Zaslanjivanje tla u fertirigaciji povrća Zašto porast zaslanjenosti tla smanjuje prinos povrća?

(Zadnja izmjena članka 06/09/2025)

Što je zaslanjivanje tla ili zašto dolazi do viška soli u tlu kod uzgoja povrća?

Zaslanjivanje tla je problem koji opisuje nagomilavanje viška soli (kloridi, sulfati i dr.) u površinskom sloju tla, uslijed čega dolazi do brojnih nepovoljnih učinaka na rast i prinos poljoprivrednih kultura. Da bi se postigao visoki i rentabilan prinos povrća, brojni proizvođači nepravilno provode mjeru fertirigacije, i time ostaju bez očekivanog prinosa i dohotka u proizvodnji povrća.

Zašto se događa zaslanjivanje tla?

Zaslanjivanje tla događa se nekoliko različitih razloga, od kojih su najčešći:

• Upotreba loših/nekvalitetnih voda za natapanje i fertirigaciju
• Primjena gnojiva sa visokim EC vrijednostima
• Nepravilno doziranje (visoke doze) gnojiva u fertirigaciji
• Visoka temperatura zraka i brzo isparavanje vode iz tla (nakon koje u površinskom sloju zaostaje višak soli)

Upotreba loših/nekvalitetnih voda za natapanje i fertirigaciju

Za učinkovito natapanje i fertirigaciju svakako je potrebno redovno pratiti kvalitetu vode. Prvi korak je kompletna analiza vode na početku ciklusa natapanja (svako proljeće), u kojoj se mjere osnovni fizikalni i kemijski parametri kvalitete vode.

Tablica 1. Analitički parametri za analizu i procjenu kvalitete vode za natapanje i fertirigaciju

Parametar	Simbol	Jedinica	Optimalna vrijednost
Elektroprovodljivos (EC)	EC	dS/m	0,0-1,5
Ukupno otopljene soli (TDS)	TDS	mg/L	0-160
Količina kationa i aniona
Kalcij	Ca2+	meq/L	0-20
Magnezij	Mg2+	meq/L	0-5
Natrij	Na+	meq/L	0-40
Karbonatni anion	CO32-	meq/L	0-1
Hidrogenkarbonatni ion	HCO3-	meq/L	0-10
Kloridi	Cl-	meq/L	0-30
Sulfati	SO42-	meq/L	0-20
Bor	B	mg/L	0-2
Izvor podataka: Kos Z. (1991) Hidrotehničke melioracije tla, Kvaliteta vode za navodnjavanje, Školska knjiga, Zagreb

Kada govorimo o „lošim“ vodama, prvenstveno su to vode koje sadrže visoke količine karbonatnog iona (tzv. „tvrde“ vode) ili vode sa viškom natrija (Na), tzv. „slane“ vode.

Tijekom sezone natapanja, potrebno je vršiti periodične kontrolne analize vode, mjerenjem pH vrijednosti i mjerenjem EC vrijednosti vode.

Ove dvije vrijednosti se lako i brzo mjere (malim prijenosnim uređajima, pristupačne cijene) i prvi su indikatori loše kvalitete vode.

Opasnost saliniteta vode

Vrijednost ukupnog saliniteta može se izraziti kao ukupna koncentracija iona (aniona i kationa) u vodi za navodnjavanje: -Vode niskog saliniteta (60-160 mg/L) i mogu se upotrebljavati bez ograničenja -Vode srednjeg saliniteta (160-480 mg/L) mogu se upotrebljavati samo na tlima sa periodičnim ispiranjem (potrebno periodično ispiranje viška soli iz tla) -Vode visokog saliniteta (480-3200 mg/L) nisu pogodne za natapanje i fertirigaciju, osim u posebnim uvjetima (pjeskovita tla)

Primjena gnojiva sa visokim EC vrijednostima

Vrlo čest problem u intenzivnoj proizvodnji povrća je primjena gnojiva sa visokim EC vrijednostima. Iako je to osnovni tehnološki podatak za svako vodotopivo gnojivo, većina poljoprivrednih proizvođača ne vodi računa o tom važnom parametru kod izbor i kupnje gnojiva.

Čak unutar iste formulacije gnojiva (primjerice NPK 20:20:20) postoje gnojiva sa različitim EC vrijednostima. U kombinaciji sa lošim vodama, često dolazi do izrazitog rasta EC vrijednosti vode, koja onda zaslanjuje tlo i nepovoljno djeluje na biljke i prinos.

