Gnojidba vinograda u jesen Kako pravilno primjeniti gnojiva u jesenskoj gnojidbi vinograda

Gnojidba vinograda u jesen

(Zadnja izmjena članka 08/01/2025)

Gnojidba vinograda u jesen

Vinova loza predstavljaja najvažniju drvenastu kulturu u poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj, te se uzgojem vinove loze bavi oko 40.000 proizvođača. Kako se radi o trajnoj drvenastoj kulturi, jesenska gnojidba je važna radi opskrbe vinove loze potrebnim hranivima za rast i razvoj u slijedećem vegetacijskom ciklusu. Važan preduvjet pravilne gnojidbe je analiza tla kako si se utvrdila plodnost tla te sastavio pravilan plan gnojidbe. Na tržištu postoje različiti oblici i formulacije gnojiva za jesensku gnojidbu vinove loze.

Stanje vinogradarstva u Hrvatskoj

Prema podacima koje navodi Alpeza i sur. (2014) vinova loza se u Hrvatskoj uzgaja se na 20.712 ha a uzgojem vinove loze bavi se 41.000 poljoprivrednih proizvođača. Međutim, struktura proizvodnje je dosta nepovoljna, te samo 15 vinogradarskih proizvođača ima više od 100 ha vinograda, dok 5.715 vinogradara ima površine od 0,5-10 ha. Uz tako nepovoljnu strukturu proizvodnje, sam uzgoj vinove loze odvija se na vrlo različitim tipovima tala; različite plodnosti, strukture, pH vrijednosti, što predstavlja dodatnu otežavajuću okolnost u uspješnoj vinogradarskoj proizvodnji. Zato je pravilan pristup gnojidbi vinove loze vrlo važan čimbenik za ostvarenje visokih i kvalitetnih prinosa.

Stoga će u ovom radi biti prikazan niz važnih stručnih i znanstvenih spoznaja kako bi se poboljšala tehnologija jesenske gnojidbe vinove loze.

 

Jesenska gnojidba vinograda je važna tehnološka mjera

Tehnologija jesenske gnojidbe vinove loze

U jesenskoj gnojidbi gnojiva se primjenjuju u:

  • Gnojidbi u tlo
  • Folijarnoj gnojidbi

Gnojidba vinograda u jesen u tlo

Gnojidba u tlo je glavni način primjene gnojiva u jesenskoj gnojidbi. Iz vrlo jednostavnog razloga; jer je cilj jesenske gnojidbe stvaranje dovoljne zalihe hraniva za slijedeći vegetacijski ciklus. Ovisno o klimatskim uvjetima i veličini proizvodnih nasada vinove loze i masline, provodi se od završetka berbe te kroz cijeli jesensko-zimski period. Glavni način primjene je rasipanje po površini tla, te ukoliko postoje mogućnosti zaoravanje ili plitko unošenje u tlo. Na taj način se gnojiva u tlo puno brže aktiviranju, te se vežu na minerale gline ili organsku tvar u tlu.

Kako tijekom jesensko-zimskog perioda često ima obilnih kiša, ne preporuča se ostavljanje gnojiva na površini tla, jer uslijed jakih oborina može doći do odnošenja gnojiva sa površine tla. Problem je međutim na plitkim, kamenitim tlima, gdje nije moguće unošenje gnojiva u tlo, te često tijekom jesensko-zimskog perioda dolazi do ispiranja gnojiva uslijed jačih oborina.

Prijašnjih godina, pogotovo u vinogradarskoj proizvodnji, često se vršilo deponiranje gnojiva u međuredni prostor, primjenom posebnih podrivača. To se koristilo za primjenu granuliranih mineralnih gnojiva. Sama tehnologija gnojidbe primjenom deponatora ima ograničeni učinak, jer se višegodišnjom primjenom stvara zona visoke koncentracije hraniva na istoj dubini, dok je migracija hraniva iz zone deponiranja, pogotovo fosfora, vrlo slaba. Fosfor je element vrlo slabe pokretljivosti u tlu, te se iz tog razloga polako napušta tehnologija deponiranja gnojiva, te se gnojiva ponovo sve češće razbacuju površinski u zonu ispod trsa ili po cijeloj površini, te se potom plitko unose u tlo.

Folijarna gnojidba vinograda u jesen

Primjena folijarnih gnojiva na bazi mikroelemenata i biostimulatora na bazi ekstrakta morskih algi novija je tehnologija u jesenskoj gnojidbi vinove loze.

