
(Zadnja izmjena članka 27/12/2024)
Gnojidba maslina u jesen
Maslina predstavljaja vrlo važnu drvenastu kulturu u poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj, te se uzgojem masline bavi oko 20.000 proizvođača. Kako se radi o trajnoj drvenastoj kulturi, gnojidba maslina u jesen (jesenska gnojidba maslina ili zimska gnojidba maslina) važna je radi opskrbe masline potrebnim hranivima za rast i razvoj u slijedećem vegetacijskom ciklusu. Važan preduvjet pravilne gnojidbe je analiza tla kako si se utvrdila plodnost tla te sastavio pravilan plan gnojidbe.
Sadržaj članka
Stanje maslinarstva u Hrvatskoj
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2023) maslina se u Hrvatskoj uzgaja na oko 17.000 ha, sa oko 2.300.000 rodnih stabala. Ukupno se uzgojem maslina bavi 21.630 poljoprivrednih gospodarstava, slijedeće strukutre:
- 16.637 maslinara ima nasade manje od 1 ha
- 4.384 maslinara ima nasade veličine 1-3 ha,
- dok je samo 573 maslinara sa nasadim većim od 3 ha.
Jednako kao i vinova loza, maslina se također uzgaja na vrlo različitim tlima, te gnojidba također predstavlja važan čimbenik za postizanje visokih i kvalitetnih prinosa ploda masline.
Stoga će u ovom radi biti prikazan niz važnih stručnih i znanstvenih spoznaja kako bi se poboljšala tehnologija gnojidba maslina u jesen.
Slika 1. Tipični maslinik na području Dalmacije na meliorirano (krškom) kamenitom tlu
Važnost analize tla za planiranje jesenske gnojidbe maslina
Osnovni parametri kod analize tla
Osnovni parametar za planiranje gnojidbe je analiza tla. Kako je maslina trajna drvenasta kultura, plodnost tla je iznimno važna. Maslina preko tla usvajaju većinu potrebnih hraniva. Preko lista, folijarnom gnojidbom vrši dopuna potrebnih količina hraniva.
Analizom tla potrebno je utvrditi:
- pH reakciju tla
- Količinu organske tvari u tlu
- Količinu biljci pristupačnih makroelementa (najčešće fosfora i kalija)
- Količinu mikroelemenata u tlu (željezo, mangan, cink, bakar i bor)
Pravo vrijeme za uzimanje uzoraka tla je nakon završetka berbe maslina. Ovisno o tipu tla i veličini parcele, uzorci se uzimaju za dvije dubine; 0-30 cm i 30-60 cm. Na plićim tlima, uzima se samo uzorak tla sa površinskog sloja. Na parceli se na nekoliko mjesta (najčešće „X“ shema uzimanja uzoraka) te se iz takvih pojedinačnih uzoraka sastavlja 1 prosječan uzorak tla. Za veće parcele, potrebno je napraviti 2-3 prosječna uzorka, radi bolje reprezentativnosti rezultata analize tla. Iz uzorka tla potrebno je odstraniti kamenje i krupnije biljne ostatke, te označeni uzorak poslati u ovlašteni laboratorij na analizu. U slijedećoj tablici prikazana su optimalne vrijednosti parametara tla za uzgoj masline.
Tablica 1. Optimalne vrijednosti parametara tla za uzgoj masline (Valli 2001)
Parametar plodnosti tla | |
---|---|
Osnovni parametri: | |
pH tla (u vodi) | |
pH tla (u KCl-u) | |
Količina organske tvari | |
Količina biljci pristupačnog fosfora u tlu | |
Količina biljci pristupačnog kalija u tlu | |
Količina ukupnih karbonata u tlu | |
Mikroelementi: | |
Željezo (Fe) | |
Mangan (Mn) | |
Cink (Zn) | |
Bakar (Cu) | |
Bor (B) |
Za preciznije preporuke gnojidbe preporuča se napraviti detaljna analiza tla (makro i mikroelementi) koja onda čini osnovu za planiranje gnojidbe. Takva analiza se preporuča ponoviti svakih 5 godina, dok se onda nakon berbe (svake godine) provodi samo osnovna analiza tla.
Važnost mehaničke analize tla
Uz analizu kemijskih parametara tla, svakako se preporuča napraviti i mehaničku analizu tla. Određuje se količina čestica pijeska, praha i gline kako bi se odredio teksturni sastav tla. Naime, uz kemijske parametre, važno je poznavati i teksturni sastav tla. O teksturnom sastavu ovisi dinamika i kapacitet tla za vodu u tlu (Škorić, 1982). Upravo je poznavanje dinamike vode u tlu važno za usvajanje hraniva iz tla. Većina hraniva iz tla usvaja se vodom (posebno je to važno za dušik i kalij). Osim dinamike vode, poznavanje mehaničkog sastava tla važno je za pravilnu gnojidbu kalijem; važnog elementa za randman ulja u plodovima masline. U mehanički težim tlima, gdje dominira frakcija gline, dolazi do fiksacije kalija na minerale gline. Na takvim tlima potrebno pojačati gnojidbu kalijem (Marschner 1995).
