(Zadnja izmjena članka 11/09/2022)

Bor (B) u gnojidbi drvenastih kultura

Bor u tlu

Za razliku od svih ostalih mikroelemenata (Fe, Mn, Zn, Cu, Mo i dr.) bor (B) je polumetal i u odnosu na ostale mikroelemenate ima negativan površinski naboj. Ukupna količina bora u tlu iznosi od 20-200 ppm, dok je količina biljci pristupačnog (vodotopivog oblika) bora u tlu 0,4-5,0 ppm (Gupta 1979). U tlu bor potječe iz trošine primarnih ili sekundarnih minerala tla te iz procesa mineralizacije (razgradnje) organske tvari u tlu. U tlu se najčešće javlja u obliku borne kiseline B(OH)₃. S druge strane, u ardinim (suhim) uvjetima čest je slučaj nagomilavanja bora u gornjim slojevima tla, koji u ekstremnim uvjetima može biti i toksičan (Kick, 1963). U alkalnim tlima i sušnim uvjetima, fiksacija bora na minerale gline je izrazita, te u takvim uvjetima često dolazi do nedostatka bora u biljci. Ilit je mineral gline sa izraženim svojstvom adsorpcije bora, dok je vezivanje bora na kaolinit i smektit manje izražena. Najjače vezivanje bora u tlu događa se kod ekstremnih pH vrijednosti u tlu; pH 8,0-9,0. Ion bora ima mogućnost vezivanja na organske koloide, te se time povećava količina biljci raspoloživog bora. U uvjetima pH tla višeg od 6,00 i uz suvišak K i Ca, raspoloživost bora u tlu se značajno smanjuje.

Topljivost bornih spojeva raste sa kiselošću tla. Stoga u kiselim tlima može doći do brzog gubitka bora ispiranjem (naročito se potiče nekontroliranim i obilnim natapanjem tla ili pojavom obilnih proljetnih oborina u vrijeme prije cvatnje).

Čimbenici koji negativno utječu na rasploživost bora (B) su:

Pojava obilnih oborina koje potiču ispiranje bora (B) u tlu
Jake doze materijala za kalcifikaciju tla (podizanje pH vrijednosti tla iznad 6,6)
Iznošenje bora (B) iz tla kulturama koji su veliki potrošači bora (jabuka, maslina, vinova loza)
Nedostatna gnojidba borom
Mehanički lagana tla (pjeskovita tla, šljunkovit tla i tla sa visokom količinom sitne kamene frakcije; meliorirana krška tla)
Vrlo visoka količina organske tvari u tlu

Fiziološka uloga bora

U biljkama se bor pojavljuje u tri oblika (soli borne kiseline): H₃BO₃, H₂BO₃^– ili HBO₃^2-. Pokretljivost bora u biljkama relativno je slaba, pa se često zapaža njegov nedostatak u lišću i gornjim, rastućim dijelovima biljaka. S porastom transpiracije, intenzivira se ascedentno kretanje i premještanje bora ksilemom (uzlazni tok u biljci) uz porast koncentracije u rubnim djelovima lišća i vrhovima rasta. Nasuprot tome, kod nedostatka vode i niskog intenziteta transpiracije (sušni uvjeti, niska temperatura u vrijeme cvatnje), na vršnim djelovima smanjuje se količina bora i uočavaju se simptomi nedostatka bora.

Ovisno o vrsti biljke, koncentracija bora je promjenjiva. Bergman (1992) navodi da list jabuke sadrži u optimalnim rangovima 25-50 ppm, dok list vinove loze u vrijeme cvatnje sadrži omptimalnih 30-60 ppm. Koncentracija bora veća je u lišću i reproduktivnim organima pa mu je zbog toga najveća koncentracija u prašnicima i peteljkama. Prosječno se berbom iznosi oko 200-400 g/ha bora godišnje.

Bor je vrlo značajan element za biljke i smatra se biogenim elementom. Primarna uloga bora vezana je uz cvatnju i oplodnju ali isto tako bor ima vrlo važnu ulogu u procesima sinteze saharoze ili škroba, metabolizmu nuklenskih kiselina, fotosintezi, metabolizmu bjelančevina i stabilizaciji staničnih membrana. Premda bor nije sastojak enzima, smatra se da može poticati rad enzima.

