Gnojidba magnezijem (Mg) u poljoprivrednoj proizvodnji Kako potaknuti dodatnu aktivnost biljke i ubrati kvalitetniji prinos?

(Zadnja izmjena članka 20/06/2026)

Kao centralni atom molekule klorofila, magnezij (Mg) je nezamjenjiv pokretač fotosinteze, regulaciju disanja kod biljaka u stresnim uvjetima i povećanju kvalitete prinosa poljoprivrednih kultura. Stoga gnojidba magnezijem postaje sve važnija mjera u uzgoju svih poljoprivrednih kultura.

Ključne točke iz članka

  • Odabir prema brzini djelovanja: Izbor gnojiva na bazi magnezija, ovisi o hitnosti situacije, pri čemu folijarna gnojiva (sulfati/glukonati) pružaju trenutačnu pomoć, dok su mineralni spojevi (oksidi/karbonati) namijenjeni postupnom i dugotrajnom otpuštanju u tlu.
  • Specijalizirana primjena: Različiti oblici magnezija zahtijevaju specifične načine primjene – od folijarne primjene preko lista za brzu apsorpciju do unošenja u tlo za osnovnu i dugotrajnu opskrbu hranjivima.
  • Višenamjenska uloga u tlu: Primjena određenih gnojiva, poput dolomita i magnezita, ima dvostruku funkciju: dugotrajnu opskrbu biljaka magnezijem i istovremenu korekciju pH vrijednosti kod kiselih tala.

Fiziološka uloga magnezija (Mg)

Magnezij (Mg) je središnji atom molekule klorofila, što ga čini nezamjenjivim elementom za proces fotosinteze. Na kiselim tlima u kontinentalnom dijelu Hrvatske (isprana kisela tla) te na karbonatnim tlima u priobalju  gdje je čest antagonizam sa kationima kalcija, deficiti magnezija postaju sve češći ograničavajući čimbenik prinosa i kvalitete brojnih poljoprivrednih kultura. Drugi važan antagonizam je sa kalijem (K), pogotovo u kulturama gdje sve vrši obilna gnojidba kalijem, kao što je vinova loza, maslina, jabuka i krumpir.

Tablica 1. Važnost magnezija (Mg) za pojedine poljoprivredne kulture

Kultura Uloga magnezija Simptomi nedostatka
Vinova loza Potiče sintezu šećera i dozrijevanje grožđa. Regulira procese disanja i količinu kiselina u grožđu. Kloroza između žila na starijem lišću, crvenilo (crvene sorte) ili žutilo (bijele sorte).
Maslina Uravnotežuje metabolizam ulja i otpornost na stres. Žućenje vrškova listova; smanjena otpornost na hladnoću i sušu.
Krumpir Ključan za sintezu i transport škroba u gomolje. “Mramoriranost” lišća, zaostajanje u rastu, sitniji gomolji.
Rajčica Utječe na boju, čvrstoću ploda i otpornost na bolesti. Kloroza na donjim listovima; plodovi postaju mekani i lošije kvalitete.

Gnojidba magnezijem (Mg) i osnovne preporuke za primjenu

Magnezij se može primijeniti u tlo, kod pripreme tla ili kroz sustav fertirigacije, te folijarno. Kod drvenastih kultura (vinova loza, maslina) i kod krumpira, magnezij se najčešće primjenjuje folijarno.

  • Preventivno (tlo): U osnovnoj gnojidbi prije sadnje ili sjetve, osobito ako je analiza tla pokazala nizak sadržaj Mg.
  • Kurativno (folijarno): Tijekom intenzivnog porasta, u fazi cvatnje i formiranja plodova kada su potrebe biljke najveće, ili kod pojave prvih vizualnih simptoma nedostatka.

 

Gnojidba magnezijem je vrlo važna za visoki i kvalitetan prinos grožđa kod vinove loze

Koji oblik gnojiva sa magnezijem odabrati za gnojidbu?