Osnovni parametri kemijske analize tla
pH vrijednost tla
Osnovni kemijski parametar plodnosti tla je svakako pH vrijednost. Samo mjerenje pH vrijednosti je jednostavno (u vodi ili KCl-u) te bi svakako proizvođači trebali poznavati pH vrijednost tla za svoje nasade vinove loze i masline. Maslina je kultura koja preferira slabo kisela tla (pH 6,5) ali se pravilnom primjenom gnojiva mogu uzgajati i u tlima niže pH vrijednosti (kisela tla) ili tlima više pH vrijednosti (vapnena, karbonatna tla). Prema Škoriću (1982) tla se prema pH vrijednosti svrstavaju u slijedeće razrede (Tablica 2):
Tablica 2. Oznaka pH vrijednosti tla (Škorić, 1982)
Vrijednost pH tla (u vodi) | |
---|---|
Važnost poznavanja pH vrijednosti tla se pogotovo ističe u iskorištavaju osnovnih makroelemenata (N,P,K) u gnojidbi putem tla.
Povećanjem kiselosti tla (pH manji od 6,0) značajno smanjuje učinkovitost gnojidbe dušikom, fosforom i kalijem.
Pri optimalnim pH vrijednostima tla (oko 6,5) usvajanje dušika, fosfora i kalija je gotovo 100%. Međutim padom pH vrijednosti tla, usvajanje se značajno smanjuje, pogotovo kalija (K), kako je prikazano u slijedećoj tablici (Tablica 3):
Tablica 3. Usvajanje dušik, fosfora i kalija pri različitim pH vrijednostima tla (Omya Corporate Brochures, 2020)
Vrijednost pH tla | |||||
---|---|---|---|---|---|
Dušik (N) | |||||
Fosfor (P2O5) | |||||
Kalij (K2O) |
Kisela tla (niske pH vrijednosti)
Kako su dušik i kalij, važni elementi za visinu i kvalitetu prinosa masline, važnost korekcije pH vrijednosti tla, vrlo je važna mjera u popravku plodnosti tla. Najjednostavniji način popravka kiselosti tla je kacifikacija/kalcijizacija tla. Primjena vapnenog materijala na bazi kalcija ili kalcij+magnezij neutralizirati će višak slobodnih vodikovih (H+) iona u tlu, i time podići pH tla.
Količina vapnenog materijala može se utvrditi na osnovi pH tla, te dodatno na osnovi mjerenja hidrolitskog aciditeta tla (Škorić 1982). Na tržištu postoje različiti vapneni materijali, koji mogu biti u obliku granula (Dobromir Wapno, Polcalc, Calcipril i dr.), sitno mljevenog vapnenca ili dolomita (Holcim Agrocal granule) ili u obliku praha (Agrovapno).
Za primjenu u nasadima masline preporuča se primjena granula zbog jednostavne primjene i lakog doziranja potrebne količine vapnenog granulata. Granule se mogu primijeniti ručno ili razbacivanjem rasipačem. Jesenski period je savršeni moment za primjenu granula, jer će se postepeno otopiti, i time mjenjati pH vrijednost tla. Primjena vapnenih materijala svakako bi trebala postati obavezna mjera u uzgoju masline na kiselim tlima.
Zbog čega tla postaju kisela?
Smanjenje pH vrijednosti tla kod uzgoja masline nastaje iz nekoliko razloga, od kojih su najčešći (Goncalves da Silva i sur., 2008, Havlin i sur., 2012, Mengel i sur., 2001):
- Ispiranje kalcija (Ca2+) iz tla viškom oborina (posebno važno za plitka i propusna tla)
- Iznošenje prinosom (kalcij je sastavni dio svake biljne stanice, te je kod visokih prinosa značajno i iznošenje kalcija iz tla)
- Primjena gnojiva koja zakiseljuju tlo (fiziološki kisela gnojiva) – gnojiva na bazi sulfata
- Tla nastala iz kiselih matičnih supstrata
- Povećane doza gnojiva kod primjene organskih gnojiva
Karbonatna (vapnena) i alkalizirana tla (tla visoke pH vrijednosti)
Osim niske pH vrijednosti (kisela tla), tla mogu imati i visoke pH vrijednosti, te tada govorimo o karbonatnim (tlima sa viškom kalcija) ili alkaliziranim tlima (tla sa viškom klorida ili sulfata u tlu). I dok je niska pH vrijednost tla, problem za usvajanje makroelemenata (dušik, fosfor, kalij) na tlima sa visokim pH vrijednostima dolazi do blokade usvajanje mikroelemenata (željezo, mangan, cink, bakar, bor).
