Fiziološki utjecaj huminskih kiselina na rast biljaka Razlika utjecaja huminskih kiselina niske i visoke molekularne mase na rast biljaka

(Zadnja izmjena članka 21/11/2021)

Naziv časopisa i orignal znanstvenog rada:

Serenella Nardia, Diego Pizzeghelloa, Adele Muscolob & Angelo Vianello (2002) Physiological effects of humic substances on higher plants, Soil Biology & Biochemistry 34; 1527–1536


Sažetak rada (na hrvatskom jeziku):

U ovom radu prikazani su fiziološki učinci humusnih kiselina (HS) na neke aspekte rasta i metabolizma biljaka. Prema rezultatima istraživanja vidljivo je da učinak huminskih kiselina (HS) na rast biljaka ovisi o izvornoj sirovini, koncentraciji i molekularnoj masi humusne frakcije. Frakcija huminskih kiselina niske molekularne mase (LMS, <3.500 Da) lako se usvaja i apsorbira u plazmalemu viših biljnih stanica, dok se frakcija huminskih kiselina visoke molekularne (HMS, >3.500 Da) ne apsorbira i može ulaziti u fiziološke reakcije samo sa staničnom stijenkom. Stoga su nisko molekularne frakcije huminskih kiselina (LMS) glavni izvor za određivanje pozitivnih učinaka huminskih kiselina (HS) na rast biljaka. Pozitivni učinci djelomično se vrše na razini plazma membrana, pozitivno utječući na unos nekih hranjivih tvari, a posebno nitrata. Utjecaji na posredni metabolizam stanica su manji jasni, iako se čini da huminske kiseline (HS) mogu pozitivno utjecati i na disanje i na fotosintezu. Tijekom istraživanja uočeno je da huminske kiseline također pokazuju hormonsku aktivnost. Nije potpuno jasno je li ova aktivnost strogo povezana s kemijskom strukturom huminskih kiselina (HS) ili ovisi o hormonima mikrobiološkog porijekla vezanih na huminske kiseline, tijekom procesa nastanka huminskih kiselina. U svakom slučaju, huminske kiseline (HS) pokazuje stimulativno djelovanje na rast i razvoj biljaka, kroz višestruke pozitivne učinke.

Huminske kiseline imaju važnu ulogu u boljem razvoju korijena, usvajanju vode i hraniva i postizanju visokih prinosa u uzgoju povrća

Glavni rezultati istraživanja:

  • Frakcija huminskih kiseline niske molekularne mase (LMS, <3.500 Daltona) imaju pozitivan utjecaj na fiziološke procese unutar biljaka (usvajanje hraniva, disanje, fotosintezu i dr.) dok frakcija visoke molekularne mase nema izraženi utjecaj na fiziološke procese u biljci
  • Kod izbora preparata na bazi huminskih kiseline trebalo bi izbor temeljiti na postotku frakcije huminskih kiselina niske molekularne mase, jer je to jamstvo pozitivnog učinka na biljku
  • Huminske kiseline pokazuju i hormonsku aktivnost na biljku