(Zadnja izmjena članka 25/04/2025)
Bor u gnojidbi drvenastih kultura
Bor ima važnu ulogu u gnojidbi svih drvenastih kultura (vinova loza, maslina, jabuka i dr.). Vezan je uz cvatnju i oplodnju. Ali osim ove uloge, bor (B) ima važnu ulogu u sintezi suhe tvari u bobicama/plodovima. Stoga se često koristi i u završnim fazama, jer se postiže bolja kvaliteta plodova.
Bor u tlu
Ukupna količina bora u tlu iznosi od 20-200 ppm, dok je količina biljci pristupačnog (vodotopivog oblika) bora u tlu 0,4-5,0 ppm (Gupta 1979). U tlu bor potječe iz trošine primarnih ili sekundarnih minerala tla te iz procesa mineralizacije (razgradnje) organske tvari u tlu. U tlu se najčešće javlja u obliku borne kiseline B(OH)3.
S druge strane, u ardinim (suhim) uvjetima čest je slučaj nagomilavanja bora u gornjim slojevima tla, koji u ekstremnim uvjetima može biti i toksičan (Kick, 1963). U alkalnim tlima i sušnim uvjetima, fiksacija bora na minerale gline je izrazita, te u takvim uvjetima često dolazi do nedostatka bora u biljci. Ilit je mineral gline sa izraženim svojstvom adsorpcije bora, a glavni je mineral gline na crvenicama i smeđim tlima. Vezivanje bora na ostale minerale gline kao što su kaolinit i smektit manje izražena.
Najjače vezivanje bora (B) u tlu događa se kod ekstremnih pH vrijednosti u tlu; pH 8,0-9,0. Ion bora ima mogućnost vezivanja na organske koloide, te se time povećava količina biljci raspoloživog bora. U uvjetima pH tla višeg od 6,00 i uz suvišak K i Ca, raspoloživost bora u tlu se značajno smanjuje.
Topljivost bornih spojeva raste sa kiselošću tla. Stoga u kiselim tlima može doći do brzog gubitka bora ispiranjem (naročito se potiče nekontroliranim i obilnim natapanjem tla ili pojavom obilnih proljetnih oborina u vrijeme prije cvatnje).
Čimbenici koji negativno utječu na rasploživost bora (B) su:
- Pojava obilnih oborina koje potiču ispiranje bora (B) u tlu, pogotovo na kraju zimskog perioda
- Jake doze materijala za kalcifikaciju tla (podizanje pH vrijednosti tla iznad 6,6)
- Iznošenje bora (B) iz tla kulturama koji su veliki potrošači bora (jabuka, maslina, vinova loza)
- Nedostatna gnojidba borom
- Mehanički lagana tla (pjeskovita tla, šljunkovit tla i tla sa visokom količinom sitne kamene frakcije; meliorirana krška tla)
- Vrlo visoka količina organske tvari u tlu
Fiziološka uloga bora
U biljkama se bor pojavljuje u tri oblika (soli borne kiseline): H3BO3, H2BO3– ili HBO32-. Pokretljivost bora u biljkama relativno je slaba, pa se često zapaža njegov nedostatak u lišću i gornjim, rastućim dijelovima biljaka. S porastom transpiracije, intenzivira se ascedentno kretanje i premještanje bora ksilemom (uzlazni tok u biljci) uz porast koncentracije u rubnim djelovima lišća i vrhovima rasta. Nasuprot tome, kod nedostatka vode i niskog intenziteta transpiracije (sušni uvjeti, niska temperatura u vrijeme cvatnje), na vršnim djelovima smanjuje se količina bora i uočavaju se simptomi nedostatka bora.
Ovisno o vrsti biljke, optimalna koncentracija bora je promjenjiva. Bergman (1992) navodi da list jabuke sadrži u optimalnim rangovima 25-50 ppm, dok list vinove loze u vrijeme cvatnje sadrži omptimalnih 30-60 ppm. Koncentracija bora veća je u lišću i reproduktivnim organima pa mu je zbog toga najveća koncentracija u prašnicima i peteljkama. Prosječno se berbom iznosi oko 200-400 g/ha bora godišnje.
Bor je vrlo značajan element za biljke i smatra se biogenim elementom. Primarna uloga bora vezana je uz cvatnju i oplodnju ali isto tako bor ima vrlo važnu ulogu u procesima sinteze saharoze ili škroba, metabolizmu nuklenskih kiselina, fotosintezi, metabolizmu bjelančevina i stabilizaciji staničnih membrana. Premda bor nije sastojak enzima, smatra se da može poticati rad enzima.