Mikroelementi su uglavnom vezani uz različite enzimatske aktivnosti u biljci, aktivnost fotosinteze, cvatnju i oplodnji, te su također važni u gnojidbi masline.
Kod uzoraka tla, gdje je izmjeren viši pH (iznad 7,2) provodi se i analiza ukupnih karbonata u tlu. Radi se o analitičkim metodama gdje se utvrđuju količine kalcij-karbonata u tlu, koji najviše utječe na porast pH tla. U slijedećoj tablici prikazana je klasifikacija tla prema količini ukupnih karbonata u tlu:
Tablica 4. Oznaka tala prema količini ukupnih karbonata u tlu (Škorić, 1982)
Oznaka tla | ||
---|---|---|
Nekarbonatna tla | ||
Umjereno karbonatna tla | ||
Karbonatna tla | ||
Jako karbonatna tla | ||
Izrazito jako karbonatna tla |
Blokada usvajanja mikroelemenata na karbonatnim tlima
Višak HCO3– iona u vodenoj otopina tla ograničava usvajanje mikroelemenatav (Fe, Mn, Zn). Najčešći primjer blokade mikroelemenata u tlu je blokada usvajanja željeza (Fe) i cinka (Zn) kod uzgoja na karbonatnim tlima. Kod masline su vizualni simptomi teže uočljivi, ali je rast i plodonošenje maslina na takvim terenima vrlo slabo. Stoga se kod uzgoja masline na karbonatnim tlima, često primjenjuje folijarna gnojidba mikroelementima, ili se mikroelementi dodaju u tlo oko pojedinačnih stabala masline. Za veću učinkovitost primjene mikroelemenata u tlo, potrebno je koristiti i tekuća organska gnojiva na bazi huminskih kiselina, koji će povećati mogućnost usvajanja mikroelemenata u karbonatnim tlima (Sharma i Deb, 1988, Tisdale i sur., 1985).
Zbog viška karbonatnog iona u tlima sa visokim pH vrijednostima dolazi do reakcije iona mikroelemenata (Fe, Mn, Zn) sa karbonatnim ionom i tvorbom netopivih spojeva, koja korijen masline ne može usvojiti.
U osnovnoj (jesenskoj) gnojidbi na vapnenim tlima potrebno je koristiti fiziološki kisela gnojiva. To su gnojiva na bazi sulfata, poput kalij-sulfata, kalij-tiosulfata ili Patent-kalija. Primjenom kiselih gnojiva, dolazi do zakiseljavanja rizosfere korijena, te se time značajno povećava usvajanje mikroelemenata u tlu (Marschner 1995).
Slika 2. Gnojidba je važan tehnološki zahvat u proizvodnji kvalitetnih ulja masline
Količina raspoloživih hraniva u tlu – makroelementi
Ovisno o tipu analize tla; poljoprivrednik dobiva podatak o količini raspoloživog fosfora i kalija u tlu (osnovna analiza tla) ili količine mikroelemenata (detaljna analiza tla). Na osnovi količine fosfora i kalija u tlu, uz poznavanje ostalih parametara tla, planiraju se količine potrebnih hraniva i gnojiva za jesensku gnojidbu. Za preciznije doziranje gnojiva, u jesenskoj gnojidbi masline, maslinari se mogu poslužiti slijedećom tablicom gdje su prikazane količine hraniva koje maslina troši za postizanje određenog uroda (Tablica 5). Podaci iz ove tablice važni su za procjenu potrošenih hraniva tijekom jedne vegetacijske godine prinosom.
Tablica 5. Utrošak osnovnih hraniva za prinos ploda masline (Valli, 2001)
Drvenasta kultura | ||||
---|---|---|---|---|
Maslina |
Podaci iz ove tablice su naročito važni za procjenu potrošenih hraniva tijekom jedne vegetacijske godine prinosom ploda, te zajedno sa rezultatima analize tla, čine osnovu za planiranje jesenske gnojidbe masline.
Optimalne količine fosfora i kalija u tlu
U slijedeće dvije tablice (Tablica 6 i 7) prikazana je optimalna količina za biljci pristupačan fosfor (kao P2O5) i kalij (kao K2O) za analizu gdje se kao sredstvo za ekstrakciju hraniva iz tla koristi amonij-laktat otopina (tzv. AL metoda) koja se najčešće koristi u laboratorijima u Hrvatskoj (Škorić, 1982).
