(Zadnja izmjena članka 25/03/2026)
Gnojidba salate gnojivima na bazi fosfita
Fosfor predstavlja važan biogeni element gnojidbu salate. Fosfor je sastavni element molekula adenozindifosfata (ADP) i adenozintrifosfata (ATP); spojeva koji predstavljaju izvor energije za sve fiziološke procese u biljci. Iz tog razloga, industrija proizvodnje gnojiva je u stalnoj potrazi za novih tehnološkim rješenjima koji će rezultirati boljom i učinkovitijom gnojidbom fosforom.
S druge strane, gnojidba fosforom dosta je problematična, zbog niza čimbenika koji smanjuju usvajanje fosfora. Tu je prije svega mogućnost reakcije sa slobodnim kalcijevim ionima u tlu (Ca2+) i tvorba netopivih kalcijevih-fosfata. Zatim, temperatura tla i količina vode reduciraju pokretljivost fosfora u tlu, pa je kod temperatura ispod 12°C fosforni ion u obliku H2PO4- praktično nepokretan. I ne manje važno, udaljenost između korijena i fosfornog iona u tlu, mora biti manja od 1 mm, da bi došlo do difuzije fosfornog iona u biljku.
Zbog navedenih problema, industrija gnojiva ponudila je nove tehnološke mogućnosti u gnojidbi povrća fosforom – gnojdiba gnojivima na bazi fosfita.
Zbog niza pozitivnih učinaka u gnojidbi, gnojiva na bazi fosfita počinju se sve više koristiti za gnojidbu poljoprivrednih kultura, pa tako i lisnatog povrća, poput salate, blitve, špinata i drugog lisnatog povrća.
Što su fosfiti?
Fosfiti su soli fosforaste kiseline (H3PO3), koji imaju specifičnu molekularnu strukturu, te za razliku od fosfata (koji su soli fosforne kiseline H3PO4) imaju jedan atom kisika manje, odnoso centralna molekula fosfora, direktno se veže na atom vodika. U kemijskom smislu, dobivena je molekula „manje“ molekularne mase, pa je ponašanje fosfita u gnojidbi i fiziologiji drugačije od fosfata.
NAPOMENA: Zbog promjene zakonske regulative na razini EU, proizvodi na bazi fosfita više se ne mogu označavati kao gnojiva/gnojidbeni proizvodi, te gnojivo TRAFOS K od 1.6.2023 više nije dostupno na tržištu Hrvatske.
Slika 1. Trafos K (PK 30:20). Tekuće gnojivo na bazi čiste otopine kalij-fosfita, za gnojidbu lisnatog povrća. Proizvođač Tradecorp, Španjolska
Prije svega, zbog manje molekularne mase:
- fosfiti su puno pokretjiviji u biljci (imaju tzv. sistemičan učinak, jer se mogu kretati u smjeru list-korijen i korijen-list),
- dobre su topivosti (na tržištu uglavnom dominiraju fosfiti u tekućem obliku, ali ima i fosfita u praškastom obliku) te
- brže ulaze u fiziološke reakcije u biljci.
Kod primjene u tlo (kroz sustav fertirigacije) mikroorganizmi tla mogu postepeno usvajati fosfite u vlastiti metabolizam, i postupno oksidirati u fosfatne oblike, i time produžiti opskrbu biljaka fosforom na duži period; od 3 do 4 mjeseca (Adams i Conrad, 1953, Lovatt i Mikkelsen, 2006). U tlima dobre strukture i povoljnih vodozračnih odnosa, može se odvijati i proces kemijske oksidacije molekule fosfita, ali je to relativno spor i dugotrajan proces u tlu.
U proizvodnji gnojiva fosfiti se mješaju sa ostalim elementima, poput kalija, magnezija, kalcija ili nekog mikroelementa, te se time dobivaju visokokoncentrirana gnojiva za upotrebu u poljoprivredi.
Gnojiva na bazi fosfita
Na tržištu postoje različita gnojiva na bazi fosfita, pa će u slijedećoj tablici biti prikazana svojstva gnojiva na bazi kalij-fosfita, magnezij-fosfita i kalcij-fosfita.
