parametar za planiranje gnojidbe je analiza tla. Kod svih drvenasta kultura, plodnost tla je iznimno važna. Drvenaste kulture preko tla usvajaju većinu potrebnih hraniva, dok se preko lista, folijarnom gnojidbom vrši dopuna potrebnih količina hraniva (Fregoni 2000, Miklaužić 1989, Mirošević 1993).
Analizom tla potrebno je utvrditi:
- pH reakciju tla
- Količinu organske tvari (humusa) u tlu
- Količinu biljci pristupačnih makroelementa (najčešće fosfora i kalija)
- Količinu mikroelemenata u tlu (Fe, Mn, Zn, Cu, B)
Kada uzeti uzorke tla za analizu?
Pravo vrijeme za uzimanje uzoraka tla je nakon završetka berbe. Kod vinove loze i lijeske je to već krajem rujna, kod jabuka ovisno o vremenu dozrijevanja pojedine sorte dok se kod maslina uzorci tla uzimaju tijekom zime. Ovisno o tipu tla i veličini parcele, uzorci se uzimaju za dvije dubine; 0-30 cm i 30-60 cm. Na plićim tlima, uzima se samo uzorak tla sa površinskog sloja. Na parceli se na nekoliko mjesta (najčešće „X“ shema uzimanja uzoraka) uzima pojedinačni uzorak. Iz nekoliko pojedinačnih uzoraka sastavlja se 1 prosječan uzorak tla. Za veće parcele, potrebno je napraviti 2-3 prosječna uzorka, radi bolje reprezentativnosti uzorka tla. Iz uzorka tla potrebno je odstraniti kamenje i krupnije biljne ostatke, te označeni uzorak poslati u ovlašteni laboratorij na analizu. U slijedećoj tablici prikazana su optimalne vrijednosti parametara tla za uzgoj vinove loze i masline.
Tablica 1. Optimalne vrijednosti parametara tla za uzgoj drvenastih kultura (vinove loze, masline, lijeske) (Mirošević 1993, Valli 2001)
| Parametar plodnosti tla | |
|---|---|
| Osnovni parametri: | |
| pH tla (u vodi) | |
| pH tla (u KCl-u) | |
| Količina organske tvari | |
| Količina biljci pristupačnog fosfora u tlu | |
| Količina biljci pristupačnog kalija u tlu | |
| Količina ukupnih karbonata u tlu | |
| Mikroelementi: | |
| Željezo (Fe) | |
| Mangan (Mn) | |
| Cink (Zn) | |
| Bakar (Cu) | |
| Bor (B) |
Za preciznije preporuke gnojidbe preporuča se napraviti detaljna analiza tla (makro i mikroelementi) koja onda čini osnovu za planiranje gnojidbe. Takva analiza se preporuča ponoviti svakih 5 godina, dok se onda nakon berbe (svake godine) provodi samo osnovna analiza tla.
Važnost mehaničke analize tla
Uz analizu kemijskih parametara tla, svakako se preporuča napraviti i mehaničku analizu tla. Određuje se količina čestica pijeska, praha i gline kako bi se odredio teksturni sastav tla. Naime, uz kemijske parametre, važno je poznavati i teksturni sastav tla. O teksturnom sastavu ovisi dinamika i kapacitet tla za vodu u tlu (Škorić, 1982). Upravo je poznavanje dinamike vode u tlu važno za usvajanje hraniva iz tla. Većina hraniva iz tla usvaja se vodom (posebno je to važno za dušik i kalij). Osim dinamike vode, poznavanje mehaničkog sastava tla važno je za pravilnu gnojidbu kalijem; važnog elementa za kvalitetu grožđa. U mehanički težim tlima, gdje dominira frakcija gline, dolazi do fiksacije kalija na minerale gline. Na takvim tlima potrebno pojačati gnojidbu kalijem (Marschner 1995)
Osnovni parametri kemijske analize tla
pH vrijednost tla
Osnovni kemijski parametar tla je svakako pH vrijednost tla. Samo mjerenje pH vrijednosti je jednostavno (u vodi ili KCl-u) te bi svakako proizvođači trebali poznavati pH vrijednost tla za svoje nasade vinove loze i masline. Drvenaste kulture preferiraju slabo kisela tla (pH 6,5) ali se pravilnom primjenom gnojiva mogu uzgajati i u tlima niže pH vrijednosti (kisela tla) ili tlima više pH vrijednosti (Fregoni 2000). Prema Škoriću (1982) tla se prema pH vrijednosti svrstavaju u slijedeće razrede (Tablica 2):
Tablica 2. Oznaka pH vrijednosti tla (Škorić, 1982)
| Vrijednost pH tla (u vodi) | |
|---|---|
Važnost poznavanja pH vrijednosti tla se pogotovo ističe u iskorištavaju osnovnih makroelemenata (N,P,K) u gnojidbi putem tla.