Tablica 6. Oznaka tla prema količina fosfora (mg P2O5/100 grama tla) u tlu za uzgoj poljoprivrednih kultura (Škorić, 1982)
Oznaka opskrbljenosti tla | |
---|---|
Vrlo siromašno tlo | |
Siromašno tlo | |
Dobro opskrbljeno tlo | |
Vrlo dobro opskrbljeno tlo |
Tablica 7. Oznaka tla prema količini kalija (mg K2O/100 grama tla) u tlu za uzgoj poljoprivrednih kultura (Škorić, 1982)
Oznaka opskrbljenosti tla | |||
---|---|---|---|
Vrlo siromašno tlo | |||
Siromašno tlo | |||
Osrednje opskrbljeno tlo | |||
Dobro opskrbljeno tlo | |||
Vrlo dobro opskrbljeno tlo |
Količina raspoloživih hraniva u tlu – mikroelementi
Detaljnom analizom tla, mjeri se i količina mikroelementa u tlu. Radi se o važnom dijelu plodonosti tla, jer i mikroelementi poput prije spomenutim makroelemenata također igraju važnu ulogu u rastu masline (Basar i Gurel, 2016). Razlika je samo u količinama, koje su biljkama potrebne, pa je stoga potrošnja mikroelemenata značajno manja u odnosu na potrošnju makroelemenata. U ovoj grupi nalaze se slijedeći hranivi elementi; željezo (Fe), mangan (Mn), cink (Zn), bakar (Cu), molibden (Mo) i bor (B).
Nepovoljni čimbenici koji ograničavaju usvajanje mikroelemenata iz tla su visoka pH vrijednost te visoka količina karbonata ili drugih alkalija u tlu (Mengel i sur., 2001)
Količina organske tvari u tlu
Organska tvar u tlu igra vrlo važnu ulogu u plodnosti tla, jer pozitivno utječe na niz kemijskih i fizikalnih parametara u tlu. Jednako tako, organska tvar u tlu vrlo je važna za mikrobiološku aktivnost tla te ima i značajnu ekološku ulogu (Altomare i Tringovska, 2011). To posebno dolazi do izražaja u intenzivnoj maslinarskoj proizvodnji gdje je česta upotreba mehanizacije i različitih kemijskih preparata (fungicidi, insekticidi, herbicidi) koji nepovoljno utječu na mikrobiološku aktivnost tla.
Optimalna količina organske tvari u tlu za uzgoj masline kreće se oko 3%.
U slijedećoj tablici prikazana je ocjena humoznosti tla prema količini humusa u tlu.
Tablica 8. Oznaka humoznosti tla prema sadržaju humusa (Škorić, 1982)
Tla sa dovoljnom količinom organske tvari dobro zadržavaju vodu, imaju povoljne vodozračne odnose te su dobre plodnosti. Međutim, u intenzivnom uzgoju masline, često dolazi do nedovoljne količine organske tvari u tlu, iz nekoliko razloga:
- Izostanak organske gnojidbe u nasadima
- Iznošenje ostataka rezidbe iz nasada
- Tla koja su nastala iz supstrata koji sadržavaju malo organske tvari (vrlo čest slučaj kod pripreme tla u obalnom dijelu Hrvatske gdje se melioracijama krša stvaraju supstrati za nove nasade masline)
- „Stara“ poljoprivredna tla gdje je uzgoj vinove loze i masline već niz stoljeća, te je stvaranje nove organske tvari vrlo slabo.
Kako povećati količinu organske tvari u tlu?
Za povećanje količine organske tvari postoji više tehnoloških mogućnosti. Iako se u literaturi često spominje primjena zrelog stajskog gnoja, danas zbog vrlo limitiranog stočnog fonda i novog načina uzgoja stoke bez stelje, dostupnost kvalitetnog stajskog gnoja je vrlo ograničena. Stoga se maslinari okreću novim proizvodima na tržištu. Tako se danas za organsku gnojidbu masline koriste:
- Peletirani stajski gnoj goveda, konja, ovaca, svinja ili peradi
- U intenzivnim nasadima gdje postoji sustavi za fertirigaciju primjenjuju se tekuća organska gnojiva na bazi huminskih kiselina (poput tekućeg organskog gnojiva Humistar ili Rootip).
Zbog niza pozitivnih svojstava (oblik peleta, nizak sadržaj vode, visoka količina organske tvari, laka primjena i dr.) najviše se koriste peletirana stajska gnojiva. Na tržištu postoji veliki broj proizvoda, kako za ekološku tako i konvencionalni uzgoj masline. Prosječna doza primjene je 1-3 t/ha ovisno o tipu gnojiva. Kako peletirana stajska gnojiva na bazi gnojiva peradi i svinjskog gnoja brzo mineraliziraju u tlu, za primjenu u maslinicima preporuča se primjena peletiranih stajskih gnojiva na bazi gnojiva goveda i konja.
