(Zadnja izmjena članka 12/07/2026)
Mehanizmi koji pokreću prirodni imunitet biljaka
Borba protiv bolesti i štetnika za poljoprivrednike postaje sve teža, skuplja i neizvjesnija. Tradicionalna zaštita bilja danas se suočava s ozbiljnim izazovima kako bi povećali prirodni imunitet biljaka. Popis dopuštenih aktivnih tvari i pesticida značajno se smanjuje. Istovremeno, štetni patogeni organizmi sve brže razvijaju otpornost na postojeća kemijska sredstva. Dodatni pritisak stvaraju ekstremne klimatske promjene, poput suša i visokih temperatura. One biološki oslabljuju biljke i otvaraju vrata agresivnim bolestima poput plamenjače, pepelnice i bakterioza.
U takvim uvjetima, oslanjanje isključivo na “vatrogasne mjere” – odnosno prskanje tek kada se simptomi bolesti ili štetnici već pojave – postaje ekonomski neodrživo. Ključ uspjeha u modernoj proizvodnji seli se na polje preventivne primjene i jačanja vlastitog imuniteta biljaka.
Što ako biste mogli “cijepiti” svoje poljoprivredne kulture protiv bolesti i štetnika, i time potaknuti imunitet biljaka?
Upravo to omogućuju induktori otpornosti. Umjesto da izravno napadaju patogene, ovi spojevi djeluju kao ‘treneri’ za povećanje otpornosti i imuniteta biljaka. Oni u biljci pokreću rani alarm, tjerajući je da sama ojača svoje stanične stijenke i proizvede vlastite obrambene spojeve (poput fitoaleksina) prije nego što patogen uopće pokrene infekciju i izazove bolest.
Tržište danas nudi širok spektar komercijalnih induktora otpornosti – od napredne sintetičkih proizvoda do potpuno prirodnih, biotičkih rješenja. Bilo da se radi o primjeni bakrenog glukonata (Cu-glukonat) koji smanjuje potrebu za klasičnim fungicidima u jagodama i rajčicama, fosfonatima koji spašavaju vinovu lozu i jabuke, ili prirodnim rješenjima poput kitosana, silicija (Si) i ekstrakata morskih algi, ovi preprati postaju obvezan dio modernih tehnoloških mjera.
Međutim, induktori otpornosti nisu “čarobni štapić” koji se nasumično prska i primjenjuje. Oni zahtijevaju precizno doziranje, poznavanje optimalnih fenofaza biljke i razumijevanje kako različiti izvori – od sintetičkih kemikalija do korisnih mikroorganizama poput Trichoderme i Bacillusa – zapravo funkcioniraju na terenu.
U nastavku ovog članka detaljno analiziram koje sve vrste induktora otpornosti postoje na tržištu, kako točno djeluju na najčešće bolesti u voćarstvu i povrtlarstvu te kako ih ispravno primijeniti kako biste smanjili troškove konvencionalne zaštite, zadovoljili stroge tržišne standarde i osigurali stabilan i zdrav prinos, bez dodatnih rezidua.
Komercijalno dostupni induktori otpornosti
Spektar komercijalno dostupnih induktora otpornosti je širok i uključuje tvari različitog porijekla. To su:
- Sintetički kemijski induktori otpornosti
- Biotički i prirodni induktori otpornosti
- Mikrobni (mikrobiološki) induktori otpornosti
Tablica 1. Brzi vodič kroz tri osnovne kategorije induktora otpornosti biljaka
| Skupina induktora | Glavni obrambeni put u biljci | Ključni predstavnici | Glavna prednost u primjeni |
| 1. Sintetički kemijski | SAR (Sustavna stečena otpornost preko salicilne kiseline) | ASM (Bion), Fosfonati, Cu-glukonat | Brzo i snažno aktiviranje “alarma” protiv plamenjače i bakterioza. |
| 2. Biotički i prirodni | PAMP (Prepoznavanje prirodnih signala za uzbunu i fizička barijera) | Kitosan, Alge, Silicij, Aminokiseline | Ekološki održiva rješenja bez rezidua; ujedno štite od abiotskog stresa (suša, vrućina). |
| 3. Mikrobni (korisni) | ISR (Inducirana sustavna otpornost preko jasmonata/etilena) | Bacillus spp., Trichoderma spp. | Dugotrajno naseljavanje zone korijena; izravan napad (hiperparazitizam) na patogene organizme u tlu ili supstratu. |
Sintetički kemijski induktori
Kada prirodni obrambeni sustav odnosno imunitet biljke treba brzu, snažnu i ciljanu podršku, sintetički kemijski induktori predstavljaju sam vrh moderne agrotehnologije. Za razliku od klasičnih pesticida koji pasivno čekaju patogen na površini lista, ove tvari ulaze u biljku i aktivno “pokreću” njezine unutarnje mehanizme obrane, prvenstveno sustavnu stečenu otpornost (SAR).