Nedostatak bora u biljci

Bor (B) regulira meristemsku aktivnost pa kod njegovog nedostatka dolazi do neregularnog dijeljenja stanica, posebice u vrhovima rasta, korijena, izdanaka te poremećaja kambijalne aktivnosti (sekundarni meristemi) što se zapaža nepravilnim sekundarnim debljanjem korijena ili stabla. Rezultat poremećaja diobe stanica vjerovatno je povezan sa sintezom uracila pa njegovo dodavanje biljkama ublažava simptome nedostatka deficita bora. U nedostatku bora, dolazi do blokade transporata asimilata floemom (silazni tok; od lišća prema korijenu/plodu) i to je zapravo najvažnija posljedica nedostatka bora. Smanjena alokacija produkata fotosinteze iz lista u druge organe dalje izaziva pojavu kaloznih čepova u sitastim stanicama floema pa je krajnja posljedica zapravo inhibicija sinteze saharoze (šećera).

Nedostatak bora praćen je i smanjenom sintezom citokinina uz povećani sadržaj auksina pa promjena fitohormonalne ravnoteže potiče također neregularnu meristemsku aktivnost uz često odumiranje vrhova rasta i deformacije novoformiranog tkiva. Takva nekoordinirana maristemska aktivnost rezultira “krastavošću” na površini plodova drvenastih kultura (pucanje plodova jabuka).

Slika 1. Tipični simptomi nedostatka bora kod vinove loze; tzv. pojava “koka i pilića”.

Nedostatak bora manifestira se smanjenjem i abnoramlnim apikalnim rastom, mlado lišće je deformirano, naborano, često zadebljalo i tamne, plavozelene boje uz čestu pojavu interkostalne i rubne kloroze. Lišće i peteljke su krte zbog smanjenje transpiracije. Kod jačeg nedostatka bora, jako je samnjen porast biljaka, slabije je zametanje cvijetova i plodova.

Najizraženiji simptom nedostatka bora kod vinove loze je pojava tzv. “koka i pilića”; tj. krupnih i sitnih bobica na grozdu vinove loze.

Isto tako dolazi do odumiranja korijenovih dlačica pa se smanjuje usvajanje vode i hraniva iz tla. Oplodanja je slaba jer bor pozitivno utječe na klijanje polenove cjevčice, a u slučajevima nedostatka bora formiraju se često partenokarpni plodovi (bez sjemenke) slabe kakvoće, koji često obilno otpadaju (šljiva, maslina).

Tablica 1. Tipični simptomi nedostatka bora kod drvenstih kultura

Kultura	Tipični simptomi nedostatka
Jabuka	Krastavost površine ploda uz pucanje površine ploda. Smeđe pjege i plutasto staničje u unutrašnjosti ploda (za razliku od nedostatka kalcija, pjege i plutasto staničje je bliže sjemenovoj loži ploda)
Vinova loza	"Koke i pilići" - neravnomjeran rast bobica nakon završetka cvatnje. Skraćeni rast mladica uz kratke internodije.
Maslina	"Majmunovo lice" . deformacije plodova, uz jači razvoj jedne strane ploda
Trešnja	Pucanje plodova uz pojavu plutastog staničja

Gnojidba borom

Pravilnom gnojidbom borom poboljšava se cvatnja i oplodnja, pravilan razvoj plodova i dozrijevanje plodova, poboljšavaju se kvalitativna svojstva, omogućuje se normalna sinteza klorofila, biljke zahtjevaju manje kalcija ali veće količine kalija, te se povećava otpornost biljke na sušu i visoke temperature.

Glavni oblik bora u gnojidbi poljoprivrednih kultura je borax (Na₂B₄O₇x10H₂O). Karakteristike svi oblika bornih gnojiva prikazane su u slijedećoj tablici.