Tablica 1. Karakteristike gnojiva na bazi fosfita (izvor podataka: Katalog gnojiva proizvođača Tradecorp Sl., Španjolska i Agrisystem Srl., Italija)
| Trgovački naziv gnojiva | Koncentracija fosfora u gnojivu | Koncentracija ostalih hraniva | Proizvođač gnojiva |
|---|---|---|---|
| Trafos K | 30% P2O5 | 20% K2O | Tradecorp, Španjolska |
| Systamag SL | 25% P2O5 | 3% ukupni dušik (N) 6,3% MgO 0,5% Mn 0,3% Zn | Tradecorp, Španjolska |
| Fosfitec Ca | 13% P2O5 | 5% K2O 6% CaO | Agrisystem Srl., Italija |
Kako primjenjiti gnojiva na bazi fosfita u gnojidbi salate i ostalog lisnatog povrća
U gnojidbi salate i ostalog lisnatog povrća fosfiti se mogu primjeniti:
- U folijarnoj gnojidbi tijekom cijelog uzgojnog ciklusa
- Kroz sustav fertirigacije
Slika 2. Uzgoj salate sa dobro izalansiranim programom gnojidbe i primjenom kalij-fosfita
Folijarna gnojidba. Kvalitetna gnojiva na bazi fosfita su gnojiva u tekućem obliku, prozirna ili slabo obojane tekućine, bez mirisa i okusa, te dobre kompatibilnosti sa većinom folijarnih gnojiva ili zaštitinih sredstava. Stoga je primjena fosfita u folijarnoj gnojidbi vrlo preporučljiva.
Za folijarnu gnojidbu salate posebno se preporuča primjena kalij-fosfita (gnojivo Trafos K) tijekom jesensko-zimsko i proljetnog ciklusa uzgoja salate.
Salata kultura koja ima plitak korijen, manjeg volumena, i upravo primjena koncentriranih fosfitnih gnojiva, koja sadrže visoke količine kalija daje dobar učinak. Kako je tijekom jesensko-zimskog perioda značajno niža temperatura zraka i manja evapotranspiracija kroz list, onda je i usvajanje kalija iz tla značajno manje. Upravo stoga, u folijarnoj gnojidbi sa kalijevim-fosfitima uspješno se vrši i ishrana kalijem, što rezultira značajno većom količinom suhe tvari u listu (veća masa glavice, duže čuvanje, veća otpornost na niske temperature).
Kako je tijekom jesenskog uzgojnog ciklusa moguća pojava bakterioza na listu salate, primjena kalij-fosfita može se uspiješno kombinirati sa gnojivima na bazi Cu-EDTA helata i time povećati otpornost salate na pojavu bakterioza.
Ukoliko tlo za uzgoj salate sadrži visoku količinu kalija, te stoga postoji mogućnost pojave kompeticije s magnezijem u tlu (i do nedostatka magnezija u listu salate) preporuča se primjena gnojiva na bazi Mg-fosfita (Systamag SL, proizvođač Tradecorp, Španjolska). Na taj način će se uspješno „premostiti“ problem antagonizma kalij-magnezij u tlu, i salatu opskrbiti dostatnom količinom magnezija za rast i razvoj.
Prosječna doza primjene fosfita u folijarnoj gnojidbi u zaštićenim prostorima kreće se od 100-150 mL/100 L vode, dok su doze za vanjski uzgoj lisnatog povrća, nešto veće; od 200-300 mL/100 L vode. Važno je napomenuti da su fosfiti izvorno kisele otopine, te da zakiseljavaju vodenu otopinu, te se mogu dobro miješati sa zaštitnim sredstvima (tablica 2).