U ovoj skupini posebno se nekoliko kemijskih spojeva (oblika): Acibenzolar-S-methyl (ASM), fosfonati/fosfiti i bakreni glukonat (Cu-glukonat). Njihova pravilna primjena omogućuje smanjenje upotrebe standardnih fungicida, no kako bi se postigao puni potencijal, ključno je razumjeti njihov specifičan mehanizam djelovanja i optimalno vrijeme primjene.
Acibenzolar-S-methyl (ASM)
Funkcionira kao analog salicilne kiseline, direktno aktivirajući SAR put. Pokazuje iznimnu učinkovitost protiv širokog spektra bolesti poput plamenjače (Plasmopara viticola, Phytophthora infestans), pepelnice (Podosphaera leucotricha) i bakterioza (npr. Xanthomonas spp.). Primjena ASM-a u jagodi, rajčici, krastavcima ili vinovoj lozi može značajno smanjiti potrebu za klasičnim fungicidima, ali zahtijeva precizno doziranje i poznavanje optimalnih fenofaza primjene. Na tržištu izvan EU se nalazi kao trgovački preprat Bion.
Napomena: Aktivna tvar acibenzolar-S-metil (ASM) službeno je povučena s tržišta Europske unije Provedbenom uredbom (EU) 2024/1696, a krajnji rok za potrošnju postojećih zaliha istekao je u srpnju 2025. godine. Odluka o zabrani donesena je zbog toksikološke zabrinutosti oko njezinih svojstava koja uzrokuju endokrinu disrupciju (hormonalne poremećaje) i toksičnost za reprodukciju. Unatoč zabrani, ASM u stručnoj literaturi i dalje ostaje školski primjer sintetičkog analoga salicilne kiseline i model za proučavanje sustavne stečene otpornosti (SAR) u biljkama.
Fosfonati (soli fosforne kiseline) ili fosfiti
Iako se tradicionalno smatraju fungicidima, njihov primarni mehanizam djelovanja protiv oomiceta (npr. plamenjače) leži u indukciji otpornosti, posebno SAR-a, uz direktno fungicidno djelovanje. Oni potiču biljku na proizvodnju fitoaleksina i jačanje stanične stijenke. Široko se primjenjuju u voćarstvu (jabuke, citrusi) i povrtlarstvu (krastavci, paprika). Na tržištu EU se isključivo prodaju kao fungicidi (kao što je preprat Aquicine, Syngenta) te imaju obavezno vrijeme sigurnosne primjene (karence) te definiranu količinu dopuštenih rezidua u plodovima.
Bakreni glukonat (Cu-glukonat)
Bakreni glukonat je kelirani oblik bakra gdje je ion bakra (Cu2+) vezan za molekulu glukonske ili heptaglukonske kiseline. Upravo ovaj organski kompleks omogućuje mu jedinstven mehanizam djelovanja u usporedbi s klasičnim anorganskim solima bakra (poput bakrenog sulfata ili hidroksida). Njegov se znanstveno potvrđeni mehanizam sastoji od tri ključne razine: sustavna apsorpcija i brza translokacija, aktivacija obrambenih gena (elicitorski učinak) i Jačanje stanične stijenke i enzimski kofaktor.
Na tržištu postoji nekoliko različitih komercijalnih proizvoda na bazi bakrenog glukonata, kao što je Copfort, Labicuper ili Cubico.
Biotički i prirodni induktori
U potrazi za ekološki održivim i zakonski usklađenim rješenjima, biotički i prirodni induktori postaju temelj moderne zaštite bilja. Ova skupina obuhvaća tvari prirodnog porijekla – poput polisaharida, biljnih ekstrakata, minerala i aminokiselina – koje biljka prepoznaje kao signale za uzbunu. Njihovom primjenom ne samo da se aktiviraju složeni obrambeni mehanizmi i stvaraju fizičke barijere protiv patogena, već se značajno podiže i opća vitalnost te otpornost kultura na abiotski stres.
U primjeni su najčešće slijedeće tvari prirodnog porijekla:
- Kitosani
- Ekstratki morskih algi
- Aminokiseline
- Silicij (Si)
- Biljni ekstrakti
Osnovne karakteristike i mehanizmi učinka biotičkih induktora otpornosoti
Kitosani: Linearni polisaharid dobiven deacetilacijom hitina. Prepoznat je od strane biljnih receptora kao spoj koji pokreće širok spektar obrambenih reakcija (npr. sinteza fitoaleksina, lignifikacija stanične stijenke, aktivacija PR gena). Učinkovit je protiv gljivičnih (npr. Botrytis, Fusarium) i bakterijskih patogena u jagodi, rajčici i drugim kulturama. Primjenjuje se folijarno ili inkorporacijom u tlo.