Tablica 2. Karakteristike gnojiva na bazi bora (B)

Oblik bora (B)	Kemijska formula	Količina bora (%)
Borax	Na₂B₄O₇x10H₂O	11
Natrijev-tetraborat	Na₂B₄O₇x5H₂O	14
Natrijev-pentaborat	Na₂B₁₀O₁₆x10H₂O	18
Solubor®/Foliarel 21% B	Na₂B₈O₁₃x4H₂O	20-21
Borna kiselina	H₃BO₃	17
Bor-etanloamin	Orgnaski kompleks sa borom	8-15

Putem tla bor se može dodavati širom, u trake ili lokalizirano uz stablo. Primjena širom se rijetko primjenjuje jer su efekti gnojidbi ograničeni, a količina primjenjenog gnojiva visoka i ekonomski neisplativa. Alternativa primjeni širom je upotreba NPK gnojiva koji sadrže određenu količinu bora. Takva se gnojiva primjenjuju uglavnom u prihrani kultura, rijeđe u osnovnoj gnojidbi. Primjena u trake, daje uz primjenu manjih količina zadaovoljavajuće u usporedbi sa primjenom širom. Za drvenaste kulture, primjena u trake provodi se u gustim nasadima (jabuka, vinova loza).

Bor je važan element u cvatnji i oplodnji jabuke

U slučajevima većih potreba za borom i u nasadima sa većim razmacima sadnje (mandarina, maslina, šljiva i dr.) preporuča se lokalizirana primjena, uz stablo (sadno mjesto). Foruough i sur. (1973) su u nasadima naranče zadovoljavajuće rezultate u primjeni bora postigli sa 50-200 g B/stablu (oblik bornog gnojiva Borax) te folijarnom primjenom 15-60 mg B/stablu (oblik bornog gnojiva Solubor).

Folijarno se bor primjenjuje uglavnom u dva perioda tijekom vegetacije; prije i nakon završetka cvatnje te tijekom rasta i dozrijevanja plodova.

Prvi tretmani se provode 2-3 tjedna prije cvatnje (utječe na uspješnost oplodnje) te 10-15 dana nakon završetka cvatnje (utječe na uspješni razvoj plodova). Važno je napomenuti da se anorganski oblici bora ne smiju primjenjivati u fazi cvatnje jer mogu oštetiti cvjetove i negativno se odraziti na oplodnju.

Tablica 3. Gnojiva na bazi bora rasploloživa na tržištu Hrvatske (djelomični popis)

Trgovački naziv gnojiva	Opis gnojiva	Količina bora (%)	Proizvođač gnojiva
Mikrovit bor	Gnojivo na bazi bor-etanolamina	11%	Intermag, Poljska
Tradebor Mo	Gnojivo na bazi bor-etanolamina sa dodatkom molibdena (Mo)	8,1%	Tradecorp, Španjolska
Foliarel 21% B/Foliarel QS	Gnojivo na bazi Na-perborata	21%	Fertiglobal, Italija
Foliflo BCa	Suspenzija bora (B) sa kalcijem (Ca)	7%	Fertiglobal, Italija
Cocktail Jade	Mješavina mikroelemenata sa borom (B)	0,9%	Tradecorp, Španjolska
Almar	Biostimulator na bazi morske alge sa dodatkom bora	2%	Altinco Agro, Španjolska

Budući da je jabuka jedna od najosjetljivijih kultura na nedostatak bora a jednako tako i na toksičnost (usljed prekomjerne gnojidbe) u slijedećoj tablici daje se kratki program gnojidbe borom.

Tablica 4. Program gnojidbe jabuke borom

Broj tretmana	Vrijeme primjene bora	Preporuka i doza gnojiva
1. tretman	Vidljivi zatvoreni pup (fenofaza 55) do faze ružičastog pupa	Mikrovit bor (11% B) 1 lit/ha + Phylgreen (biostimulator na bazi morske alge)
2. tretman	7-10 dana nakon završetka cvatnje	Mikrovit bor (11% B) 1 lit/ha + Phylgreen (biostimulator na bazi morske alge)
3-4. tretman	Tijekom rasta plodova	Cocktail Jade (mikroelementi + bor) 1 kg/ha
5. tretman	Nakon berbe plodova (prija pada lista u jesen)	Mikrovit bor (11% B) 2 lit/ha

KAKO UTVRDITI POTREBNE KOLIČINE BORA (B) U GNOJIDBI DRVENASTIH KULTURA

Za utvrđivanje potrebnih količina bora u gnojidbi drvenastih kultura koriste se opće preporuke za gnojidbu borom na osnovih brojnih pozitivnih iskustva agronomske struke. Za preciznije određivanje količine bora za gnojidbu svakako se preporuča analiza tla ili biljnog materijala.