Povećanjem kiselosti tla (pH manji od 6,0) značajno smanjuje učinkovitost gnojidbe dušikom, fosforom i kalijem.
Pri optimalnim pH vrijednostima tla (oko 6,5) usvajanje dušika, fosfora i kalija je gotovo 100%. Međutim padom pH vrijednosti tla, usvajanje se značajno smanjuje, kako je prikazano u slijedećoj tablici (Tablica 3):
Tablica 3. Usvajanje dušik, fosfora i kalija pri različitim pH vrijednostima tla (Omya Corporate Brochures, 2020)
| Vrijednost pH tla | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Dušik (N) | |||||
| Fosfor (P2O5) | |||||
| Kalij (K2O) |
Kisela tla (niske pH vrijednosti)
Kako su dušik i kalij, važni elementi za visinu i kvalitetu prinosa vinove loze i masline, važnost korekcije pH vrijednosti tla, vrlo je važna mjera u popravku plodnosti tla. Najjednostavniji način popravka kiselosti tla je kacifikacija/kalcijizacija tla; odnosno primjena vapnenog materijala na bazi kalcija ili kalcij+magnezij koji će neutralizirati višak slobodnih vodikovih (H+) iona u tlu, i time podići pH tla.
Količina vapnenog materijala može se utvrditi na osnovi pH tla, te dodatno na osnovi mjerenja hidrolitskog aciditeta tla (Škorić 1982). Na tržištu postoje različiti vapneni materijali, koji mogu biti u obliku granula (Dobromir Vapno, Polcalc, Calcipril i dr.), sitno mljevenog vapnenca ili dolomita (Holcim Agrocal granule) ili u obliku praha (Agrovapno).
Za primjenu u nasadima drvenstih kultura preporuča se primjena granula zbog jednostavne primjene i lakog doziranja potrebne količine vapnenog granulata. Granule se mogu primijeniti ručno ili razbacivanjem rasipačem. Jesenski period je savršeni moment za primjenu granula, jer će se postepeno otopiti, i time mjenjati pH vrijednost tla. Primjena vapnenih materijala svakako bi trebala postati obavezna mjera u uzgoju drvenastih kultura na kiselim tlima.
Zbog čega tla postaju kisela?
Smanjenje pH vrijednosti tla nastaje iz nekoliko razloga, od kojih su najčešći slijedeći razlozi (Goncalves da Silva i sur., 2008, Havlin i sur., 2012, Mengel i sur., 2001):
- Ispiranje kalcija (Ca2+) iz tla viškom oborina (posebno važno za plitka i propusna tla)
- Iznošenje prinosom (kalcij je sastavni dio svake biljne stanice, te je kod visokih prinosa značajno i iznošenje kalcija iz tla)
- Primjena gnojiva koja zakiseljuju tlo (fiziološki kisela gnojiva) – gnojiva na bazi sulfata, pogotovo u gnojidbi vinove loze
- Tla nastala iz kiselih matičnih supstrata
Sam kalcij igra važnu ulogu u kvaliteti plodova, jer se kalcij ugrađuje u staničnu stijenku svake biljne stanice. Kod vinove loze, pogotovo bijelih sorata koje imaju tanku pokožicu, uslijed nedostatka kalcija vrlo lako pucaju tijekom dozrijevanja ili kod pojave obilnih oborina, te su sklone pojavi truleži. Upravo stoga, za bijele sorte je važno poznavati pH tla i redovno vršiti korekciju kiselosti tla primjenom vapnenih materijala u jesenskog gnojidbi (Robinson 2000). Isto tako, kalcij je važan za kvalitetu plodova jabuke, jer se kod nedostatka kalcija javlja problem gorkih pjega i smanjuje skladišna sposobnost plodova.