Primjena mikroelemenata u nasadima vinove loze provodi se nakon završetka berbe a prije početka pada lista (Robinson 2000). Ukoliko su mjere zaštite od bolesti redovno primijenjene tijekom vegetacije vinove loze, tada u vinogradu ima aktivne lisne mase koja može usvojiti hraniva. Nakon berbe grožđa počinje priprema vinove loze za zimsko mirovanje, te biljka prebacuje sva dostupna hraniva iz lista u trajne organe (trs, korijen), te se time može usvojiti i značajna količina mikroelemenata, koji se „deponiraju“ u trsu za slijedeću vegetaciju.

Iz istog razloga, pogotovo u vinogradima slabije kondicije, primjenjuju se i biostimulatori na bazi ekstrakta morske alge. Radi se o posebnoj grupi biostimulatora, koji su vrlo bogati fiziološki bioaktivnim sastojcima (prirodni hormoni, polisaharidi, vitamini, alginati i dr.) koji imaju vrlo dobar učinak na rast i razvoj vinove loze u slijedećoj vegetaciji.

Izbor gnojiva za jesensku gnojidbu vinove loze

Za jesensku gnojidbu vinove loze na tržištu je dostupan veliki broj različitih gnojiva; tako da se pravilnim izborom mogu zadovoljiti potrebe za različite agroekološke uvjete.

Mineralna gnojiva

U segmentu mineralnih gnojiva, dostupna su kompleksna mineralna gnojiva (različite NPK ili PK formulacije) koja se najčešće koriste. Osim kompleksnih, mogu se koristiti i jeftinija, miješana gnojiva te pojedinačna mineralna gnojiva. Kod primjene mineralnih gnojiva naglasak u jesenskoj gnojidbi je na fosforu i kaliju, te je potrebno voditi računa o obliku kalija. Gnojiva na bazi kalij-sulfata su fiziološki kisela te se primjenjuju na neutralnim i karbonatnim tlima, pogotovo kod vinove loze, dok su gnojiva na bazi kalij-klorida, fiziološki alkalna i primjenjuju se na kiselim tlima. Kratak pregled mineralnih gnojiva prikazan je u slijedećoj tablici:

Tablica 9. Prikaz mineralnih gnojiva za jesensku gnojidbu vinove loze (prema podacima zastupnika za hrvatsko tržište za 2024. godinu)

Tip gnojiva
Preporučena doza gnojidbe
Dodatne napomene
Kompleksna mineralna gnojiva:
NPK 7:20:30400-800 kg/haKoncentrirano kompleksno gnojivo na bazi kalij-klorida. Za kisela tla.
NPK 5:20:30S400-800 kg/haKoncentrirano kompleksno gnojivo sa kalijem u obliku kalij-sulfata. Za karbonatna tla.
PK 20:30400-800 kg/haKompleksno gnojivo bez dušika. Kalij u obliku kalij-klorida.
Miješana gnojiva:
PK 15:30600-1.000 kg/haMješano gnojivo. Jeftinija alternativa za kompleksna gnojiva. Gnojivo sa pojedinačnim granulama koja sadrže samo fosfor i samo kalij
Jednostavna mineralna gnojiva:
16% Superfosfat (tzv. "jednostruki" superfosfat)600-1.500 kg/haGnojivo na bazi fosfora. Za primjenu na tlima sa niskom količinom fosfora.
46% Superfosfat (tzv. "trostruki" superfosfat)300-600 kg/haGnojivo sa visokom koncentracijom fosfora. Za primjenu na tlima sa vrlo niskom količinom fosfora
50% Kalij-sulfat500-1.000 kg/haGnojivo na bazi kalij-sulfata. Za primjenu na tlima sa niskom količinom kalija. Fiziološki kiselo gnojivo.
60% Kalij-klorid500-1.000 kg/haGnojivo na bazi kalij-klorida. Za primjenu na tlima sa niskom količinom kalija. Fiziološki alkalno gnojivo.

Organska gnojiva

Za jesensku primjenu organskih gnojiva, vinogradarima ostaju na raspolaganju nekoliko mogućnosti:

  • stajski gnoj (različitog sastava i kvalitete),
  • peletirani stajski gnoj (deklarirani sastav i kvaliteta),
  • vermikompost (glisnjak) i
  • tekuća organska gnojiva.

Zbog ograničene dostupnosti stajskog gnoja, najčešći izbor su peletirana stajska gnojiva. Na tržištu postoje različiti proizvođači, te je izbor peletiranih stajskih gnojiva velik. Za gnojdbu vinove loze i masline, trebalo bi birati peletirana gnojiva na bazi stajskog gnoja goveda i konja, koji su najbolje kvalitete. Sa druge strane svakako treba izbjegavati peletirana gnojiva na bazi stajskog gnoja peradi i svinja. Prosječna doza primjene peletiranih organskih gnojiva je 1.000-1.500 kg/ha, ovisno o količini humusa u tlu.