Analiza količine bora u tlu

Za utvrđivanje količine bora u tlu, najčešće se rabi metoda ekstrakcije uzorka tla toplom vodom Gaines i Mitschell, 1979). Ukoliko se utvrde količine bora manje od 1 ppm, može se očekivati nedostatak bora u biljci, dok su količine iznad 5,0 ppm vrlo visoke i često mogu biti toksične.

Analize količine bora u biljnom materijalu

Količina bora u biljnom materijalu može se odrediti kolorimetrijski (Wolf, 1976) ili, novijom metodom, mikrodigestijom uzorka biljnog materijala na ICP-AES uređaju (Anderson, 1996). Kod uzimanja uzoraka za analizu bora u biljci važno je napomenuti da je potrebno uzimati uzorak sa zdravog i “bolesnog” biljnog materijala radi pravilne usporedbe. Naime, kako na optimlanu količinu bora u biljnom materijalu utječu brojni faktori (klima, tip tla, gnojidba, biljna vrsta i dr.) za pravilnu interpretaciju potrebno je obaviti usporedbu zdravog i biljnog materijala sa simptomima nedostatka.

Tablica 5. Smjernice za uzimanje uzorka biljnog materijala za analizu količine bora u listu kod drvenastih kultura

Vrijeme uzimanja uzoraka lista:	Prije cvatnje
Tip lista:	Razvijeni mladi list
Mjesto uzimanja listova:	Središnji dio mladice, prije razvitka cvijetnih pupova
Količina materijala (listova):	20-30 listova

Optimalne količine bora kod drvenastih kultura

Kako je prije spomenuto, na optimlanu količinu bora u biljnom materijalu utječu brojni faktori. Temeljem postojećih literaturnih podataka navode se vrijednosti u slijedećoj tablici.

Tablica 6. Optimalne količine bora u biljnom materijalu drvenastih kultura

Kultura	Optimalna količina bora u listu (ppm)
Jabuka, kruška	20-50 ppm
Trešnja, šljiva, breskva	20-60 ppm
Agrumi (citrusi)	30-100 ppm
Vinova loza (peteljka-u cvatnji)	30-50 ppm
Vinova loza (list-razvoj grozdova)	30-50 ppm
Kiwi (Aktinidija)	30-60 ppm
Maslina	20-150 ppm

Napomena: Kod koštićavih simptomi nedostatka bora češće su na plodovima nego na lišću

Bor je važan element za pravilnu cvatnju i oplodnju masline

Zaključak

Bor (B) je važan element u gnojidbi drvenastih kultura. Osim pozitivnog učinka na cvatnju i oplodnju, bor je važan i u povećanju suhe tvari i kvalitete plodova. Stoga je za uspiješan uzgoj drvenastih kultura potrebno voditi računa i o gnojidbi borom (B) te program gnojidbe prilagoditi agroekološkim uvjetima. Na raspolaganju je veliki izbor gnojiva na bazi bora, koji se mogu primjeiti u tlo ili u folijarnoj gnojidbi tijekom vegetacije.

Pregled dodatne literature:

Anderson K.A. (1996) Micro-digestion and ICP-AES analysis for the determination of macro and micro elements in plant tissue, Atomic Spectroscopy I/II:30
Bergmann W. (1992): Nutritional Disorders of Plants, Gustav Fisher Verlag Jena, Stuttgart
Finck A. (1982): Fertilizers and Fertilization, Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization, Basel
Gaines T.P., Mitchell G.A. (1979) Boron determination in plant tissue by azomethine-H method, Comm. Soil Sci. Nad Plant Anal. 10:1099
Gupta U.C. (1979) Boron nutrition of crops, Adv. Agron. 31:273-307
Kick K. (1963) On the nutrient content of Egyptian soils with particular reference to the micronutrients Cu, Zn, and B, Pflanzenernahr. Dung. Bodenk. 100:102-114
Mengel K., E.A. Kirkby, H. Kosegarten, T. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition, 5th edition, Boston
Vukadinović V. i Z. Lončarić (1998): Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet, Osijek
Wolf B. (1976) Improvements in the azomethine-H method for colorimetric determination of boron, Comm. Soil Sci. And Plant Anal., 7:331

Autor članka:
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos. Kontakt (mob.): 098/435-129 e-mail: david.gluhic@gnojidba.info