Karbonatna i alkalizirana tla (tla visoke pH vrijednosti)
Osim niske pH vrijednosti (kisela tla), tla mogu imati i visoke pH vrijednosti, te tada govorimo o karbonatnim (tlima sa viškom kalcij-karbonata) ili alkaliziranim tlima (tla sa viškom klorida ili sulfata u tlu). I dok je niska pH vrijednost tla, problem za usvajanje makroelemenata (dušik, fosfor, kalij) na tlima sa visokim pH vrijednostima dolazi do blokade usvajanje mikroelemenata (željezo, mangan, cink, bakar, bor) (Sumner 2000).
Mikroelementi su uglavnom vezani uz različite enzimatske aktivnosti u biljci, aktivnost fotosinteze, cvatnju i oplodnji, te su također važni u gnojidbi drvenastih kultura.
Kod uzoraka tla, gdje je izmjeren viši pH (iznad 7,2) provodi se i analiza ukupnih karbonata u tlu i količina aktivnog vapna u tlu. Radi se o analitičkim metodama gdje se utvrđuju količine kalcij-karbonata u tlu, koji najviše utječe na porast pH tla. U slijedećoj tablici prikazana je klasifikacija tla prema količini ukupnih karbonata u tlu:
Tablica 4. Klasifikacija tala prema količini ukupnih karbonata u tlu (Škorić, 1982)
| Oznaka tla | ||
|---|---|---|
| Nekarbonatna tla | ||
| Umjereno karbonatna tla | ||
| Karbonatna tla | ||
| Jako karbonatna tla | ||
| Izrazito jako karbonatna tla |
Blokada usvajanja mikroelemenata na karbonatnim tlima
Isto tako, višak HCO3– iona u vodenoj otopina tla ograničava usvajanje mikroelemenata. Najčešći primjer blokade mikroelemenata u tlu je pojava kloroze na vinovoj lozi koja se uzgaja na karbonatnim tlima (Fregoni 2000, Miklaužić 1989). Stoga se kod uzgoja vinove loze na karbonatnim tlima, često primjenjuje folijarna gnojidba mikroelementima, ili se mikroelementi dodaju u tlo oko pojedinačnih trsova vinove loze. Za veću učinkovitost primjene mikroelemenata u tlo, potrebno je koristiti i organska tekuća gnojiva na bazi huminskih kiselina, koji će povećati mogućnost usvajanja mikroelemenata u karbonatnim tlima (Sharma i Deb, 1988, Tisdale i sur., 1985).
Zbog viška karbonatnog iona u tlima sa visokim pH vrijednostima dolazi do reakcije iona mikroelemenata (Fe, Mn, Zn) sa karbonatnim ionom i tvorbom netopivih spojeva, koja korijen vinove ne može usvojiti.
U osnovnoj (jesenskoj) gnojidbi potrebno je koristiti fiziološki kisela gnojiva; gnojiva na bazi sulfata, poput kalij-sulfata, Patent kalija i amonij-sulfata. Primjenom kiselih gnojiva, dolazi do zakiseljavanja rizosfere korijena, te se time značajno povećava usvajanje mikroelemenata u tlu (Marschner 1995).
Količina raspoloživih hraniva u tlu – makroelementi
Ovisno o tipu analize tla; poljoprivrednik dobiva podatak o količini raspoloživog fosfora i kalija u tlu (osnovna analiza tla) i količine mikroelemenata (detaljna analiza tla). Na osnovi količine fosfora i kalija u tlu, uz poznavanje ostalih parametara tla, planiraju se količine potrebnih hraniva i gnojiva za jesensku gnojidbu. Za preciznije doziranje gnojiva, u jesenskoj gnojidbi, poljoprivrednici se mogu poslužiti slijedećom tablicom gdje su prikazane količine hraniva za postizanje određenog uroda (Tablica 4). Podaci iz ove tablice su naročito važni za procjenu potrošenih hraniva tijekom jedne vegetacijske godine prinosom ploda.