Ovisno o načinu primjene, razlikuju se i oblici gnojiva.

  • Tlo: Magnezijev sulfat (kieserit) osnovni je oblik magnezija za primjenu. Na kiselim tlima, prilikom korekcije kiselosti tla koristiti formulacije s dodatkom vapna (magnezit).
  • Folijarno: Magnezijev sulfat heptahidrat (Epso Top) je najbrže dostupan oblik. Topljivost mu je izvrsna, a biljka ga brzo usvaja kroz list. Osim toga, mogu se koristiti i gnojiva na bazi Mg-nitrata, Mg-klorida ili Mg-EDTA helata. Odnedavno se u folijarnoj gnojidbi koriste i otopine bazi Mg-glukonata, zbog izvrsnog usvajanja i niske mogućnosti fitotoksičnosti u folijarnoj primjeni.

Doziranje gnojiva na bazi magnezija

  • Folijarno: Uobičajena koncentracija iznosi 0,5% do 2% otopine, ovisno o obliku magnezija.
  • Tlo: Ovisno o analizi tla, 50–150 kg MgO/ha godišnje.

Razvojne faze i važnost Mg u fiziološkim procesima

  1. Vegetativni porast: Magnezij osigurava bujan razvoj zelene mase. Nedostatak ovdje rezultira slabom fotosintetskom aktinosti i malom lisnom masom.
  2. Cvatnja i zametanje: Magnezij olakšava transport asimilata, što je presudno za smanjenje opadanja cvjetova i zametaka, čime se smanjuje opadanje cvjetova i plodova nakon cvatnje.
  3. Nalijevanje ploda/gomolja: Ovo je kritična faza. Magnezij je “motor” koji pokreće transport šećera iz lista u plod. Bez dovoljno Mg, plodovi gube na težini, okusu i nutritivnoj vrijednosti.

Stručni savjet: Uvijek obratite pozornost na antagonizam kationa. Visoka razina kalija (K) i kalcija (Ca) u tlu često blokira usvajanje magnezija. Ako redovito gnojite visokim dozama kalija ili imate vapnena/karbonatna tla, obavezno osigurajte i adekvatnu prihranu magnezijem preko lista kako biste održali potrebnu količinu magnezija u biljci. Kod folijarne gnojidbe, izbjegavajte miješanje s alkalnim preparatima koji bi mogli promijeniti pH otopine i smanjiti učinkovitost ili uzrokovati taloženje hranjiva.

Folijarna gnojidba magnezijem

Ovo je najčešći način gnojidbe poljoprivrednih kultura magnezijem. Za folijarnu primjenu važna je visoka topivost oblika magnezija u vodi, jer list mora brzo apsorbirati hranjivo prije nego što se otopina osuši.

Tablica 2. Kratki pregled gnojiva na bazi magnezija (Mg)

Situacija Preporučeni oblik Način djelovanja
Hitna korekcija (deficit) Mg-sulfat, Mg-glukonat (folijarno) Trenutačno (sati/dani)
Prevencija u sezoni Mg-nitrat (folijarno/fertirigacija) Brzo
Osnovna gnojidba (tlo) Kieserit ili Mg-oksid Srednje do sporo
Korigiranje kiselih tala Dolomit/Magnezit Dugotrajno

Izbor gnojiva za folijarnu gnojidbu magnezijem

Za folijarnu primjenu postoji nekoliko oblika gnojiva na bazi magnezija, koji se uspješno mogu koristiti za ovu namjenu. To su najčešće slijedeći oblici magnezija:

  • Magnezijev sulfat heptahidrat (Epso Top – MgSO4 x 7H2O): Zlatni standard za folijarnu gnojidbu. Iznimno brzo se otapa i biljka ga trenutačno usvaja. Koristi se kada se uoče prvi znakovi kloroze.
  • Magnezijev nitrat (Mg(NO3)2): Izvrstan folijarni izvor jer osim magnezija osigurava i dušik (nitratni oblik), koji dodatno potiče metabolizam i usvajanje magnezija. Koristi se u koncentracijama od 0,5% do 2%.
  • Kelatni oblici (npr. Mg-EDTA): Koriste se u vrhunskim, specijaliziranim gnojivima. Kelat štiti magnezij od stvaranja netopivih spojeva na površini lista (npr. s fosfatima iz tvrde vode ili drugih gnojiva), čime se povećava iskoristivost.