Osim klasičnih peletiranih organskih gnojiva, na tržištu se nalaze i organsko-mineralna gnojiva, gdje je spajanjem dviju tehnologija (organska gnojiva + mineralna gnojiva) dobiven kompletniji i kvalitetniji proizvod za gnojidbu masline.
Organsko mineralna gnojiva
Organsko mineralna gnojiva, donose prednosti dviju tehnologija (visoka količina organske tvari i visoka količina hraniva) u jednostavnoj i učinkovitoj primjeni. Mogu se primjenjivati ručnim ili strojnim razbacivanjem (rasipačima) te na tržište dolaze u malim pakiranjima (25 ili 30 kg) ili velikim pakiranjima (500, 600 ili 1.000 kg), te se time otvara mogućnost primjene kod poljoprivrednih proizvođača različitih veličina nasada. I dok su prije samo nekoliko godina ovo bili novi proizvodi na tržištu; danas takva gnojiva zauzimaju značajan udio na tržištu, te njihova upotreba raste iz godine u godinu. Postoji veliki broj različitih formulacija na tržištu, pa se vrlo lako može izabrati prikladna formulacija za primjenu u nasadu, te se većina može koristiti i u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Više o tehnologiji i koji su parametri važni kod izbora organsko mineralnih gnojiva za jesensku gnojidbu pročitajte u slijedećem stručnom članku: Organsko mineralna gnojiva.
Tehnologija jesenske gnojidbe masline
U jesenskoj gnojidbi gnojiva se primjenjuju u:
- Gnojidbi u tlo
- Folijarnoj gnojidbi
Gnojidba maslina u jesen u tlo
Gnojidba u tlo je glavni način primjene gnojiva u jesenskoj gnojidbi. Iz vrlo jednostavnog razloga; jer je cilj jesenske gnojidbe stvaranje dovoljne zalihe hraniva za slijedeći vegetacijski ciklus. Ovisno o klimatskim uvjetima i veličini proizvodnih nasada masline, provodi se od završetka berbe te kroz cijeli jesensko-zimski period, do početka proljeća. Glavni način primjene je rasipanje po površini tla, te ukoliko postoje mogućnosti zaoravanje ili plitko unošenje u tlo. Na taj način se gnojiva u tlo puno brže aktiviranju, te se vežu na minerale gline ili organsku tvar u tlu.
Kako tijekom jesensko-zimskog perioda često ima obilnih kiša, ne preporuča se ostavljanje gnojiva na površini tla, jer uslijed jakih oborina može doći do odnošenja gnojiva sa površine tla. Problem je međutim na plitkim, kamenitim tlima, gdje nije moguće unošenje gnojiva u tlo, te često tijekom jesensko-zimskog perioda dolazi do ispiranja gnojiva uslijed jačih oborina.
Folijarna gnojidba maslina u jesen
Primjena folijarnih gnojiva na bazi mikroelemenata novija je tehnologija u jesenskoj gnojidbi masline.
Primjena mikroelemenata u nasadima maslina provodi se nakon završetka berbe plodova. Ukoliko su mjere zaštite od bolesti redovno primijenjene tijekom vegetacije , tada maslina ima aktivne lisne mase koja još uvijek može usvojiti hraniva. Nakon berbe plodova počinje priprema masline za zimsko mirovanje, te biljka prebacuje sva dostupna hraniva iz lista u trajne organe (trs, korijen), te se time može usvojiti i značajna količina mikroelemenata, koji se „deponiraju“ u stablu za slijedeću vegetaciju. Kako se maslina bere značajno kasnije od vinove loze, temperature u primorskom dijelu Hrvatske mogu biti značajno niže, te negativno utjecati na usvjanje mikroelemenata. Zato se u jesenskoj folijarnoj gnojidbi masline nakon berbe koriste isključivo mikroelementi u helatnom obliku – EDTA ili DTPA oblici sa mikroelementima.
Osim klasičnih gnojiva na bazi mikroelemenata, u maslinarstvu je posebno dobar učinak pokazala primjena gnojiva na bazi bakrenog glukonata (Cu-glukonat, sistemičan učinak), poput gnojiva Copfort (proizvođač Altinco). Gnojivo Copfort mješa se sa mineralnim oblicima bakra (kontaktni fungicidi). Ova kombinacija značajno povećava učinak bakra (Cu) u zaštiti masline nakon berbe. .
Slika 3. Nasad masline na ravnoj crvenici, tipičnom mediteranskom tlu
Izbor gnojiva za jesensku gnojidbu masline
Za jesensku gnojidbu masline na tržištu je dostupan veliki broj različitih gnojiva. Tako da se pravilnim izborom mogu zadovoljiti potrebe za različite agroekološke uvjete (različite tipove tla).