Tablica 2. Kompatibilnost otopine kalij-fosfita (gnojivo Trafos K) sa zaštitnim sredstvima (izvor podataka: Katalog gnojiva proizvođača Tradecorp Sl., Španjolska)
| Kompatibilnost sa fungicidima (aktivne tvari) | Kompatibilnost sa insekticidima (aktivne tvari) |
|---|---|
| Azoksistrobin | Teflubenzuron |
| Betaciflutrin | Imidakloprid |
| Bupirimat | Ciflutrin + Imidakloprid |
| Kaptan | Ciflutrin |
| Karbendazim | Abamektin |
| Klorotalonil | Metomil |
| Cimoksanil + Cu-oksiklorid | Endosulfan |
| Cimoksanil + Famoksadon | Cipermetrin |
| Cimoksanil + Folpet | tau-Fluvalinat |
| Cimoksanil + Mankozeb | Flonikamid |
| Cu-oksiklorid | Dimetoat |
| Ciazofamid | Flufenoksuron |
| Cimoksanil | Acetamiprid |
| Cimoksanil +Metiram | Klorpirifos |
| Cimoksanil +Folpet+Mankozeb | Tebufenpirad+bifentrin |
| Difenokonazol | Indoxacarb |
| Dimetomorf | Bifentrin |
| Dimetomorf +Folpet | Karbaril |
| Dimetomorf +Mankozeb | Diazinon |
| Ditianon | Dikofol |
| Flusilazol | |
| Folpet | |
| Iprovalikarb+Folpet | |
| Iprovalikarb+Mankozeb | |
| Mefenoksam+Folpet | |
| Miklobutanil | |
| Oksitioquinoks | |
| Penkonazol | |
| Propikonazol | |
| Propikonazol +Trifloksistrobin | |
| Pirimetanil | |
| Spiroksamin | |
| Sumpor | |
| Tebukonazol |
Napomena: Tablica kompatibilnosti gnojiva na bazi fosfita sa aktivnim tvarima zaštitinih sredstava odnosi se isključivo na gnojivo Trafos K (proizvođač Tradecorp Sl., Španjolska), te se ne može koristiti kao tablica kompatibilnosti za ostala gnojiva na bazi fosfita zbog specifičnog stabilizatora u gnojivu Trafos K.
Više o gnojivu TRAFOS K.
Gnojidba u tlo (fertirigacija). Fosfitna gnojiva se mogu uspiješno koristiti i u gnojidbi kroz sustav fertirigacije. Kako se radi o tekućim formulacijama, primjena je jednostavna. Preporuča se samostalna primjena, bez mješanja sa ostalim gnojivima. Prosječne doze primjene su 10-20 lit/ha ili 1-2 lit/1.000 m2. Fosfitna gnojiva se dobro usvajaju i putem korijena, a kako imaju izraženi sistemični učinak, dobro se translociraju po cijeloj biljci. U uzgoju salate i ostalog lisnatog povrća preporuča se 1-2 tretmana tijekom uzgojnog ciklusa.
Poptapanje presadnica salate prije sadnje. Fosfiti se vrlo uspješno mogu koristiti i za potapanje kontejnera sa presadnicama salate prije sadnje. Za takav tretman koristi se doza od 150 mL/100 lit. vode, te se u tu otopinu potapaju presadnice (2-4 min) 2-3 dana prije sadnje.
Ostali prednosti primjene fosfita u gnojidbi salate i ostalog lisnatog povrća
Fosfiti su specifični spojevi koji osim na ishranu biljaka imaju i ostale pozitivne učinke u poljoprivrednoj proizvodnji. Prema podacima koje navodi više autora (Guest i Grant, 1991, Griffith i sur., 1992, Niere i sur., 1994, Brown i sur., 2004, Gomez-Merino i Trejo-Tellez, 2015) primjena fosfita efektivno povećava otpornost biljke na bolesti uzrokovane gljivicama iz roda Oomycetes, posebno iz roda Peronospora (od kojih se posebno ističe povećanje otpornosti na Bremia Lactuce), Plasmopara, Phytophtora i Phytium.
Lobato i sur. (2011) navode i povećanje otpornosti i na bakterijske bolesti. Kako je salata kultura koja se uzgaja u vrlo uskom plodoredu, ova pozitivna svojstva gnojiva na bazi fosfita su vrlo važna. Kako gnojiva na bazi fosfita nemaju karence (nisu označeni kao pesticidi), te nemaju okusa i mirisa, mogu se bez ograničenja koristiti u uzgoju salate, i ostalog lisnatog povrća.