Za optimalnu folijarnu gnojidbu magnezijem ključno je odabrati oblik koji je brzo dostupan listu i pridržavati se razvojnih faza kada su potrebe biljke za magnezijem najveće. Evo pregledne tablice s preporukama za najvažnije kulture:

Tablica 3. Preporuka za folijarnu gnojidbu magnezijem (Mg)

Kultura Preporučeni oblik Optimalno vrijeme primjene Koncentracija (%)
Vinova loza Mg-sulfat, Mg-nitrat Prije cvatnje, poslije zametanja 0,5 – 2,0%
Maslina Mg-sulfat, Proljetni porast, pred cvatnju 0,5 – 2,5%
Jabuka Mg-sulfat Nakon cvatnje (zametanje plodova) 0,5 – 2,0%
Krumpir Mg-sulfat, Mg-nitrat Intenzivan rast gomolja 1,0 – 2,0%
Rajčica Mg-sulfat, Mg-nitrat Faza cvatnje i nalijevanja ploda 0,5 – 1,0%
Paprika Mg-sulfat, Mg-nitrat Faza cvatnje i nalijevanja ploda 0,5 – 1,0%

 Dodatne stručne napomene za folijarnu gnojidbu magnezijem

  1. Kompatibilnost i miješanje: Magnezij se često može miješati s većinom zaštitnih sredstava, ali uvijek napravite test miješanja u maloj količini prije tretiranja cijelog nasada kako biste izbjegli stvaranje taloga u prskalici.
  2. Kvaliteta vode: Ako koristite vrlo tvrdu vodu, ona može smanjiti učinkovitost folijarnih gnojiva. U takvim slučajevima preporučuje se korištenje kelatnih oblika (Mg-EDTA) ili Mg-glukonata koji su stabilniji. Kod tvrde vode uvijek je dobro predhodno korigirati pH, i smanjiti tvrdoću vode, primjenom preparata kao što je Lower 7.
  3. Vrijeme tretiranja: Kao što smo ranije naveli, folijarnu gnojidbu uvijek obavljajte rano ujutro ili predvečer. Nikada ne prskajte po jakom suncu jer se kapljice brzo suše, a magnezij (posebno sulfat) u visokim koncentracijama može uzrokovati palež rubova lista.
  4. Učestalost: Kod kultura poput rajčice i paprike, gdje je berba kontinuirana, tretmane magnezijem treba ponavljati svakih 10–14 dana tijekom intenzivnog nalijevanja plodova, jer magnezij aktivno sudjeluje u transportu šećera u plod.

Zaključak

Magnezij (Mg) je nezamjenjiv element za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju jer kao ključna komponenta klorofila izravno omogućuje proces fotosinteze. Zbog sve češćih pojava deficita u različitim tipovima tala, pravilna i pravovremena primjena magnezija putem tla ili folijarno nužna je za osiguranje zdravlja biljaka i visoke kvalitete prinosa. Prilikom gnojidbe važno je uzeti u obzir specifične potrebe kultura te paziti na antagonizam s drugim ionima, poput kalija i kalcija, koji mogu blokirati njegovo usvajanje. Dosljednim provođenjem preventivnih i kurativnih mjera gnojidbe, uz odabir odgovarajućih oblika gnojiva, možete učinkovito optimizirati metabolizam biljaka i osigurati stabilnu proizvodnju.


Autor članka:
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije
Ovlašteni agronom pri Hrvatskoj agronomskoj komori
Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos.
Kontakt (mob.): 098/435-129
e-mail: david.gluhic@agroexpert.hr