Mineralna gnojiva
U segmentu mineralnih gnojiva, dostupna su kompleksna mineralna gnojiva (različite NPK ili PK formulacije) koja se najčešće koriste. Osim kompleksnih, mogu se koristiti i jeftinija, miješana gnojiva te pojedinačna mineralna gnojiva. Kod primjene mineralnih gnojiva naglasak u jesenskoj gnojidbi je na fosforu i kaliju, te je potrebno voditi računa o obliku kalija. Gnojiva na bazi kalij-sulfata su fiziološki kisela te se primjenjuju na neutralnim i karbonatnim tlima, dok su gnojiva na bazi kalij-klorida, fiziološki alkalna i primjenjuju se na kiselim tlima. Kratak pregled mineralnih gnojiva prikazan je u slijedećoj tablici:
Tablica 9. Prikaz mineralnih gnojiva za jesensku gnojidbu masline (prema podacima zastupnika za hrvatsko tržište za 2020. godinu)
Tip gnojiva | ||
---|---|---|
Kompleksna mineralna gnojiva: | ||
NPK 7:20:30 | 400-800 kg/ha | Koncentrirano kompleksno gnojivo na bazi kalij-klorida. Za kisela tla. |
NPK 5:20:30S | 400-800 kg/ha | Koncentrirano kompleksno gnojivo sa kalijem u obliku kalij-sulfata. Za karbonatna tla. |
PK 20:30 | 400-800 kg/ha | Kompleksno gnojivo bez dušika. Kalij u obliku kalij-klorida. |
Miješana gnojiva: | ||
PK 15:30 | 600-1.000 kg/ha | Mješano gnojivo. Jeftinija alternativa za kompleksna gnojiva. Gnojivo sa pojedinačnim granulama koja sadrže samo fosfor i samo kalij |
Jednostavna mineralna gnojiva: | ||
16% Superfosfat (tzv. "jednostruki" superfosfat) | 600-1.500 kg/ha | Gnojivo na bazi fosfora. Za primjenu na tlima sa niskom količinom fosfora. |
46% Superfosfat (tzv. "trostruki" superfosfat) | 300-600 kg/ha | Gnojivo sa visokom koncentracijom fosfora. Za primjenu na tlima sa vrlo niskom količinom fosfora |
50% Kalij-sulfat | 500-1.000 kg/ha | Gnojivo na bazi kalij-sulfata. Za primjenu na tlima sa niskom količinom kalija. Fiziološki kiselo gnojivo. |
60% Kalij-klorid | 500-1.000 kg/ha | Gnojivo na bazi kalij-klorida. Za primjenu na tlima sa niskom količinom kalija. Fiziološki alkalno gnojivo. |
Organska gnojiva
Za jesensku primjenu organskih gnojiva, maslinarima ostaju na raspolaganju nekoliko mogućnosti;
- stajski gnoj (različitog sastava i kvalitete, često loše),
- peletirani stajski gnoj (deklarirani sastav i kvaliteta),
- vermikompost (glisnjak)
- humificirana komina masline (ostaci od prerade plodova)
- tekuća organska gnojiva.
Zbog ograničene dostupnosti stajskog gnoja, najčešći izbor su peletirana stajska gnojiva. Na tržištu postoje različiti proizvođači, te je izbor peletiranih stajskih gnojiva velik. Za gnojdbu masline, trebalo bi birati peletirana gnojiva na bazi stajskog gnoja goveda i konja, koji su najbolje kvalitete. Sa druge strane svakako treba izbjegavati peletirana gnojiva na bazi stajskog gnoja peradi i svinja. Prosječna doza primjene peletiranih organskih gnojiva je 1.000-1.500 kg/ha, ovisno o količini humusa u tlu.
Zašto se organska gnojiva u maslinama moraju primijeniti krajem zime? Zbog promjene klime u zadnjih 10-tak godina, vrlo je česta pojava toplih i vlažnih zima u obalnom području Hrvatske (Istra, Dalmacija, otoci). U takvim uvjetima, razgradnja (mineralizacija) organske tvari u tlu je vrlo brza te se u tlu oslobađa velika količina dušika (N). Time dolazi do poticanja razvoja vegetacije kod masline, i onda krajem zime, takve masline često stradaju od mraza i niskih temperatura. Stoga se primjena organskih gnojiva (ali i organsko-mineralnih gnojiva sa višim sadržajem dušika) mora pomaknuti na kraj zimskog perioda. |
Iako neki poljoprivrednici imaju naviku ostatke prerade masline koristiti direktno kao organsku gnojidbu nasada, to nije preporučljivo. Naime, radi se o organskom materijalu vrlo loših karakteristika, koji bi prije primjene u maslinicima morao proći kontrolirani proces kompostiranja. Tek pravilno kompostirani ostaci prerade maslina mogu se koristiti u gnojidbi.