Ekstrakti morskih algi (npr. Ascophyllum nodosum): Sadrže biološki aktivne spojeve poput polisaharida (laminarin, fukoidan), oligosaharida, aminokiselina, vitamina i fitohormona. Djeluju kao biostimulatori. Ali isto kao induktori otpornosti, potičući sintezu obrambenih spojeva i poboljšavajući opću vitalnost biljke. Time čine biljke otpornije na stres i patogene.
Aminokiseline: Iako primarno hranjiva, neke aminokiseline (npr. prolin) sudjeluju u obrambenim odgovorima na stres. S druge strane same aminokiseline kao strukturni blokovi proteina neophodne su za sintezu obrambenih proteina.
Silicij (Si): Taloženje silicijevog dioksida u epidermi i subepidermalnim slojevima staničnih stijenki stvara fizičku barijeru protiv prodiranja patogena i insekata. Također, silicij može modulirati ekspresiju obrambenih gena. Učinkovit je u povećanju otpornosti krastavaca, rajčice, jagode i drugih kultura na pepelnicu i plamenjaču. Više o kompleksnom učinku silicija (Si) možete pročitati u stručnom članku Silicij (Si) u poljoprivredi kao biostimulator.
Biljni ekstrakti (različite biljke): Neki biljni ekstrakti sadrže spojeve koji mogu aktivirati biljne obrambene mehanizme i pojačati imunitet biljaka.
Tablica 2. Biotički i prirodni induktori i osnovni način djelovanja
| Prirodna tvar | Kako točno djeluje na biljku? | Ciljane bolesti / Štetnici | Najčešće kulture u primjeni |
| Kitosan | Potiče sintezu fitoaleksina i odebljanje stanične stijenke. | Botrytis (siva plijesan), Fusarium, bakterioze | Jagoda, rajčica, mrkva |
| Ekstrakti morskih algi | Djeluju kao biostimulatori i podižu opću vitalnost tkiva. | Smanjuju osjetljivost na sve uobičajene patogene i stres od suše | Voćke (jabuka, maslina), lisnato povrće |
| Silicij (Si) | Stvara fizičku, staklastu barijeru u epidermi lista. | Pepelnica, plamenjača, smanjuje napad štetnih insekata | Krastavci, rajčica, tikvice, jagoda |
| Biljni ekstrakti | Pokreću prirodne obrambene mehanizme prije infekcije. | Gljivične bolesti lista | Povrtne kulture, vinova loza |
Mikrobni induktori
Mikrobni induktori, odnosno korisni mikroorganizmi, predstavljaju dinamičan segment biološke zaštite koji koristi prirodne antagonističke odnose u rizosferi i filosferi. Naseljavanjem korijenova sustava ili nadzemnih organa, ovi biokontrolni agensi aktiviraju induciranu sustavnu otpornost (ISR) biljke domaćina putem jasmonatnih i etilenskih signalnih puteva. Osim što “drže u pripravnosti” obrambeni sustav i potiču prirodni imunitet biljke, korisne bakterije i gljive pokazuju i izravno antagonističko djelovanje kroz hiperparazitizam te sintezu specifičnih sekundarnih metabolita.
Bakterije (npr. Bacillus subtilis, Pseudomonas fluorescens i dr.)
Neke sojevi PGPR bakterija koloniziraju rizosferu i induciraju ISR putem JA/ET signalnih puteva. Proizvode i sekundarne metabolite koji izravno antagoniziraju patogene. Koriste se kao inokulanti sjemena, inkorporacijom u tlo (prskanjem ili kroz fertirigaciju) ili folijarno.
Korisne gljive (npr. Trichoderma spp.)
Neke vrste roda Trichoderma uspostavljaju simbiotske odnose s korijenjem biljaka, inducirajući ISR. Također djeluju hiperparazitizmom na fitopatogene gljive. Posebno su učinkovite protiv patogena koji uzrokuju trulež korijena i uvenuća. Kod izbora komercijalnih preprata na bazi Trichoderme (kao što je preparat Condor Shield), važno je odabrati preparate koji imaju visoku koncentraciju aktivnih spora.
Zaključak: Integracija induktora otpornosti kao tehnološki standard moderne poljoprivredne proizvodnje
Suvremena proizvodnja voća i povrća nalazi se na prekretnici u kojoj tradicionalni koncept kemijske zaštite gubi bitku s zekonskim restrikcijama i ograničenjima u primjeni, klimatskim ekstremima i rezistentnošću patogena. U takvom makroekonomskom i ekološkom okruženju, induktori otpornosti prestaju biti alternativni izbor i postaju nužan agrotehnički standard povećanja imuniteta biljaka. Pomicanje fokusa s kurativnog suzbijanja bolesti na preventivno “treniranje” i jačanje vlastitog imunološkog sustava biljaka (kroz mehanizme SAR-a i ISR-a) predstavlja jedini dugoročno održiv smjer.
| Autor članka: | |
|---|---|
| dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije Ovlašteni agronom pri Hrvatskoj agronomskoj komori Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos. Kontakt (mob.): 098/435-129 e-mail: david.gluhic@agroexpert.hr |  |