Tablica 5. Utrošak osnovnih hraniva za različite prinose drvenastih kultura (Valli, 2001)
| Drvenasta kultura | Ciljani prinos | Dušik (N) | Fosfor (P2O5) | Kalij (K2O) |
|---|---|---|---|---|
| Vinova loza | 10 t/ha | 60-65 kg | 30-40 kg | 90-100 kg |
| Maslina | 3 t/ha | 100-110 kg | 60-65 kg | 120-140 kg |
| Jabuka | 45 t/ha | 160-180 kg | 60-70 kg | 160-180 kg |
| Lijeska | 2,5 t/ha | 55-60 kg | 45-50 kg | 45-60 kg |
| Trešnja | 25 t/ha | 115-120 kg | 70-75 kg | 70-75 kg |
Podaci iz ove tablice su naročito važni za procjenu potrošenih hraniva tijekom jedne vegetacijske godine prinosom ploda, te zajedno sa rezultatima analize tla, čine osnovu za planiranje jesenske gnojidbe drvenastih kultura.
Optimalne količine fosfora i kalija u tlu
U slijedeće dvije tablice (Tablica 6 i 7) prikazana je optimalna količina za biljke pristupačan fosfor (kao P2O5) i kalij (kao K2O) za analizu gdje se kao sredstvo za ekstrakciju hraniva iz tla koristi amonij-laktat otopina (tzv. AL metoda) koja se najčešće koristi u laboratorijima u Hrvatskoj (Škorić, 1982).
Tablica 6. Klasifikacija tla prema količina fosfora (mg P2O5/100 grama tla) u tlu za uzgoj poljoprivrednih kultura (Škorić, 1982)
| Oznaka opskrbljenosti tla | |
|---|---|
| Vrlo siromašno tlo | |
| Siromašno tlo | |
| Dobro opskrbljeno tlo | |
| Vrlo dobro opskrbljeno tlo |
Tablica 7. Klasifikacija tla prema količini kalija (mg K2O/100 grama tla) u tlu za uzgoj poljoprivrednih kultura (Škorić, 1982)
| Oznaka opskrbljenosti tla | |||
|---|---|---|---|
| Vrlo siromašno tlo | |||
| Siromašno tlo | |||
| Osrednje opskrbljeno tlo | |||
| Dobro opskrbljeno tlo | |||
| Vrlo dobro opskrbljeno tlo |
Količina raspoloživih hraniva u tlu – mikroelementi
Detaljnom analizom tla, mjeri se i količina mikroelementa u tlu (Fe, Mn, Zn, Cu, B). Radi se o važnom dijelu plodonosti tla, jer i mikroelementi poput prije spomenutim makroelemenata također igraju važnu ulogu u rastu i razvoju drvenastih kultura (Basar i Gurel, 2016, Bhardwaj i Omanwar 1994, Connell i Vossen, 2007, Fregoni 2000, Perica i sur., 2002). Razlika je samo u količinama, koje su biljkama potrebne, pa je stoga potrošnja mikroelemenata značajno manja u odnosu na potrošnju makroelemenata. U ovoj grupi nalaze se slijedeći hranivi elementi; željezo (Fe), mangan (Mn), cink (Zn), bakar (Cu), molibden (Mo) i bor (B).
