(Zadnja izmjena članka 16/02/2026)
Helati – učinkovita gnojidba poljoprivrednih kultura mikroelementima
Helati ili helatna (kelatna) gnojiva predstavljaju vrhunac moderne tehnologije u ishrani bilja, posebno kada je riječ o mikroelementima (Fe, Zn, Mn, Cu). Ona su rješenje za jedan od najvećih izazova u gnojidbi poljoprivrednih kultura: kako osigurati da biljka doista usvoji hranivo koje joj dajemo putem tla ili lista.
Što su zapravo helati?
Riječ “helat” potječe od grčke riječi chele (kliješta rakova). Kemijski gledano, helat je kompleksna molekula u kojoj je metalni ion (npr. željezo (Fe) ili cink(Zn)) okružen i čvrsto vezan organskom molekulom koju zovemo ligand (helatni agens). Zamislite helat kao zaštitni oklop ili “kliješta” koja drže hranivo i štite ga od nepovoljnih reakcija u okolini, sve dok ga ne predaju korijenu ili listu biljke.
Kako nastaju i kako se proizvode?
Helatna gnojiva nastaju procesom helatizacije. Proizvodnja se odvija u kontroliranim industrijskim uvjetima:
- Odabir sirovine: Koriste se soli metala (sulfati ili nitrati) i specifični sintetski ili prirodni helatni agensi.
- Kemijska reakcija: Miješanjem u vodenoj otopini uz preciznu kontrolu pH vrijednosti i temperature, ligand “zarobljava” metalni ion.
- Finalizacija: Proizvod se ostavlja u tekućem obliku ili se procesom spray-dryinga pretvara u mikrograinule (prah) radi lakšeg transporta i stabilnosti.
Najpoznatiji helatni oblici u gnojivima su:
- EDTA: Standard za folijarnu primjenu i neutralna tla.
- DTPA: Stabilan u blago alkalnim uvjetima.
- EDDHA: “Zlatni standard” za izrazito vapnena/karbonatna i alkalna tla (posebno za željezo). Posebno važan u fertirigaciji.
Donja tablica je najbolji način za brzu usporedbu jer svaki helatni agens ima svoju “specijalnost”. Razumijevanje ovih razlika ključno je za izbjegavanje bacanja novca na gnojiva koja u određenim uvjetima tla jednostavno prestaju raditi.
Evo usporedbe najčešćih helatnih agenata koji se koriste u poljoprivredi:
Tablica 1. Usporedba helatnih agenata prema stabilnosti i primjeni
| Helatni agens | Optimalni pH raspon (stabilnost) | Primarna namjena | Glavne karakteristike |
| EDTA | 4.0 – 6.5 | Folijarna primjena | Najčešći i najpovoljniji. Iznad pH 7 postaje nestabilan u tlu (elementi se talože i korijen ih ne može usvojiti). Gnojiva kao što je Cocktail Jade. |
| DTPA | 4.0 – 7.5 | Fertirigacija i hidroponi | Nešto stabilniji od EDTA. Standard za sustave navodnjavanja u blago alkalnim uvjetima. |
| EDDHA | 4.0 – 10.0 | Tlo (ekstremni uvjeti). Fertirigacija | “Kralj” za alkalna i vapnena/karbonatna tla. Jedini koji drži željezo (Fe) dostupnim pri vrlo visokom pH. Važan u fertirigaciji. |
| HBED | 4.0 – 12.0 | Dugotrajna gnojidba tla | Izuzetno stabilan i otporan na UV zračenje. Sporije se razgrađuje od EDDHA, pruža dugotrajniji efekt. |
| IDHA | 4.0 – 6.5 | Folijarno | Potpuno biorazgradiv helat. Odličan za folijarnu prihranu . |
Ključni zaključci za praksu i pravilnu primjenu helatnih gnojiva
- Pravilo za željezo (Fe): Ako radite u Dalmaciji ili Istri na crvenicama i tlima s puno aktivnog vapna (pH > 7,5), EDTA željezo u tlu je beskorisno. Tu isključivo koristite EDDHA ili HBED oblike.
- Folijarna prednost: Za prskanje preko lista, EDTA je obično najbolji izbor jer se molekula brzo usvaja, a pH lista je uglavnom u kiselom do neutralnom području, gdje je EDTA stabilan.
- Miješanje s fosfatima: Helati su spas kod miješanja s fosfornim gnojivima (Niuper 75). Obični metali bi stvorili nerastvorljivi talog (fosfate), dok helatni “oklop” sprječava tu reakciju.
- Pazite na pH ostalih gnojiva u spremniku prskalice: Ukoliko primjenjujete alkalna gnojiva (uglavnom na bazi kalija), dolazi do inaktivacije mikroelemenata u helatnom obliku. Helate možete isključivo miješati sa neutralnim ili kiselim gnojivima.
- Izbjegavajte primjenu po jakom suncu: Iako su stabilni, neki helati su fotoosjetljivi. Folijarnu gnojidbu obavljajte rano ujutro ili kasno navečer kako biste omogućili maksimalno upijanje dok je list vlažan i puči otvorene.
Prednosti primjene helata u poljoprivredi
Primjena helata nudi niz prednosti u usporedbi s običnim mineralnim solima, poput sulfata (Fe-sulfat i slično):
- Visoka stabilnost: Helati sprječavaju “fiksaciju” (blokiranje) elemenata u tlu. Primjerice, u alkalnim tlima obično željezo odmah postaje nedostupno, dok helat ostaje topiv.
- Brža apsorpcija: Biljka puno lakše i brže usvaja helatne oblike kroz puči na listu ili putem korijenovih dlačica.
- Smanjeno ispiranje: Zbog svoje strukture, teže se ispiru u dublje slojeve tla, što ih čini ekološki prihvatljivijima.
- Kompatibilnost: Mogu se miješati s većinom zaštitnih sredstava bez rizika od taloženja ili kemijskih reakcija koje bi smanjile učinkovitost tretmana.