Osim peletiranih gnojiva, postoji i mogućnost primjene tekućih organskih gnojiva u jesenskoj gnojidbi trajnih nasada.
Tekuća organska gnojiva
Takva gnojiva primjenjuju se prskanjem po površini tla ili kroz sustav fertirigacije. Radi o proizvodima na huminskih ili fulvo kiselina. Dobro se vežu u tlu, učinak im je brz i povoljno djeluju na kemijska i fizikalna svojstva tla. Prosječna doza primjene takvih gnojiva je 5-40 lit/ha ovisno o koncentraciji huminskih i fulvo kiselina. Zbog male doze i jednostavne primjene pogodna su velike nasade. Osnovne karakteristike tekućih organskih gnojiva prikazane su u slijedećoj tablici.
Tablica 10. Osnovne karakteristike tekućih organskih gnojiva za jesensku gnojidbu maslina (prema podacima zastupnika za hrvatsko tržište za 2020. godinu)
Trgovački naziv gnojiva | |||
---|---|---|---|
Humistar (tekuće organsko gnojivo na bazi američkog leonardita) | 3,0% fulvokiseline | 50-150 mL po stablu masline (ovisno o starosti stabla masline) |
|
Agriumic | |||
Idai Fertireg (tekuće organsko gnojivo) | 50-150 mL po stablu masline (ovisno o starosti stabla masline) |
Organsko mineralna gnojiva
Ovo je kategorija gnojiva koja se najviše preporuča za jesensku gnojidbu vinove loze i maslina. Radi se o novim oblicima gnojiva, gdje se spajaju pozitivne strane iz dvije postojeće kategorije gnojiva. Organska gnojiva kao izvor organske tvari i mineralna gnojiva kao izvor NPK hraniva. Iako sadrže manje količine NPK hraniva u odnosu na čista mineralna gnojiva učinak u gnojidbi je vrlo dobar. Kako su NPK hraniva vezana na organsku komponentu, takva gnojiva nisu podložna jakom ispiranju te je učinak gnojidbe znatno duži. To je izrazito važno za trajne nasade, poput masline, gdje biljke imaju potrebu za hranivima kroz cijeli vegetacijski ciklus. Doze primjene ovise o koncentraciji NPK hraniva. Prosječno se primjenjuju u količini od 600-800 kg/ha. Za maslinare koji su u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje, postoje organsko-mineralna gnojiva koja posjeduju certifikat za primjenu u ekološkoj poljoprivredi.
Na tržištu je dostupan veliki broj različitih formulacija organsko-mineralnih gnojiva. Za jesensku gnojidbu svakako treba birati formulacije koje sadrže više količine fosfora i kalija. U slijedećoj tablici prikazan dio gnojiva dostupan na tržištu Hrvatske.
Tablica 11. Prikaz organsko-mineralnih gnojiva za jesensku gnojidbu masline (prema podacima zastupnika za hrvatsko tržište za 2020. godinu)
Trgovački naziv gnojiva | ||
---|---|---|
Biokalium NPK 3:3:8 | ||
Bioprimus NP 5:7:2 | ||
TerraPlus NP 10:22 | ||
Superguanoxy NPK 4:10:5 | ||
Proecco NPK 5:10:10 | ||
Greena Biobase NPK 3:8:8 |
Slika 4. Peletirano organsko-mineralno gnojivo BIOKALIUM NPK 3:3:8 (proizvođač Agribios, Italija) za jesensko-zimsku gnojidbu maslina
Gnojiva na bazi mikroelemenata
Gnojiva na bazi mikroelemenata uglavnom se primjenjuju folijarno, ali se isto tako mogu primijeniti kroz sustav fertirigacije ili miješanjem sa mineralnim ili organskim gnojivima. Odluka o primjeni mikroelemenata treba se bazirati na rezultatima analize tla (pogotovo ako je neki od mikroelemenata u značajnom nedostatku) te na stanju nasada. Najčešće se primjenjuju mješavine mikroelemenata ili gnojiva koja sadrže samo pojedini mikroelement.
Za jesensku folijarnu primjenu preporuča se isključivo primjena mikroelemenata u helatnom obliku, jer se zbog promjene klimatskih uvjeta (niže temperature zraka, kraći dan, manji intenzitet fotosinteze) intenzitet usvajanja mikroelemenata preko lista značajno smanjuje.