Nepravilno doziranje vodotopivih gnojiva

Problem koji se često dešava jer pojedini proizvođači u cilju postizanja visokih prinosa, koriste doze gnojiva koja su daleko više od optimalnih ili preporučenih. Iako se većina vodotopivih gnojiva koristi u prosječenoj dozi od 1,0-1,5 grama/lit vode ta se doza može povećati, ali samo kod kvalitetnih voda koje imaju nisku EC vrijednost odnosno nisku količinu natrija (Na). Kod takvih voda, doza primjene vodotopivih gnojiva može ići i do 2,5 grama/lit vode. Doze više od 2,5 grama vodotopivog gnojiva/1 lit vode se ne preporučaju za fertirigaciju povrća.

Visoka temperatura zraka i brzo isparavanje vode iz tla

Kako se intenzivan uzgoj povrća vrši u uvjetima visokih temperatura (ljetni period, zaštićeni prostori) uz vrlo intenzivnu evaporaciju (isparavanje vode iz tla) često dolazi do nagomilavanja soli u površinskom sloju tla. Te soli ne mogu ispariti, te dolazi do nakupljanja visoke količine u površinskom sloju tla te fitotoksičnog učinak na korijen i samu biljku. U takvim uvjetima se na površini tla mogu vidjeti svijetle, bijele nakupine soli.

U uvjetima intenzivne evaporacije vode iz tla, potrebno je koristiti veće količine vode kod natapanja i manje doze gnojiva (oko 0,5 grama/lit vode).

Toksičan učinak iona natrija (Na+)?

Ion natrija (Na+) ima više negativnih učinaka u tlu i na biljke. U tlu djeluje negativno na strukturu tla, jer vrši razgradnju strukturnih agregata tla, te tla postaju zbijena i sa vrlo niskim kapacitetom za zrak. Osim nedostatka zraka u takvim tlima, dolazi i do direktnog toksičnog učinka na korijen biljke, te biljke zaostaju u rastu. Kod visokih količina natrija u tlu dolazi i do propadanja biljaka. U tlima gdje je visoka količina natrija (Na) dolazi do negativnog učinka na okus i kvalitetu plodova, pogotovo kod rajčice, krastavca, lubenica i salate.

Proces zaslanjivanja tla

Proces zaslanjivanja tla, odvija se kroz nekoliko koraka u tlu

• Povećanje koncentracija iona Na⁺ ili porast elektroprovodljivosti (EC) u tlu i vodenoj otopini tla
• Taloženje Ca²⁺ i Mg²⁺, uzrokovano nedostatkom vode (zbog brzog isparavanja vode iz tla)
• Ion Na⁺ se apsorbira na glineno-humusne komplekse i zamjenjuje (istiskuje) ione Ca²⁺ i Mg²⁺ na glineno-humusnom kompleksu tla i kvari strukturu tla (vodozračne odnose u tlu)

U vodenoj otopini slanih tala prevladavaju kloridi i sulfati (kalcija, magnezija i natrija), a kod alkalnih to je natrijev hidrogenkarbonat i natrijev bikarbonat. Elektroprovodljivost (EC) slanih tala veća od 4 dSm/m , a kod alkalnih više je varijabilna. Međutim, sadržaj zamjenjivog natrija (ESP) na adsorpcijskom kompleksu tla kod alkalnih tala veći je od 15, dok su kod slanih ove vrijednosti manje. Slana i alkalna tla razlikuju se i prema pH vrijednosti. Ona je kod slanih tala, manja od 8,2, a kod alkalnih su pH vrijednosti veće od 8,2.

Osjetljivost povrtnih kultura na višak soli u tlu

Povrtne kulture su vrlo osjetljive na višak soli u tlu. U uvjetima povišene zaslanjenosti tla dolazi do značajnog pada prinosa. U slijedećoj tablici prikazane su granične vrijednosti osjetljivosti na sol i smanjenje prinosa zbog viška soli u tlu.

Tablica 2. Granične vrijednosti elektroprovodljivosti vode (EC)/ili vodene otopine sa gnojivima i negativan učinak na visinu prinosa poljoprivrednih kultura (Mass i Hoffman (1977), Mass (1984))

Kultura	100% prinos	Pad prinosa za -10%	Pad prinosa za -25%
Granične vrijednosti dS/m za vodu ili vodenu otopinu gnojiva
Zelena salata	0,9	1,4	2,1
Paprika	1,0	1,5	2,2
Rajčica	1,7	2,3	3,4
Tikvica	3,1	3,8	4,9

---

Autor članka:
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije Ovlašteni agronom pri Hrvatskoj agronomskoj komori Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos. Kontakt (mob.): 098/435-129 e-mail: david.gluhic@agroexpert.hr