Analiza tla Osnovni alat za učinkovitu jesensko-zimsku gnojidbu drvenastih kultura

(Zadnja izmjena članka 17/03/2026)

Analiza tla. Zašto je važna?

Nakon završetka berbe drvenastih kultura (vinova loza, lijeska, jabuka, maslina) za poljoprivredne proizvođače počinje važan period; planiranje jesensko-zimske gnojidbe. Prvi važan indikator smjera jesensko-zimske gnojidbe je analiza postignutog prinosa u nasadu. Ukoliko su prinosi niski i nekvalitetni, potreban je ozbiljan pristup planiranju jesensko-zimske gnojidbe, a prvi alat na tom putu je analiza tla.

Vrlo jednostavno, kvalitetnom analizom tla i pravilnom interpretacijom rezultata može se značajno poboljšati plodnost tla i ostvariti veći i kvalitetniji prinosi drvenastih kultura.

Slikovito, važnost poznavanja količine pojedinih elemenata plodnosti tla može se prikazati tzv. „bačvom i dužicama“ koje interpretiraju Libigov zakon minimuma. Ovaj je zakon formulirao njemački kemičar Justus von Liebig  još davne 1840. godine. Iako star gotovo dva stoljeća, još uvijek vrlo aktualan u raspravi o važnosti analize tla u poljoprivrednoj proizvodnji. Naime, njegovo osnovno značenje je da rast biljaka ovisi o hranjivu koje je u tlu prisutno u najmanjoj količini, a ne o ukupnoj količini svih hranjiva (Slika 1).

Slika 1. Praktična i jednostavna interpretacija Libigovog zakona o minimumu (Justus von Liebig, 1840)

Kako uzeti uzorak za analizu tla?

Ovisno o veličini, obliku i ujednačenosti tla u nasadu, potrebno je uzeti jedan ili više prosječnih uzoraka tla.

Iako se često u praksi spominje da je za nasade do 1 ha potreban jedan prosječan uzorak, pravi broj će ipak ovisiti o uvjetima u nasadu. Naime, pravilno uzimanje uzoraka može pokazati i pravo stanje plodnosti tla. Ukoliko je uzimanje uzoraka nepravilno, onda i rezultati analize nisu reprezentativni, i njihova vrijednosti u provedbi jesenske gnojidbe je zanemariva.

Standardno, jedan prosječan uzorak se sastoji od nekoliko pojedinačnih uzoraka, uzetih u nasadu na dvije dubine; 0-30 cm (to je površinski sloj tla) i 30-60 (to je dublji sloj tla). Na plitkim, kamenitim tlima, pojedinačni uzorci se uzimaju samo iz površinskog sloja tla. Svi pojedinačni uzorci (za jednu dubinu) izmiješaju se u kanti, odstrane se organski ostaci (korijenje i slično) i kamenje, te se odvoji oko 500 grama sitnog tla. Ukoliko je tlo vlažno, prije slanja u Laboratorij, potrebno je uzorak prosušiti 2-3 dana kako bi se smanjila vlažnost. Uzorak označiti (lokaciju i dubinu) i poslati u Laboratorij. Kako u Hrvatskoj djeluje nekoliko Laboratorija, postoji dodatna mogućnost da djelatnici Laboratorija sami naprave uzimanje uzoraka tla.

Koje parametre je potrebno analizirati za planiranje jesensko-zimske gnojidbe?

Kod analize tla za jesenko-zimsku gnojidbu mogu se analizirati osnovni i dodatni parametri plodnosti tla. Cijena analize osnovnih parametra je niža i pristupačnija, dok je analiza dodatnih parametara značajno više. Međutim, u proizvodnim nasadima, poželjno je svakih 5 godina napraviti i dodatne parametre (pogotovo mikroelemente), koji su također vrlo važni u stvaranju visokog i kvalitetnog prinosa.

Tablica 1. Osnovni i dodatni parametri plodnosti tla u trajnim nasadima drvenastih kultura

Osnovni parametri	pH vrijednost tla Količina humusa (organske tvari) u tlu Količina biljci pristupačnog fosfora i kalija u tlu
Dodatni parametri	Hidrolitski aciditet tla (za kisela tla) Količina ukupnih karbonata i aktivnog vapna u tlu (za alkalna tla) Količina magnezija (Mg) u tlu Količina mikroelemenata (Fe, Mn, Zn, Cu i B)

Agrotehnička važnost pojedinih parametara plodnosti tla i analiza tla

Za pravilnu procjenu plodnosti tla i planiranje gnojidbe, važni su slijedeći parametri analize tla:

