(Zadnja izmjena članka 20/03/2026)
Fosfor u gnojidbi jagoda
Fosfor u gnojidbi jagoda predstavlja vrlo važan element. Ima višestruku funkciju, od koji se ističe pozitivan utjecaj na cvatnju i razvoj plodova, sintezi polifenola i antocijana. Isto tako, fosfor je sastavni dio molekula ADP i ATP, koji su izvor energije za sve fiziološke procese u biljci. Stoga je uloga fosfora u gnojidbi jagoda vrlo važna, iako je potrošnja fosfora od strane biljke jagode mala.
| Za postizanje prosječnog prinosa od 30 t ploda/ha, jagoda će potrošiti oko 75 kg/ha fosfora (izraženo kao P2O5) ali već u vrlo intenzivnoj proizvodnji, gdje prinosi mogu dosegnuti i do 60 t/ha, jagodi je potrebno visokih 150 kg/ha fosfora (izraženo kao P2O5), koji mora biti dostupan i lako usvojiv. |
I upravo je tu ključ problema u gnojidbi jagode visokim dozama fosfornih gnojiva.
Koji čimbenici ograničavaju usvajanje fosfora iz tla?
Postoje brojni uvjeti koji će smanjiti dostupnost fosfora u gnojidbi jagoda, odnosno usvajanje fosfor iz tla. To su:
- pH vrijednost tla. Ovo je gotovo najvažniji čimbenik koji će utjecati na iskoristivost fosfora u gnojidbi. Na kiselim tlima (uslijed nedostatka kalcija u tlu) dolazi do reakcije sa lako pokretnim oblicima željeza (Fe), mangana (Mn) i aluminija (Al) u tlu, i nastajanje netopivih oblika fosfora. Zato je učinkovitost gnojidbe jagode fosforom na kiselim tlima vrlo slaba. Isto tako, kod visokih pH vrijednosti tla, dolazi do reakcije sa kationom kalcija (Ca2+) i stvaranje netopivih kalcij-fosfata.
- Količina kalcija (Ca) u tlu. Kalcij je važan element u postizanju visokog prinosa i dobre kvalitete plodova. Stoga u gnojidbi jagode treba voditi posebno računa oko bilance kalcija u tlu. Za uzgoj jagode, glavni izvor kalcija je lako topivi Ca-nitrat koji se dodaje kroz sustav kapanja. Međutim, zbog visoke količina kationa kalcija često dolazi to stvaranja netopivog kalcija-fosfata.
- Vrlo slaba pokretljivost fosfora u tlu. Dok je većina makroelemenata dobro pokretljiva u tlu, pokretljivost fosfora je vrlo slaba u tlu. Fosforni ion gotovo nije pokretan u tlu, te se mora nalazi vrlo blizu korijena (vrha korijenove dlačice) da bi ga biljka mogla usvojiti.
- Niska temperatura tla.
- Visoka vlažnost tla.
Svi ti nepovoljni čimbenici u tlu, samo još više potenciraju problem slabe iskoristivosti fosfora u tlu, te je prosječna iskoristivost gnojiva na bazi fosfora u tlu od 15-30%.
Optimalni rangovi opskrbljenosti tla fosforom
Da bi mogli pravilno sagledati cijeli problem oko gnojidbe fosforom potrebno je znati koji su optimalni rangovi opskrbljenosti fosforom u tlu, kako je prikazano u slijedećoj tablici:
Tablica 1. Rangovi opskrbljenosti tla lako pristupačnim fosforom (prema AL-metodi; sredstvo za ekstrakciju amonij-laktat)
Koje bakterije imaju sposobnost povećanja topivosti fosfora u tlu?
Prvenstveno se radi o brojnim bakterijama iz roda:
- Bacillus spp.,
- Burkholderia spp.
- Pseudomonas spp.
koje se mogu pojedinačno ili u miksu, pronaći i u komercijalnim preparatima za primjenu u uzgoju jagode.