Nedostatak bora u biljci
Bor (B) regulira meristemsku aktivnost pa kod njegovog nedostatka dolazi do neregularnog dijeljenja stanica, posebice u vrhovima rasta, korijena, izdanaka te poremećaja kambijalne aktivnosti (sekundarni meristemi) što se zapaža nepravilnim sekundarnim debljanjem korijena ili stabla. Rezultat poremećaja diobe stanica vjerovatno je povezan sa sintezom uracila pa njegovo dodavanje biljkama ublažava simptome nedostatka deficita bora.
U nedostatku bora, dolazi do blokade transporata asimilata floemom (silazni tok; od lišća prema korijenu/plodu) i to je zapravo najvažnija posljedica nedostatka bora. Smanjena alokacija produkata fotosinteze iz lista u druge organe dalje izaziva pojavu kaloznih čepova u sitastim stanicama floema pa je krajnja posljedica zapravo inhibicija sinteze saharoze (šećera).
Nedostatak bora praćen je i smanjenom sintezom citokinina uz povećani sadržaj auksina pa promjena fitohormonalne ravnoteže potiče također neregularnu meristemsku aktivnost uz često odumiranje vrhova rasta i deformacije novoformiranog tkiva. Takva nekoordinirana maristemska aktivnost rezultira “krastavošću” na površini plodova drvenastih kultura (pucanje plodova jabuka).
Slika 1. Tipični simptomi nedostatka bora kod vinove loze; tzv. pojava “koka i pilića”.
Nedostatak bora manifestira se smanjenjem i abnoramlnim apikalnim rastom, mlado lišće je deformirano, naborano, često zadebljalo i tamne, plavozelene boje uz čestu pojavu interkostalne i rubne kloroze. Lišće i peteljke su krte zbog smanjenje transpiracije. Kod jačeg nedostatka bora, jako je samnjen porast biljaka, slabije je zametanje cvijetova i plodova.
Najizraženiji simptom nedostatka bora kod vinove loze je pojava tzv. “koka i pilića”; tj. krupnih i sitnih bobica na grozdu vinove loze.
Isto tako dolazi do odumiranja korijenovih dlačica pa se smanjuje usvajanje vode i hraniva iz tla. Oplodanja je slaba jer bor pozitivno utječe na klijanje polenove cjevčice, a u slučajevima nedostatka bora formiraju se često partenokarpni plodovi (bez sjemenke) slabe kakvoće, koji često obilno otpadaju (šljiva, maslina).
Tablica 1. Tipični simptomi nedostatka bora kod drvenstih kultura
| Kultura | Tipični simptomi nedostatka |
|---|---|
| Jabuka | Krastavost površine ploda uz pucanje površine ploda. Smeđe pjege i plutasto staničje u unutrašnjosti ploda (za razliku od nedostatka kalcija, pjege i plutasto staničje je bliže sjemenovoj loži ploda) |
| Vinova loza | "Koke i pilići" - neravnomjeran rast bobica nakon završetka cvatnje. Skraćeni rast mladica uz kratke internodije. |
| Maslina | "Majmunovo lice" . deformacije plodova, uz jači razvoj jedne strane ploda |
| Trešnja | Pucanje plodova uz pojavu plutastog staničja |
Gnojidba borom
Pravilnom gnojidbom borom poboljšava se cvatnja i oplodnja, pravilan razvoj plodova i dozrijevanje plodova, poboljšavaju se kvalitativna svojstva, omogućuje se normalna sinteza klorofila, biljke zahtjevaju manje kalcija ali veće količine kalija, te se povećava otpornost biljke na sušu i visoke temperature.
Dva su glavna oblia bora u gnojidbi poljoprivrednih kultura: Borax (Na2B4O7x10H2O) i bor u kompleksu sa etanolaminom (tzv. tekući bor, 11% B). Karakteristike svi oblika bornih gnojiva prikazane su u slijedećoj tablici.
Tablica 2. Karakteristike gnojiva na bazi bora (B)
| Oblik bora (B) | Kemijska formula | Količina bora (%) |
|---|---|---|
| Borax | Na2B4O7x10H2O | 11 |
| Natrijev-tetraborat | Na2B4O7x5H2O | 14 |
| Natrijev-pentaborat | Na2B10O16x10H2O | 18 |
| Solubor®/Foliarel 21% B | Na2B8O13x4H2O | 20-21 |
| Borna kiselina | H3BO3 | 17 |
| Bor-etanloamin | Orgnaski kompleks sa borom | 8-15 |
U tlo bor se može dodavati širom, u trake, lokalizirano uz stablo ili kroz sustav kapanja. Primjena širom se rijetko primjenjuje jer su efekti gnojidbi ograničeni, a količina primjenjenog gnojiva visoka i ekonomski neisplativa. Alternativa primjeni širom je upotreba NPK gnojiva koji sadrže određenu količinu bora. Takva se gnojiva primjenjuju uglavnom u prihrani kultura, rijeđe u osnovnoj gnojidbi. Primjena u trake, daje uz primjenu manjih količina zadaovoljavajuće u usporedbi sa primjenom širom. Za drvenaste kulture, primjena u trake provodi se u gustim nasadima (jabuka, vinova loza).