Isto tako, fosfiti imaju i biostimulativni učinak na biljke, te kako navode Gomez-Merino i Treyo-Telelz, (2015), primjena fosfita povećava usvajanje hraniva, bolji metabolizam biljaka, povećanje otpornosti na abiotske uzročnike stresa i poboljšavaju kvalitetu uroda i duže skladištenje i čuvanje.
Zaključak
Gnojiva u fosfitnom obliku predstavljaju novitet u tehnologiji gnojidbe. Radi se o posebno formuliranim spojevima gdje se u kemijskoj vezi sa molekulom fosfita nalazi vezan određeni kation; biljno hranivo. Najčešće je to kalij, pa je većina gnojiva na bazi fosfita u obliku kalijeva-fosfita, ali isto tako, umjesto kationa kalija, na molekulu fosfita mogu se vezati i ostali kationi (kalcij, magnezij, cink, bakar). Za primjenu u gnojidbi salate i ostalog lisnatog povrća, fosfiti ostvaruju višestruku korist; poboljšavaju gnojidbu biljaka ali isto tako povećavaju otpornost biljaka na razne bolesti (vrlo česte u uskom plodoredu uzgoja salate) i imaju biostimulativni učinak. Stoga se preporuča redovna primjena fosfita u gnojidbi salate i ostalog lisnatog povrća, prema navedenim tehnološkim smjernicama u ovom članku.
NAPOMENA: Zbog promjene zakonske regulative na razini EU, proizvodi na bazi fosfita više se ne mogu označavati kao gnojiva/gnojidbeni proizvodi, te gnojivo TRAFOS K od 1.6.2023 više nije dostupno na tržištu Hrvatske.
Od 1.1.2024 na tržištu Hrvatske, umjesto gnojiva na bazi fosfita, u ponudi će biti gnojiva na bazi biljnih fenola, PINOPHYTAL MIX (proizvođač Artal, Španjolska) koji ima jednaki fiziološki učinak na biljke, bez pojave štetnih rezidua fosfonata u biljci. Osim toga, gnojivo PINOPHYTAL MIX ima ECO CERT certifikat za primjenu u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Literatura
- Adams, F. and J.P. Conrad. 1953. Transition of phosphite to phosphate in soils. Soil Science 75:361-371.
- Brown, S., S.T. Koike, O.E. Ochoa, F. Laemmlen, R.W. Michelmore. 2004. Insensitivity to the fungicide fosetyl-aluminum in California isolates of the lettuce downy mildew pathogen, Bremia lactucae . Plant Disease 88:502-508.
- Gomez-Merino F.C. i Trejo-Tellez L.I. 2015. Biostimulant activitiy of phosphite in horticulture. Scientia Horticulturae 196:82-90
- Griffith, J.M., A.J. Davis, and B.R. Grant. 1992. Target sites of fungicides to control oomycetes. pp. 69-100. In: Target sites of fungicide action. W. Koller (ed.), CRC Press, Inc., Boca Raton, FL.
- Guest, D. and B. Grant. 1991. The complex action of phosphonates as antifungal agents. Biological Reviews 66:159-187.
- Lobato M.C., Machinandiarena M.F., Tambascio C., Dosio G.A.A., Caldiz D.O., Daleo G.R., Andreu A.B., Olivieri F.P. 2011. Effect of foliar application of phosphite on post-harvest potato tubers. Eur. J. Plant Pathol. 130:155-163
- Lovatt C.J. i Mikkelsen R.L., 2006. Phoshite fertilizer: what are they? Can you use them? What can they do? Better Crops 90:11-13
- Niere, J.O., G. DeAngelis, B.R. Grant. 1994. The effect of phosphonate on the acid-soluble phosphorus components in the genus Phytophthora . Microbiology 140:1661-1670.
| Autor članka: | |
|---|---|
| dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos. Kontakt (mob.): 098/435-129 e-mail: david.gluhic@agroexpert.hr |  |