Osim ovih bakterija, sposobnost otapanja netopivih oblika fosfora u tlu imaju i slijedeće bakterije; Enterobacter, Salmonella, Flavobacterium, Micrococcus, Thiobacillus, Azotobacter, Enterobacteriaceae, Serratia marcescens i Baeyerlingia.
Unatoč velikim ukupnim zalihama u tlu (po podacima iz znanstvenih istraživanja u tlu može biti ukupno i do 400-1.000 mg/kg tla), fosfor u tlu vrlo je malo dostupan u lako topivim oblicima, pogodnim za biljku (oko 1-2%). Intenzivnom mineralnom gnojidbom (osnovna gnojidba, fertirigacija), također se značajno mogu povećati količine dostupnog, ali isto tako i nedostupnog, slabotopivog oblika.
Biljke su u mogućnosti apsorbirati fosfor samo u anionskom obliku kao H2PO4– i HPO42- .
Bakterije mineraliziraju fosfor u tlu otapanjem kompleksnih fosfata u anorganski oblik koji biljka može usvojiti. Ove fosfomobilizirajuće bakterije koriste različite mehanizme kako bi otopile netopive oblike fosfora u tlu. Primarni mehanizam otapanja fosfata temelji se na izlučevinama mikroorganizama zbog metabolizma šećera. Organizmi koji žive u rizosferi koriste šećere iz eksudata korijena i metaboliziraju ga kako bi se dobile organske kiseline. Mikroorganizmi oslobađaju te kiseline koje djeluju kao dobri kelatori Ca2+ kationa za oslobađanje fosfora iz netopivog oblika.
Bactim Nutri P+ mikrobiološki preparat na bazi bakterije Bacillus spp.
Slika 1. Mikrobiološki preparat Bactim Nutri P+ na bazi bakterije roda Bacillus spp. koji potiče otapanje netopivih oblika fosfora u tlu (proizvođač Intermag, Poljska) za primjenu kroz sustav fertirigacije
Na tržištu postoji komercijalni preparat Bactim Nutri P+ (proizvođač Intermag) koji sadrži bakterije roda Bacillus spp. (u koncentraciji od 1×108 CFU/gramu) i primjenjuje se u dozi od 2 lit/ha kroz sustav kapanja. Optimalno vrijeme za primjenu je na početku vegetacijskog ciklusa i kod početka cvatnje ili kod pripreme tla za sadnju novih nasada jagoda. Osim u konvencionalnoj proizvodnji, može se koristiti i u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Primjena pokazuje vrlo dobre rezultate u tlima gdje se nalazi visoka zaliha slabotopivih oblika fosfora.
 | Gnojivo je proizvedeno sukladno EZ normama 2018/848 (Eco certifikat) te se može koristiti u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. |
Isto tako, u ostalim mikrobiološkim preparatima (kao što je preparat Condor Shield na bazi Trichoderme sp. uz dodatak bakterija iz roda Bacillus spp.) može se nalazi određena količina bakterija iz roda Bacillus spp., pa će i primjena takvih preparata povećati količinu dostupnog fosfora u tlu.
Kako poboljšati djelovanje bakterija za otapanje fosfora u tlu?
Kao i kod svih mikrobioloških preparata, tako i kod primjene bakterija za otapanje fosfora u tlu, preporuča se dodatna primjena preparata na bazi huminskih kiselina (kao što je Humistar) ili posebno formuliranih tzv. „starter“ tekućih gnojiva (kao što je Rootip Start ili Rootip Soil) koji će poslužiti kao važan izvor hrane za početak rada bakterija.
Osim toga, primjena huminskih kiselina, potiče rast novog korijena i novih korijenovih dlačica, koji povećavaju kapacitet usvajanja otopljenog fosfora iz tla, pa je i to važan učinak huminskih kiselina.
| Autor članka: | |
|---|---|
| dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije Ovlašteni agronom pri Hrvatskoj agronomskoj komori Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos. Kontakt (mob.): 098/435-129 e-mail: david.gluhic@agroexpert.hr |  |