U slučajevima većih potreba za borom i u nasadima sa većim razmacima sadnje (mandarina, maslina, šljiva i dr.) preporuča se lokalizirana primjena, uz stablo (sadno mjesto). Foruough i sur. (1973) su u nasadima naranče zadovoljavajuće rezultate u primjeni bora postigli sa 50-200 g B/stablu (oblik bornog gnojiva Borax) te folijarnom primjenom 15-60 mg B/stablu (oblik bornog gnojiva Solubor).
Folijarno se bor primjenjuje uglavnom u dva perioda tijekom vegetacije; prije i nakon završetka cvatnje te tijekom rasta i dozrijevanja plodova.
Prvi tretmani se provode 2-3 tjedna prije cvatnje (utječe na uspješnost oplodnje) te 10-15 dana nakon završetka cvatnje (utječe na uspješni razvoj plodova). Važno je napomenuti da se anorganski oblici bora (borax ili borna kiselina) ne smiju primjenjivati u fazi cvatnje jer mogu oštetiti cvjetove i negativno se odraziti na oplodnju.
Tablica 3. Gnojiva na bazi bora rasploloživa na tržištu Hrvatske (djelomični popis)
| Trgovački naziv gnojiva | Opis gnojiva | Količina bora (%) | Proizvođač gnojiva |
|---|---|---|---|
| Mikrovit bor | Gnojivo na bazi bor-etanolamina | 11% | Intermag, Poljska |
| Tradebor Mo | Gnojivo na bazi bor-etanolamina sa dodatkom molibdena (Mo) | 8,1% | Tradecorp, Španjolska |
| Foliarel 21% B/Foliarel QS | Gnojivo na bazi Na-perborata | 21% | Fertiglobal, Italija |
| Foliflo BCa | Suspenzija bora (B) sa kalcijem (Ca) | 7% | Fertiglobal, Italija |
| Cocktail Jade | Mješavina mikroelemenata sa borom (B) | 0,9% | Tradecorp, Španjolska |
| Almar | Biostimulator na bazi morske alge sa dodatkom bora | 2% | Altinco Agro, Španjolska |
Budući da je jabuka jedna od najosjetljivijih kultura na nedostatak bora a jednako tako i na toksičnost (usljed prekomjerne gnojidbe) u slijedećoj tablici daje se kratki program gnojidbe borom.
Tablica 4. Program gnojidbe jabuke borom (B)
| Broj tretmana | Vrijeme primjene bora | Preporuka i doza gnojiva |
|---|---|---|
| 1. tretman | Vidljivi zatvoreni pup (fenofaza 55) do faze ružičastog pupa | Mikrovit bor (11% B) 1 lit/ha + Phylgreen (biostimulator na bazi morske alge) |
| 2. tretman | 7-10 dana nakon završetka cvatnje | Mikrovit bor (11% B) 1 lit/ha + Phylgreen (biostimulator na bazi morske alge) |
| 3-4. tretman | Tijekom rasta plodova | Cocktail Jade (mikroelementi + bor) 1 kg/ha |
| 5. tretman | Nakon berbe plodova (prija pada lista u jesen) | Mikrovit bor (11% B) 2 lit/ha |
KAKO UTVRDITI POTREBNE KOLIČINE BORA (B) U GNOJIDBI DRVENASTIH KULTURA
Za utvrđivanje potrebnih količina bora u gnojidbi drvenastih kultura koriste se opće preporuke za gnojidbu borom na osnovih brojnih pozitivnih iskustva agronomske struke. Za preciznije određivanje količine bora za gnojidbu svakako se preporuča analiza tla ili biljnog materijala.
Analiza količine bora u tlu
Za utvrđivanje količine bora u tlu, najčešće se rabi metoda ekstrakcije uzorka tla toplom vodom (Gaines i Mitschell, 1979). Ukoliko se utvrde količine bora manje od 1 ppm, može se očekivati nedostatak bora u biljci, dok su količine iznad 5,0 ppm vrlo visoke i često mogu biti toksične.
Analize količine bora u biljnom materijalu
Količina bora u biljnom materijalu može se odrediti kolorimetrijski (Wolf, 1976) ili, novijom metodom, mikrodigestijom uzorka biljnog materijala na ICP-AES uređaju (Anderson, 1996). Kod uzimanja uzoraka za analizu bora u biljci važno je napomenuti da je potrebno uzimati uzorak sa zdravog i “bolesnog” biljnog materijala radi pravilne usporedbe. Naime, kako na optimlanu količinu bora u biljnom materijalu utječu brojni faktori (klima, tip tla, gnojidba, biljna vrsta i dr.) za pravilnu interpretaciju potrebno je obaviti usporedbu zdravog i biljnog materijala sa simptomima nedostatka.
