Program gnojidbe krumpira Kompletan program gnojidbe krumpira za visoke i kvalitetne prinose gomolja (2024. godina)

(Zadnja izmjena članka 08/01/2024)

 

Krumpir predstavlja važnu poljoprivrednu kulturu u poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pokazuju da je 2020. godine u sustavu potpora krumpir sadilo 11.091 gospodarstva na 6.625 hektara. Iako postoji proizvođači koji krumpir proizvode na površinama većim od 10 ha (najveći proizvođač krumpira u Hrvatskoj je tvrtka Kanaan d.o.o. proizvodi krumpir na 190-200 ha godišnje i OPG Bašljan Zvonimir iz Garešnice na oko 150 ha godišnje; jedina su dva proizvođača koji krumpir proizvode na površinama većim od 100 ha); većina proizvođača je ipak na značajno manjim proizvodnim površinama. U Hrvatskoj, 40,1 % proizvođača krumpir uzgaja na površini manjoj od dva hektara, a samo 400 proizvođača (1,5 %) na površini većoj od 50 ha

10 najvećih proizvođača krumpira u Hrvatskoj imaju u proizvodnji oko 800 ha površina, dok je prosječna površina po pojedinom OPG svega 1,5-2,0 ha.

Proizvodnja krumpira prisutna je u cijeloj Hrvatskoj ali preko 60% proizvodnje osiguravaju dvije županije; Međimurska i Varaždinska. Najveći proizvođač krumpira u Hrvatskoj je Međimurska županija, čiji je udjel u ukupno zasađenim površinama krumpirom 37%; slijedi je Varaždinska s 898,3 ha, odnosno 13,6% ukupnih površina.

U tako maloj, i nepovoljnoj strukturi proizvodnje, ostvaruju se niski i često neprofatibilni prinosi krumpira. Da bi se ipak postigli viši i kvalitetniji prinosi potrebno je sustavno ulagati u sve segmente proizvodnje; od izbora sorte, obnove mehanizacije do promjena u tehnologiji gnojidbe.

Gnojidba svakako predstavlja vrlo važan segment u proizvodnji, jer se bez pravilne gnojidbe ne mogu ostvariti visoki i profitabilni prinosi krumpira niti dobra kvaliteta gomolja.

Zbog nepoznavanja pravilne tehnologije gnojidbe, prinosi su niski, nedovoljnog broja gomolja i vrlo loše kvalitete. Prema podacima Zavoda za statistiku, prinosi krumpira u Hrvatskoj su vrlo niski i iznose svega 20-tak tona često i manje po hektaru, što je gotovo dvostruko niže od prosjeka proizvodnje krumpira u Europskoj uniji.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za 2020. godinu u sustavu potpora krumpir je sadilo 11.091 gospodarstva.

Program gnojidbe krumpira (2024)

Program gnojidbe krumpira podijeljen je u četiri (4) dijela:

Osnovna gnojidba krumpira

Osnovna gnojidba krumpira predstavlja temeljnu mjeru u uzgoju krumpira. U osnovnoj gnojidbi potrebno je osigurati potrebnu količinu raspoloživog fosfora (min. 15 mg P2O5/100 grama tla) i kalija (min. 30 mg K2O/100 grama tla). Većina proizvođača koristi dostupna NPK/PK gnojiva, poput PK 15:30 ili slične formulacije u dozi od 500-1.000 kg/ha. Međutim, za pravilnu gnojidbu i točnu dozu gnojiva, potrebno je obaaviti osnovnu analizu tla, i onda na osnovi rezultata analize, primjeniti odgovarajuću dozu gnojiva.

Kako je krumpir kultura koja zahtjeva visoke količina kalija, potrebno je voditi računa o rasploživom kaliju u tlu i provedbi osnovne gnojidbe. Ukoliko se kao izvor kalija koriste pojedinačna gnojiva, najčešće je to kalij-sulfat (50% K2O) koji je pogodan za neutralna i blago alkalna (karbonatna) tla. Kod primjene kalijevih gnojiva na lakim tlima (pjeskovite ilovače) potrebno je voditi račna o gubicima kalija iz tla ispiranjem (oborinama ili obilnim natapanjem). U takvim uvjetima proizvodnje, smanjuje se doza primjene kalija u osnovnoj gnojidbi, a povećava broj tretmana kalijem u folijarnoj gnojidbi.