Iako neki poljoprivrednici imaju naviku primjene ostatka komine grožđa i prerade masline koristiti direktno kao organsku gnojidbu nasada, to nije preporučljivo. Naime, radi se o organskom materijalu vrlo loših karakteristika, koji bi prije primjene u vinogradima morao proći kontrolirani proces kompostiranja. Tek pravilno kompostirani ostaci komine grožđa i prerade maslina mogu se koristiti u gnojidbi trajnih nasada.

Osim peletiranih gnojiva, postoji i mogućnost primjene tekućih organskih gnojiva u jesenskoj gnojidbi trajnih nasada.

Tekuća organska gnojiva

Takva gnojiva primjenjuju se prskanjem po površini tla ili kroz sustav fertirigacije. Kako se radi o proizvodima na huminskih ili fulvo kiselina, dobro se vežu u tlu, učinak im je brz i povoljno djeluju na kemijska i fizikalna svojstva tla. Prosječna doza primjene takvih gnojiva je 20-40 lit/ha ovisno o koncentraciji huminskih i fulvo kiselina. Zbog male doze i jednostavne primjene pogodna su velike nasade vinove loze. Osnovne karakteristike tekućih organskih gnojiva prikazane su u slijedećoj tablici.

Tablica 10. Osnovne karakteristike tekućih organskih gnojiva za jesensku gnojidbu vinove loze (prema podacima zastupnika za hrvatsko tržište za 2024. godinu)

Trgovački naziv gnojiva
Proizvođač
Sastav
Doza primjene
Humistar (tekuće organsko gnojivo na bazi američkog leonardita)
Tradecorp, Španjolska
12% huminske kiseline
3,0% fulvokiseline
20-40 lit/ha
50-150 mL po stablu masline (ovisno o starosti stabla masline)
Agriumic
Chimica D'Agostino, Italija
12% huminske kiseline
15-20 lit/ha
Idai Fertireg (tekuće organsko gnojivo)
Idai Nature, Španjolska
35% huminskog ekstrakta (huminske i fulvo kiseline)
20-40 lit/ha
50-150 mL po stablu masline (ovisno o starosti stabla masline)

Organsko mineralna gnojiva

Ovo je kategorija gnojiva koja se najviše preporuča za jesensku gnojidbu vinove loze. Radi se o novim oblicima gnojiva, gdje se spajaju pozitivne strane iz dvije postojeće kategorije gnojiva; organska gnojiva kao izvor organske tvari i mineralna gnojiva kao izvor hraniva. Iako sadrže manje količine NPK hraniva u odnosu na čista mineralna gnojiva učinak u gnojidbi je vrlo dobar. Kako su NPK hraniva vezana na organsku komponentu, takva gnojiva nisu podložna ispiranju te je učinak gnojidbe znatno duži. To je izrazito važno za trajne nasade, poput vinove loze, gdje biljke imaju potrebu za hranivima kroz cijeli vegetacijski ciklus. Doze primjene ovise o koncentraciji NPK hraniva, i prosječno se primjenjuju u količini od 600-800 kg/ha. Za vinogradare koji su u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje, postoje organsko-mineralna gnojiva koja posjeduju certifikat za primjenu u ekološkoj poljoprivredi.

Na tržištu je dostupan veliki broj različitih formulacija organsko-mineralnih gnojiva. Za jesensku gnojidbu svakako treba birati formulacije koje sadrže više količine fosfora i kalija. U slijedećoj tablici prikazan dio gnojiva dostupan na tržištu Hrvatske.

Tablica 11. Prikaz organsko-mineralnih gnojiva za jesensku gnojidbu vinove loze (prema podacima zastupnika za hrvatsko tržište za 2024. godinu)

Trgovački naziv gnojivaProizvođačDoza primjene
Vinodar BIO NPK 3:5:13Agrifumax, Italija600-800 kg/ha
Bioprimus NP 5:7:2Agrifumax, Italija600-800 kg/ha
TerraPlus NP 10:22Compo, Njemačka200-400 kg/ha
Superguanoxy NPK 4:10:5Fomet, Italija700-1.000 kg/ha
Proecco NPK 5:10:10Ilsa, Italija500-700 kg/ha
Greena Biobase NPK 3:8:8Greena, Italija700-1.000 kg/ha

Gnojiva na bazi mikroelemenata

Gnojiva na bazi mikroelemenata uglavnom se primjenjuju folijarno (više u članku: JESNSKA FOLIJARNA GNOJIDBA MIKROELEMENTIMA) , ali se isto tako mogu primijeniti kroz sustav fertirigacije ili miješanjem sa mineralnim ili organskim gnojivima. Odluka o primjeni mikroelemenata treba se bazirati na rezultatima analize tla (pogotovo ako je neki od mikroelemenata u značajnom nedostatku) te na stanju nasada. Najčešće se primjenjuju mješavine mikroelemenata ili gnojiva koja sadrže samo pojedini mikroelement.