Nepovoljni čimbenici koji ograničavaju usvajanje mikroelemenata iz tla su visoka pH vrijednost te visoka količina karbonata ili drugih alkalija u tlu (Mengel i sur., 2001, Romheld i Marschenr 1991, Tagliavini i Rombola, 2001)
Količina organske tvari u tlu
Organska tvar u tlu igra vrlo važnu ulogu u plodnosti tla, jer pozitivno utječe na niz kemijskih i fizikalnih parametara u tlu. Jednako tako, organska tvar u tlu vrlo je važna za mikrobiološku aktivnost tla te ima i značajnu ekološku ulogu (Altomare i Tringovska, 2011, Bulluck i sur., 2002, Chen 2006, Mengel i sur., 2001). To posebno dolazi do izražaja u intenzivnoj proizvodnji drvenastih kultura gdje je česta upotreba mehanizacije i različitih kemijskih preparata (fungicidi, insekticidi, herbicidi) koji nepovoljno utječu na mikrobiološku aktivnost tla.
Optimalna količina organske tvari u tlu za uzgoj drvenastih kultura kreće se oko 2,5-3,5%.
U slijedećoj tablici prikazana je ocjena humoznosti tla prema količini humusa u tlu.
Tablica 8. Oznaka humoznosti tla prema sadržaju humusa (Škorić, 1982)
Tla sa dovoljnom količinom organske tvari dobro zadržavaju vodu, imaju povoljne vodozračne odnose te su dobre plodnosti. Međutim, u intenzivnom uzgoju vinove loze i masline, ali i ostalih drvenastih kultura, često dolazi do nedovoljne količine organske tvari u tlu, iz nekoliko razloga (Winkler i sur., 1974):
- Izostanak organske gnojidbe u nasadima drvenastih kultura
- Iznošenje ostataka rezidbe iz nasada
- Tla koja su nastala iz supstrata koji sadržavaju malo organske tvari (vrlo čest slučaj kod pripreme tla u primorskom dijelu Hrvatske gdje se melioracijama krša stvaraju supstrati za nove nasade vinove loze i masline)
- „Stara“ poljoprivredna tla gdje je uzgoj vinove loze i masline već niz stoljeća, te je stvaranje nove organske tvari vrlo malo.
Kako povećati količinu organske tvari u tlu?
Za povećanje količine organske tvari postoji više tehnoloških mogućnosti. Iako se u literaturi često spominje primjena zrelog stajskog gnoja, danas zbog vrlo limitiranog stočnog fonda i novog načina uzgoja stoke bez stelje, dostupnost kvalitetnog stajskog gnoja je vrlo ograničena. Stoga se vinogradari i maslinari okreću novih proizvodima na tržištu. Tako se danas za organsku gnojidbu vinograda i masline koriste:
- Peletirani stajski gnoj goveda, konja, ovaca, svinja ili peradi
- U intenzivnim nasadima gdje postoji sustavi za fertirigaciju primjenjuju se tekuća organska gnojiva na bazi huminskih kiselina (poput tekućeg organskog gnojiva Humistar ili Rootip).
Zbog niza pozitivnih svojstava (oblik peleta, nizak sadržaj vode, visoka količina organske tvari, laka primjena i dr.) dominantno se koriste peletirana stajska gnojiva. Na tržištu postoji veliki broj proizvoda, kako za ekološku tako i konvencionalni uzgoj vinove loze i masline. Prosječna doza primjene je 1-3 t/ha ovisno o tipu gnojiva. Kako peletirana stajska gnojiva na bazi gnojiva peradi i svinjskog gnoja brzo mineraliziraju u tlu, za primjenu u drvenastim kulturama preporuča se primjena peletiranih stajskih gnojiva na bazi gnojiva goveda i konja.
Osim klasičnih peletiranih organskih gnojiva, na tržištu se nalaze i organsko-mineralna gnojiva, gdje je spajanjem dviju tehnologija (organska gnojiva + mineralna gnojiva) dobiven kompletniji i kvalitetniji proizvod za gnojidbu drvenastih kultura.