• pH vrijednost tla
• Hidrolitski aciditet
• Ukupni karbonati u tlu i aktivno vapno
• Količina humusa (organske tvar) u tlu
• Količina biljci pristupačnog fosfora i kalija
• Količina dostupnog magnezija (Mg) u tlu
• Količina mikroelemenata u tlu

pH vrijednost tla

Ovo je temeljni parametar za analiza tla, i ima snažan utjecaj na sve ostale parametre plodnosti tla. Predstavlja logaritamsku vrijednost količine slobodnih vodikovih (H+) iona u vodenoj otopini tla. Vrijednost od 7,0 predstavlja neutralnu pH vrijednost tla, dok vrijednosti ispod 6,5 predstavljaju kisela tla. Sa druge strane, vrijednosti iznad 7,2 predstavljaju alkalna (karbonatna) tla. Mjeri se kao pH vrijednost u vodi (H₂O) koji predstavlja trenutnu kiselost tla i kao pH u otopini kalij-klorida (KCl) koji predstavlja potencijalu kiselost tla.

Na kiselim tlima smanjuje se mogućnost usvajanja makro elemenata iz tla (N,P, K), pa se na takvim tlima dobivaju plodovi manje veličine (slabo usvajanje dušika (N)) i niže količine suhe tvari (slabo usvajanje kalija (K)), mikrobiološka aktivnost je slaba i razgradanja organske tvari je vrlo spora. Sa druge strane, na tlima visoke pH vrijednosti (karbonatna, vapnena tla) raspoloživost mikroelemenata je vrlo slaba, i u takvim nasadima je broj plodova (zbog loše i slabe oplodnje) značajno manja.

Slika 2. Utjecaj pH tla na usvajanje makro i mikro elemenata iz vodene otopine tla

Ukoliko su tla kisela, te je izmjerena pH vrijednost ispod 6,0, potrebno je izmjeriti i hidrolitski aciditet tla.

Hidrolitski aciditet tla

Parametar koji se mjeri u kiselim tlima, radi izračuna doze vapnenog materijala za neutralizaciju kiselosti u tlu. Iako se doza vapnenih materijala može okvirno odrediti na osnovi pH tla i količine humusa u tlu, ovo je puno precizniji parametar.

Ukupni karbonati u tlu i aktivno vapno

Radi se o dodatnim parametrima koji se mjere u tlima visoke pH vrijednosti. Pokazuju količinu vapna u tlu, koji vrlo često ograničava uzgoj drvenastih kultura. Na takvim tlima, dostupnost mikroelemenata je vrlo mala, te se u nasadim javlja kloroza (žutilo lista) i slab rast plodova. U uzgoju vinove loze, se prema količini aktivnog vapna, biraju i podloge, kako bi se smanjio negativna učinak viška vapna u tlu, dok je kod kruške, uzgoj na vapnenim tlima gotovo uvijek osuđen na propast. Na takvim tlima, često se u tlu dodaju gnojiva na bazi željeza (Fe-EDDHA helat) koji povećava dostupnost željeza i sprječava pojavu kloroze.

Količina humusa (organske tvari) u tlu

Nakon pH, drugi najvažniji parametar plodnosti tla. Pozitivno utječe na sve kemijske i fizikalne parametre tla; od povećanja dostupnosti hraniva u tlu, povećanje mikrobiološke aktivnosti tla do očuvanja i popravka strukture tla.

U tlima za uzgoj drvenastih kultura, trebalo bi biti minimalno 2,5-3,0% humusa, te ukoliko tla sadrže manje od 2%, svakako u program jesensko-zimske gnojidbe potrebno je ugraditi i primjenu organskih gnojiva.

Najčešće se radi o pletiranim organskim ili organsko-mineralnim gnojivima. Isto tako, postoji i mogućnost primjene tekućih organskih gnojiva. Iako se u starijoj literaturi spominje i primjena stajskog gnoja, njegova primjena danas je vrlo rijetka, jer je vrlo teško doći do neke veće količine kvalitetnog zrelog stajskog gnoja. U manjim nasadima, količina humusa u tlu, može se povećati i dodavanjem komposta.

Količina biljci pristupačnog fosfor i kalija

Analiza biljci pristupačnog fosfora (P) i kalija (K) temeljni je korak za određivanje doze gnojiva u jesensko-zimskoj gnojidbi. Iako postoji više analitičkih metoda, u Hrvatskoj se najčešće koristi metoda ekstrakcije amonij-laktatnom otopinom, poznata kao AL metoda. AL otopina ima specifičan sastav i pH vrijednost (oko 3,75), čime oponaša uvjete u tlu i otapa samo onaj dio fosfora i kalija koji je biljkama dostupan. Zbog dugogodišnje primjene u Hrvatskoj, postoje opsežni podaci i preporuke za razne usjeve i uvjete. Prema ovoj metodi, za uspješan uzgoj drvenastih kultura potrebno je osigurati minimalno 15 mg P₂O₅/100 g tla i 25–35 mg K₂O/100 g tla.