Osim primjene fosfornih i kalijevih gnojiva, na kiselim tlima (pH<6,0) potrebno je provesti i kalcifikaciju tla, radi smanjenja kiselosti tla. Korekcijom kiselosti, povećava se iskoristivost hraniva iz tla, povećava kvaliteta gomolja (kalcij) i postižu viši i kvalitetniji prinosi gomolja.

Polje krumpira u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Primjena tekućih huminskih kiselina kod sadnje gomolja

Primjena tekućih huminskih kiselina kod sadnje gomolja, predstavlja važnu tehnološku mjeru u uzgoju krumpira. Primjenjuju se u vrijeme sadnje gomolja (posebnim aplikatorima gdje se huminske kiseline prskaju direktno na gomolj). Osnovna funkcija je poticanje brzog rasta korijena i brzog nicanja nakon sadnje, pogotovo u nepovoljnim klimatskim uvjetima (niska temperatura nakon sadnje, pojava viška oborina u tlu). Isto tako, huminske kiseline potiču i bolje usvajanje hraniva u tlu te zametanje većeg broja gomolja. Prosječno se primjenjuju u dozi od 5-20 lit/ha, ovisno o proizvođaču gnojiva.

Folijarna gnojidba tijekom vegetacije

Folijarna gnojidba tijekom vegetacije krumpira predstavlja važnu tehnološku mjeru u intenzivnoj proizvodnji krumpira. Predstavlja nadopunu osnovnog gnojidbi, te se time postiže potpuni učinak gnojidbe i visoki prinos gomolja.

Koje su prednosti folijarne gnojidbe krumpira?

  • Kompatibilnost (zajednička primjena) sa zaštitnim sredstvima (fungicidi, insekticidi)
  • Brzi učinak dodanog gnojiva preko lista
  • Brz učinak kod pojave stresnih uvjeta (niska temperatura, suša, visoka temperatura i slično)
  • Bez kompeticije (antagonizma) sa ostalim hranivima u tlu

Kompatibinost (zajednička primjena) sa zaštitnim sredstivma (fungicidi, insekticidi). Većina folijarnih gnojiva koji se danas koriste u gnojidbi krumpira) mogu se primjenjivati sa zaštitnim sredstvima. Tako se štedi vrijeme i novac, jer nema potrebe za dodatnim folijarnim tretmanom i ponovnim ulaskom u polje. Ovo je posebno važno za velike proizvođače, gdje je raspoloživost mehanizacije vrlo ograničena, te je potrebno što više zahvata riješavati u “jednom prohodu”.

Brzi učinak gnojidbe. Dok je usvajanje iz tla često ograničeno brojnim nepovoljnim faktorima (suša, slabo razvijen korijen, nedostatak pojedinog hraniva, nepovoljan pH tla i sl.) usvajanje preko lista je direktno i brzo. Iako postoji razlika u brzini usvajanja kod pojedinih elemenata, moderna folijarna gnojva se brzo usvajaju, zbog brojnih aditiva koji se dodaju u proizvodnji gnojiva.

Brz učinak kod pojave stresnih uvjeta (niska temperatura, suša, visoka temperatura i slično). Kod pojave stresnih uvjeta, biljka značajno sporije usvaja hraniva, te je primjena folijarnih gnojiva vrlo važna, pogotovo biostimlatora, daje brzi i snažan učinak. U stresnim uvjetima, usvajanje preko korijena je vrlo sporo, te je folijarna gnojidba neophodna.

Bez kompeticije (antagonizma) sa ostalim hranivima u tlu. Folijarnom gnojidbom se vrlo uspješno riješava problem antagonizma (kompeticije) između pojedinih elemenata u tlu.

Česti primjer antagonizma/kompeticije hraniva kod uzgoja krumpira je kompeticija kalija i magnezija.

Kako krumpir zahtjeva veće količina kalija i magnezija u gnojidbi, primjenom visokih doza kalija u osnovnoj gnojidbi blokira se usvajanje magnezija iz tla. Jedina tehnološka mogućnost da se premosti ovaj čest problem u uzgoju krumpira je folijarna gnojidba krumpira gnojivima na bazi magnezija. Isto tako, u tlima gdje je visoka količina fosfora, dolazi do blokade usvajanja cinka (Zn) pa se potrebna količina cinka mora dodati kroz folijarnu gnojidbu.