Tablica 5. Smjernice za uzimanje uzorka biljnog materijala za analizu količine bora u listu kod drvenastih kultura
| Tip lista: | Razvijeni mladi list |
| Mjesto uzimanja listova: | Središnji dio mladice, prije razvitka cvijetnih pupova |
| Količina materijala (listova): | 20-30 listova |
Optimalne količine bora kod drvenastih kultura
Kako je prije spomenuto, na optimlanu količinu bora u biljnom materijalu utječu brojni faktori. Temeljem postojećih literaturnih podataka navode se vrijednosti u slijedećoj tablici.
Tablica 6. Optimalne količine bora u biljnom materijalu drvenastih kultura
| Kultura | Optimalna količina bora u listu (ppm) |
|---|---|
| Jabuka, kruška | 20-50 ppm |
| Trešnja, šljiva, breskva | 20-60 ppm |
| Agrumi (citrusi) | 30-100 ppm |
| Vinova loza (peteljka-u cvatnji) | 30-50 ppm |
| Vinova loza (list-razvoj grozdova) | 30-50 ppm |
| Kiwi (Aktinidija) | 30-60 ppm |
| Maslina | 20-150 ppm |
Napomena: Kod koštićavih simptomi nedostatka bora češće su na plodovima nego na lišću
Zaključak
Bor u gnojidbi drvenastih kultura ima posebno važno mjesto. Osim pozitivnog učinka na cvatnju i oplodnju, bor je važan i u povećanju suhe tvari i kvalitete plodova. Stoga je za uspiješan uzgoj drvenastih kultura potrebno voditi računa i o gnojidbi borom (B) te program gnojidbe prilagoditi agroekološkim uvjetima. Na raspolaganju je veliki izbor gnojiva na bazi bora, koji se mogu primjeiti u tlo ili u folijarnoj gnojidbi tijekom vegetacije.
Pregled dodatne literature:
- Anderson K.A. (1996) Micro-digestion and ICP-AES analysis for the determination of macro and micro elements in plant tissue, Atomic Spectroscopy I/II:30
- Bergmann W. (1992): Nutritional Disorders of Plants, Gustav Fisher Verlag Jena, Stuttgart
- Finck A. (1982): Fertilizers and Fertilization, Introduction and Practical Guide to Crop Fertilization, Basel
- Gaines T.P., Mitchell G.A. (1979) Boron determination in plant tissue by azomethine-H method, Comm. Soil Sci. Nad Plant Anal. 10:1099
- Gluhić, D. (2014). Gnojiva na bazi bora i gnojidba borom. Glasnik Zaštite Bilja, 37 (4), 46-49.
- Gupta U.C. (1979) Boron nutrition of crops, Adv. Agron. 31:273-307
- Kick K. (1963) On the nutrient content of Egyptian soils with particular reference to the micronutrients Cu, Zn, and B, Pflanzenernahr. Dung. Bodenk. 100:102-114
- Mengel K., E.A. Kirkby, H. Kosegarten, T. Appel (2001): Principles of Plant Nutrition, 5th edition, Boston
- Vukadinović V. i Z. Lončarić (1998): Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet, Osijek
- Wolf B. (1976) Improvements in the azomethine-H method for colorimetric determination of boron, Comm. Soil Sci. And Plant Anal., 7:331
| Autor članka: | |
|---|---|
| dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos. Kontakt (mob.): 098/435-129 e-mail: david.gluhic@gnojidba.info |  |
Od početka 2025. godine sva gnojiva sa portala Gnojidba.info dostupna su u WEB shopu nacionalnih distributera Vino Artis d.o.o, (Višnjan, Istra) i Kokot Agro d.o.o. (Jastrebarsko, Zagreb).
| Pakiranje | ||
|---|---|---|
| 100 mL | ||
| 1 lit. | ||
| 5 lit. |
Napomena: Navedene su preporučene cijene za WEB shop. Preporučene cijene ne uključuju trošak paketne dostave gnojiva na adresu kupca. Trošak dostave se posebno računa kod završetka narudžbe u WEB shopu.
Izbor pakiranja gnojiva MIKROVIT BORON TURBO i partnerskog WEB Shopa za kupnju gnojiva
| Pakiranje/WEB shop | ||
|---|---|---|
| 100 mL |  | |
| 1 lit. | | |
| 5 lit. | | |
Prodajni partneri za područje Hrvatske (Agro trgovine): POPIS PRODAJNIH PARTNERA