Ako se za analizu koriste druge otopine za ekstrakciju (poput Mehlich I, II, III, Olsen, Bray), ključno je poznavati njihove referentne vrijednosti za pravilnu procjenu dostupnih količina. Također, važno je razlikovati ukupnu količinu od raspoložive količine hranjiva. Ukupna količina ne znači da je sve dostupno biljkama.

Pri interpretaciji rezultata analize tla uvijek treba uzeti u obzir pH vrijednost, koja značajno utječe na usvajanje hranjiva. Primjerice, zbog prijašnje obilne upotrebe NPK gnojiva (poput formulacije NPK 7:20:30), stari nasadi mogu imati visoke razine raspoloživog fosfora. Međutim, u uvjetima niskog pH, usvajanje fosfora može biti vrlo slabo. Zato je za ispravnu preporuku gnojidbe potrebno sagledati sve dostupne parametre plodnosti tla, a ne samo pojedinačne vrijednosti.

Količina magnezija (Mg) u tlu

Ovo je dodatni parametar, te se preporuča periodična kontrola količine magnezija u tlu. Iako ima važnu fiziološku ulogu (aktivator fotosinteze), višak magnezija u tlu, može blokirati usvajanje kalija. I time smanjiti kvalitetu plodova. Kod uzgoja jabuke, visoke količine magnezija (Mg) u tlu, blokiraju i usvajanje kalcija (Ca), i time potiču nastanak gorkih pjega na plodovima, i smanjuju tržnu vrijednost plodova jabuke.

Slika 3. Visoki i kvalitetan prinos vinove loze kod pravilnog planiranja jesensko-zimske gnojidbe vinograda na osnovi analize tla

Količina mikroelemenata u tlu

Analiza mikroelemenata u tlu važan je dodatni parametar u cjelovitoj analizi tla. Iako ih biljke koriste u znatno manjim količinama u odnosu na makroelemente (dušik, fosfor, kalij), mikroelementi imaju ključnu fiziološku ulogu, a njihov nedostatak često rezultira vrlo niskim prinosima drvenastih kultura.

Mikroelementi sudjeluju u brojnim fiziološkim procesima:

• Bor (B): Važan za cvatnju i oplodnju.
• Željezo (Fe): Ključno za proces fotosinteze.
• Cink (Zn): Neophodan za sintezu prirodnih hormona rasta (rast lisne mase i plodova).

Analiza mikroelemenata obično se provodi svakih pet godina. Prema rezultatima analize, utvrđuje se potreba za primjenom, te se gnojiva na bazi mikroelemenata uključuju u programe gnojidbe. Mogu se primijeniti na dva načina: u tlo (miješanjem s organskim ili mineralnim gnojivima) ili folijarno, prskanjem preko listova tijekom vegetacije.

Posebno praktična primjena je korištenje mikrogranuliranih gnojiva na bazi bora (npr. Foliarel QS 21% B) zajedno s granuliranim ili peletiranim gnojivima. Mikrogranule (QS formulacija) se lako miješaju s drugim gnojivima i postupno se otapaju u tlu. Primjenjuju se u dozi od 5 do 25 kg/ha, ovisno o utvrđenom nedostatku bora u tlu.

Slika 4. Bor (B) igra važnu ulogu u cvatnji i oplodnji svih drvenastih kultura, te ima sve važniju ulogu u jesensko-zimskoj gnojidbi drvenastih kultura

Zaključak

Pravilna analiza tla predstavlja ključan korak za planiranje učinkovite jesensko-zimske gnojidbe drvenastih kultura. Razumijevanjem kemijskih i fizikalnih svojstava tla, posebice pH vrijednosti, količine humusa te dostupnosti makro i mikroelemenata, poljoprivredni proizvođači mogu donositi pravilne odluke. Takav pristup, temeljen na znanstvenim spoznajama i principima, osigurava ciljanu primjenu gnojiva. To rezultira ne samo povećanjem prinosa i kvalitete plodova, već i očuvanjem zdravlja tla i okoliša.

U konačnici, analiza tla nije samo trošak, već dugoročna investicija u održivu i profitabilnu poljoprivrednu proizvodnju.

---

Autor članka:
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos. Kontakt (mob.): 098/435-129 e-mail: david.gluhic@agroexpert.hr