Ostali, jeftiniji oblici gnojiva poput mikroelemenata u obliku sulfata, vrlo se slabo usvajaju u takvim uvjetima te je njihova učinkovitost u jesenskoj folijarnoj gnojidbi vrlo slaba. Osim gnojiva koji sadrže samo jedno hranivo, za jesensku folijarnu gnojidbu dobar učinak su pokazala gnojiva koja sadrže više elemenata, jer se time uspješno rješava potreba masline za mikroelementima.
Tablica 12. Sastav gnojiva COCKTAIL JADE (proizvođač Tradecorp, Španjolska) za jesensku folijarnu gnojidbu masline (mikroelementi+magnezij, gnojivo sa EcoCert certifikatom za ekološku poljoprivrednu proizvodnju)
Hranivo | |
---|---|
Mikroelementi: | |
Željezo (Fe-EDTA helat) | |
Managan (Mn-EDTA helat) | |
Cink (Zn-EDTA helat) | |
Bor (B), vodotopivi | |
Makroelementi: | |
Magnezij (MgO) | |
Sumpor (SO3) |
Gnojiva na bazi Cu-glukonata za jesensku gnojidbu masline
Poseban dio tehnologije primjene mikroelemenata je primjena Cu-glukonata kod maslina. Radi se o posebno formuliranim gnojivima gdje je molekula bakra vezana na glukonsku kiselinu, te stoga ima sistemični učinak, brzo ulazi u list i nema fitotoksični učinak na lisnu masu zbog niske temperature zraka i vlage.
Gnojivo Copfort na bazi Cu-glukonata pokazuje dobar učinak u dizanju otpornosti masline na zarazu sa bolesti paunovo oko (Spilocaea oleagina) tijekom jesesnko-zimskog i proljetnog perioda bez fitotoksičnog učinka bakra na niskim temperaturama.
Izbor takvih gnojiva je vrlo limitiran na tržištu, zbog specifične proizvodnje takvih gnojiva. Iako dio trgovaca na tržištu nudi gotove mješavine bakrenih gnojiva sa aminokiselinama, takva gnojiva nemaju učinak poput gnojiva na bazi Cu-glukonata.
Slika 5. Gnojivo Copfort na bazi Cu-glukonata za jesensku folijarnu gnojidbu maslina nakon berbe (proizvođač Altinco, Španjolska)
Više o zaštiti masline od bolesti paunovo oko (Spilocaea oleagina): Zaštita masline od najznačajnije i najučestalije bolesti masline u našim krajevima
Gnojidba maslina u jesen – zaključna preporuka
Jesenska gnojidba predstavlja važnu tehnološku mjeru u uzgoju masline, jer maslina je trajna drvenasta kultura, koja ima visoke zahtjeve za hranivima u tlu tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja. Razvojem tehnologije proizvodnje gnojiva poljoprivrednicima su na raspolaganju različiti oblici i formulacije gnojiva (mineralna, organsko-mineralna, organska, gnojiva na bazi mikroelemenata). Važan preduvjet jesenske gnojidbe je i analiza tla, kojom će se utvrditi stanje plodnosti tla, i prema tome složiti kvalitetan plan jesenske gnojidbe vinove loze i masline
Literatura
- Başar H i S. Gürel. 2016. Effects of Soil and Foliar Treatments of Alone and Combined Applications of Boron with Iron and Zinc on Boron, Zinc, and Iron Contents of Gemlik Olive Trees, Communications in Soil Science and Plant Analysis,47:9
- Connell, H., i P. M. Vossen. 2007. Organic olive orchard nutrition. In Organic olive production manual, ed. P. M. Vossen, 37–43. Oakland, CA: University of California
- Fageria, K., M. P. Barbosa-Filho, A. Moreira, i C. M. Guimaraes. 2009. Foliar fertilization of crop plants. Journal of Plant Nutrition 32:1044–1064
- Marschner, 1995. The function of mineral nutrients: micronutrient; Mineral nutrition of higher plants, 2nd ed., 313–404. California, USA: Academic Press Inc
- Mengel, , E. A. Kirkby, H. Kosegarten, i T. Appel. 2001. Principles of plant nutrition. 5th ed. The Netherlands: Kluwer Academic
- Liming with Calcipril, Omya Corporate Brochures, 2020
- Perica, , P. H. Brown, J. H. Connell, i H. Hu. 2002. Olive response to foliar boron application. Acta Horticulturae 586:381–83
- Strikić F., Gugić J. i Klepo T. 2012. Stanje hrvatskog maslinarstva, Glasilo biljne zaštite 12(4):271-276
- Valli R. 2001. Arboricoltura generale e speciale, Edagricole, Italija
Autor članka: | |
---|---|
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos. Kontakt (mob.): 098/435-129 e-mail: david.gluhic@gnojidba.info | ![]() |