Kada primjeniti folijarna gnojiva u vegetaciji krumpira?

Program folijarne gnojidbe krumpira podijeljen je u nekoliko faza (5), prilagođen za svaku pojedinu fenofazu razvoja krumpira. To su:

  • Početni porast lisne mase (10-15 cm)
  • Rast lisne mase i zametanje gomolja
  • Prije zatvaranja redova
  • Rast i razvoj gomolja
  • Dozrijevanje gomolja

PROGRAM FOLIJARNE GNOJIDBE – detaljan opis po pojedinim fenofazama razvoja krumpira

FENOFAZA RAZVOJACILJ TRETMANAGNOJIVO I DOZA PRIMJENE
Porast lisne mase (10-15 cm)Folijarna gnojidba za dobar početni porast lisne maseBIOSTIMULATORI:
Amalgerol Essence 1-3 lit/ha
ili
Delfan Plus 1 lit/ha

GNOJIVA:
Tradecorp Zn 1 kg/ha
Folur 3-5 lit/ha

Opis tehnologije folijarne gnojidbe: Važan tretman u početnoj fazi razvoja krumpira. U ovoj fazi vrlo često dolazi do pada temperature zraka i sporog razvoja lisne mase. Kombinacija gnojiva (Tradecorp Zn i Folur) sa biostimulatorima, osigurava dobar početni razvoj bez obzira na nepovoljne klimatske uvjete. Gnojivo Tradecorp Zn (14% Zn-EDTA helata) osigurava pojačanu sintezu hormona rasta auxina unutar biljke krumpira i zajedno sa gnojivom Folur (dušik) osigurava rast lisne mase.

FENOFAZA RAZVOJACILJ TRETMANAGNOJIVO I DOZA PRIMJENE
Rast lisne mase
Zametanje gomolja
Biostimulator protiv stresnih uvjeta
Primjena fosfora i cinka za zametanje većeg broja gomolja
BIOSTIMULATORI:
Amalgerol Essence 1-3 lit/ha
ili
Delfan Plus 1 lit/ha

GNOJIVA:
Tradecorp Zn 1 kg/ha
Niuper 75 2-3 lit/ha

Opis tehnologije folijarne gnojidbe: Krumpir se nalazi u važnoj fenofazi kada kreće sa zametanjem gomolja. Stvara se podloga za dovoljan broj gomolja i pretpostavka za visoki prinos. Kako je u ovoj fazi korijen još uvijek malo razvijen i usvajanje fosfora iz tla je slabo, potrebno je obaviti dodatnu foijarnu gnojidbu fosfornim gnojivima kako bi se osigurala dovoljna količina fosfora. U kombinaciji sa cinkom (Zn) potiče se zametanje većeg broja gomolja i postiže se ujednačena veličina gomolja.

FENOFAZA RAZVOJACILJ TRETMANAGNOJIVO I DOZA PRIMJENE
Prije zatvaranje redova (intenzivni rast lisne mase)
Rast i razvoj gomolja
Folijarna gnojidba za dobar intenzivni porast lisne mase
Primjena Ca-nitrata sa mikroelementima
BIOSTIMULATORI:
Amalgerol Essence 1-3 lit/ha
ili
Delfan Plus 1 lit/ha

GNOJIVA:
Calitech 3-5 lit/ha

(primjeniti 2-3 tretmana u razmaku od 7-10 dana)

(tretman se može kombinirati sa primjenom insekticida protiv krumpirove zlatice)

Opis tehnologije folijarne gnojidbe: U fazi intenzivnog porasta lisne mase i rasta gomolja preporuča se primjena gnojiva na bazi Ca-nitrata sa magnezijem i mikroelementima. Zbog rasta lisne mase, ali i gomolja, krumpir ima povećanu potrebu za hranivima (dušik, kalcij, magnezij, mikroelementi). Prednost primjene gnojiva Calitech je kisela pH vrijednost i dobra mogućnost mješanja sa insekticidima protiv krumpirove zlatice (i ostalih štetnika).