Organsko mineralna gnojiva
Organsko mineralna gnojiva, donose prednosti dviju tehnologija (visoka količina organske tvari i visoka količina hraniva) u jednostavnoj i učinkovitoj primjeni. Mogu se primjenjivati ručnim ili strojnim razbacivanjem (rasipačima) te na tržište dolaze u malim pakiranjima (25 ili 30 kg) ili velikim pakiranjima (600 ili 1.000 kg), te se tima otvara mogućnost primjene kod poljoprivrednih proizvođača različitih veličina nasada. I dok su prije samo nekoliko godina ovo bili novi proizvodi na tržištu; danas takva gnojiva zauzimaju značajan udio na tržištu, te njihova upotreba raste iz godine u godinu. Postoji veliki broj različitih formulacija na tržištu, pa se vrlo lako može izabrati prikladna formulacija za primjenu u nasadu, te se većina može koristiti i u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Više o tehnologiji i koji su parametri važni kod izbora organsko mineralnih gnojiva za jesensku gnojidbu pročitajte u slijedećem stručnom članku: Organsko mineralna gnojiva.
Kako bi pomogli svim poljoprivrednim proizvođačima u provedbi ove važne tehnološke mjere, na portalu Gnojidba.info objavljen je cijeli niz korisnih članaka na temu jesenske gnojidbe za drvenaste kulture; vinovu lozu, masline, lijesku i jabuke.
Stručni članci na temu “jesenska gnojidba” objavljeni na portalu Gnojidba.info
Jesenska gnojidba vinograda
Glavni članak je GNOJIDBA VINOGRADA U JESEN gdje je opisana važnost jesenske gnojidbe vinove loze, kako i zašto provesti analizu tla i na osnovi analize tla napraviti pravi plan gnojidbe. A koje je gnojivo bolje; mineralno ili organsko? Ili možda nova kombinacija organsko-mineralnih gnojiva ili peletiranih organskih gnojiva obogaćenih sa korisnim mikroorganizmima (mikorizama i trichodermom)? Svakako ovo je već godinama nezaobilazan stručni članak za jesensku gnojidbu vinove loze.
Važnost mikroelemenata u jesenskoj gnojidbi drvenastih kultura
Osim važnosti makroelemenata (fosfora i kalija) i organske tvari u jesenskoj gnojidbi važno je poznavati i problematiku mikroelemenata. Koji su oblici mikroelemenata i zaštu su helati tako važni u jesenskoj folijarnoj gnojidbi drveanstih kultura pisali smo u članku MIKROELEMENTI U GNOJIDBI DRVENASTIH KULTURA. Preporuku za jesensku folijarnu gnojidbu drvenastih kultura (vinova loza, maslina, lijeska) možete pročitati u članku JESENSKA FOLIJARNA GNOJIDBA MIKROELEMENTIMA. O jesenskoj gnojidbi jabuke pišemo u članku JESENSKA FOLIJARNA GNOJIDBA JABUKE NAKON BERBE PLODOVA.
Jesenska defolijacija nasada jabuka
Važan tehnološki zahvat u uzgoju jabuka je i jesenska defolijacija lisne mase. Važan tehnoloških zahvat, za koji se primjenjuju gnojiva na bazi helata bakra (kao što je Tradecorp Cu ili Mikrochelat 15-Cu) ili posebno formuliarni preparati poput preparata Copfall. Kako ih primjeniti u JESENSKOJ DEFOLIJACIJI NASADA JABUKA pročitajte u ovom stučnom članku.
Primjena vapnenih materijala za korekciju kiselih tala
Svakako, vrlo važan tehnološki zahvat u jesenskoj gnojidbi je i korekcija kiselosti tla. Iako se o problemu kalcifiakcije puno priča svaku jesen, pravilna i redovna primjena još nije postala redovna praksa. Osim doze i vremena primjene, važan je izbor materijala za kalcifikaciju tla. Tako, osim standardnih materijala na bazi mljevenih vapnenaca (koji su i najjeftiniji izbor; ali im je i učinkovitost i najmanja) na tržištu se javljaju i novi materijali i nove tehnološke mogućnosti provedbe kalcifikacije kiselih tala.
Više o primjeni vapnenih materijala za korekciju kiselosti tla u nasadima drveanstih kultura pročitajte u slijedećem stručnom članku na portalu: Kalcifikacija nasada drvenastih kultura.
| Autor članka: | |
|---|---|
| dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos. Kontakt (mob.): 098/435-129 e-mail: david.gluhic@gnojidba.info |  |