Za jesensku folijarnu primjenu preporuča se isključivo primjena mikroelemenata u helatnom obliku, jer se zbog promjene klimatskih uvjeta (niže temperature zraka, kraći dan, manji intenzitet fotosinteze) intenzitet usvajanja mikroelemenata preko lista značajno smanjuje.

Ostali, jeftiniji oblici gnojiva poput mikroelemenata u obliku sulfata, vrlo se slabo usvajaju u takvim uvjetima te je njihova učinkovitost u jesenskoj folijarnoj gnojidbi vrlo slaba. Osim gnojiva koji sadrže samo jedno hranivo, za jesensku folijarnu gnojidbu dobar učinak su pokazala gnojiva koja sadrže više elemenata, jer se time uspješno rješava potreba vinove loze i masline za mikroelementima.

Cocktail Jade gnojivo

Tablica 12. Sastav gnojiva Cocktail Jade (proizvođač Rovensa Next, ex. Tradecorp, Španjolska) za jesensku folijarnu gnojidbu vinove loze (gnojivo sa EcoCert certifikatom za ekološku poljoprivrednu proizvodnju)

Hranivo
Količina elementa (%)
Mikroelementi:
Željezo (Fe-EDTA helat)
4,0%
Managan (Mn-EDTA helat)
4,0%
Cink (Zn-EDTA helat)
0,8%
Bor (B), vodotopivi
1,5%
Makroelementi:
Magnezij (MgO)
5,1%
Sumpor (SO3)
10,0%

Gnojidba vinograda u jesen – zaključna preporuka

Jesenska gnojidba predstavlja važnu tehnološku mjeru u uzgoju vinove loze, jer je vinova loza trajna drvenasta kultura, koja ima visoke zahtjeve za hranivima u tlu tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja. Razvojem tehnologije proizvodnje gnojiva poljoprivrednicima su na raspolaganju različiti oblici i formulacije gnojiva (mineralna, organsko-mineralna, organska, gnojiva na bazi mikroelemenata, mikrobiološka gnojiva). Važan preduvjet jesenske gnojidbe je i analiza tla, kojom će se utvrditi stanje plodnosti tla, i prema tome složiti kvalitetan plan jesenske gnojidbe vinove loze.


Osim vinove loze, imate i nasade maslina ili drugih drvenastih kultura. Kako obaviti jesensku gnojidbu drugih drvenastih kultura počitajte u stručnom članku JESENSKA GNOJIDBA DRVENASTIH KULTURA.

Literatura

  1. Alpeza I., Prša I. i Mihaljević B. (2014) Vinogradarstvo i vinarstvo Republike Hrvatske u okviru svijeta, Glasnik zaštite bilja 37 (4);6-13
  2. Fageria, K., M. P. Barbosa-Filho, A. Moreira, i C. M. Guimaraes. (2009) Foliar fertilization of crop plants. Journal of Plant Nutrition 32:1044–, Communications in Soil Science and Plant Analysis,39:9-10,1507-1511
  3. Fregoni M. (2000) Viticoltura di qualita, Informatore agrario, Italy
  4. Gonçalves da Silva M.A. , Marcos Antonio Pavan, Antonio Saraiva Muniz, Telmo Antonio Tonin i Telma Pelizer (2008) Nutrient Availability in the Soil and Its Absorption, Transport, and Redistribution in Vines
  5. Havlin J. L., D. H. Hardy, R. J. Gehl i S. E. Spayd (2012) Survey of Nutrient Status in Vitis vinifera Grapes in North Carolina, Communications in Soil Science and Plant Analysis,43:1-2,299-314
  6. Licul R., Premužić D. (1985) Praktično vinogradarstvo i podrumarstvo, Nakladni zavod Znanje, Zagreb
  7. Miklaužić Lj. (1989) Ishrana vinove loze i gnojidba vinograda, Gospodarski list – Agrotehničar, Zagreb
  8. Mirošević N. (1993) Vinogradarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb
  9. Winkler, J., Cook, J.A., Kliewer, W.M. i Lider, L.A.1974. “Soil for grapes”. In General viticulture, Edited by: Winkler, A.J.63–67. Berkeley, CA: University of California Press

Autor članka:
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije
Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos.
Kontakt (mob.): 098/435-129
e-mail: david.gluhic@gnojidba.info