FENOFAZA RAZVOJACILJ TRETMANAGNOJIVO I DOZA PRIMJENE
Dozrijevanje gomoljaFolijarna gnojidba kalijem za više suhe tvari u gomoljimaGNOJIVA:
Foli K 3-5 lit/ha
ili
Final K 3-5 lit/ha

(2-3 tretmana u razmaku od 15 dana između tretmana)

Opis tehnologije folijarne gnojidbe: Završna faza rasta krumpira. Zbog dozrijevanja gomolja povećana je potreba za kalijem, pogotovo u sustavima uzgoja bez natapanja, kada je usvajanje kalija iz tla vrlo slabo. Folijarnom primjenom kalija, iskorištava se velika količina lisne mase koja može brzo usvojiti kalij i povećati količinu škroba u gomoljima krumpira.

Visoki prinos gomolja kod pravilne primjene tehnologije gnojidbe krumpira

Poseban tretman u folijarnoj gnojidbi krumpira – folijarna primjena magnezij-sulfata

Primjena gnojiva na bazi magnezij-sulfata ima posebno mjesto u tehnologiji gnojidbe krumpira. Radi se o jeftinom i pristupačnom gnojivu na bazi dva vrlo važna elementa (Mg, S) za rast i razvoj krumpira.

FIZIOLOŠKA VAŽNOST MAGNEZIJA (Mg)

Magnezij je važan element “aktivator” fotosinteze, te je važan kod povećanja aktivnosti fotosinteze, koja onda direktno utječe na povećanje prisnos krumpira. Najčešće se primjenjuju gnojiva na bazi magnezij-sulfata (poptu gnojiva Epso Top ili slična) koja sadrže 16% MgO, pristupačne su cijene i dobre topivosti u vodi i dobre kompatibilnosti sa zaštitnim sredstvima. Doza primjene kreću se od 5-25 kg/ha, ovisno o potrebama krumpira. Najveći problem u usvajanju magnezija iz tla čini kalij (koji se u velikim količinama dodaje u osnovnoj gnojidbi) te se kod primjene veće doze kalija, obavezno magnezij mora dodavati kroz folijarnu gnojidbu.

Kationi kalija (K) i kalcija (Ca) imaju jak negativan antagonizma prema magneziju (Mg) i smanjuju usvajanje magnezija iz tla.

Drugi kation u tlu, koji ima jaki antagonizma/kompeticiju prema magneziju je kalcij; kojeg često ima u višku u karbonatnim tlima. Stoga se dodatna folijarna gnojidba magnezijem preporuča i na karbonatnim (vapnenim) tlima. Osim gnojiva Epso Top, magnezij se može dodavati i kao magnezij-nitrata (gnojivo Magnitech, kombinacija magnezij-nitrata sa mikroelementima) ili posebno formuliranog gnojiva za folijarnu gnojidbu krumpira Phostrade Mg-Zn (PK 29:5 + 5,1% MgO + 2,3% Zn),

FIZIOLOŠKA VAŽNOST SUMPORA (S)

Drugi važan element za krumpir je sumpor (S) koji ima važnu ulogu u metabolizmu dušika (N). Kako se za postizanje visokih prinosa moraju koristiti visoke doze dušika, za bolje iskorištenje tako visokih doza, potrebne su i visoke količine sumpora.

Za prinos gomolja od 50 t/ha krumpira, biljka mora usvojiti min. 208 kg čistog dušika (N)/ha u jednom vegetacijskom ciklusu.

Najjednostavniji i najpristupačniji način opskrbe krumpira potrebnim količinama sumpora (S) je primjena magnezij-sulfata. Magnezij-sulfat sadrži 33% SO3, te se već kod primjene od 5 kg/ha magnezij-sulfata dodaju značajne količine sumpora. Dodavanje sumpora preko tla nije ekonomski isplativo, jer se sulfatni ion vrlo lako ispire iz tla, te je opravdano samo sumpor dodavati preko lista. Na taj način nema gubitaka u ispiranju i usvojivost je gotovo 100%.

PROGRAM GNOJIDBE KRUMPIRA (2024) – u *.pdf formatu, dostupan klikom na donju sliku


Autor članka: 
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije
Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos.
Kontakt (mob.): 098/435-129
e-mail: david.gluhic@gnojidba.info