(Zadnja izmjena članka 25/07/2024)
Sadržaj članka
Važnost kalija (K) za prinos i visoke randmane ulja u plodovima masline
Kalij (K) je element koji ima veliku važnost za masline. Primarna fiziološka funkcija kalija je sinteza suhe tvari odnosno sinteza ulja u plodovima masline. Osim toga, pravilnom gnojidbom kalijem, povećava se otpornost maslina na sušu i visoke temperature te se povećava otpornost masline na niske temperature tijekom perioda zimskog mirovanja masline. Stoga je kalij vrlo važan element u gnojidbi masline, međutim zbog brojnih nepovoljnih agroekoloških uvjeta, često dolazi do nedostatne opskrbe biljke kalijem, te izostaje spomenuti pozitivni učinak kalija na maslinu.
Maslina zahtjeva visoke količine kalija za pravilan rast i razvoj, te su u slijedećoj tablici prikazane količine makroelemenata (dušik, fosfor, kalij) koji se u prosjeku troše u jednom vegetacijskom ciklusu rodnog stabla masline (stabla u punom prinosu, sa cca. prinosom od 25 kg ploda/stablu).
Tablica 1. Prosječno iznošenje makroelemenata (u gramima/stablu) tijekom jedne vegetacije kod stabala masline u punom rodu (Palese i sur., 2012).
| Dušik (N) | Fosfor (P2O5) | Kalij (K2O) | |
|---|---|---|---|
| Trajni organi (stablo, mladice, list, korijen) | 40 | 5 | 45 |
| Plodovi | 191 | 37 | 179 |
| Ukupno | 231 | 42 | 224 |
Kako se u može vidjeti u gornjoj tablici važnost kalija za masline je velika. Stabla masline u punom rodu zahtijevaju visoke količine dušika (N) i kalija (K2O). Da bi uspješno opskrbili stabla masline sa potrebnom količinom kalija, i ostvarili visoke prinose ploda i visoke randmane ulja, potrebno je dobro poznavati probleme u gnojidbi kalijem. U slijedećoj tablici prikazan je pozitivan učinak gnojidbe kalijem na prinos i randmane ulja u plodovima masline.
Tablica 2. Utjecaj gnojidbe kalijem na prinos i randmane ulja u plodovima masline tijekom tri godine (2013-2016) gnojidbe kalijem kroz sustav fertirigacije na sorti Barnea, Izrael (Haberman i sur., 2019)
| Količina kalija u gnojidbi (u tlo) | Prosječna masa ploda (g) | Prosječni prinos plodova/stablu (kg) | Randman ulja u plodovima (%) | Ukupna količina ulja/stablu (kg) |
|---|---|---|---|---|
| 0 kg/ha K2O (kontrolna varijanta bez gnojidbe) | 2,37 | 27,3 | 18,9 | 5,16 |
| 250 kg/ha K2O (gnojidbena varijanta) | 2,42 | 34,0 | 19,6 | 6,65 |
Nepovoljni agroekološki čimbenici koji ograničavaju usvajanje kalija
Postoji nekoliko nepovoljnih agroekoloških čimbenika koji značajno mogu ograničiti usvajanje kalija, i time negativno utjecati na prinos i količinu ulja u plodovima. Redom, to su:
- Nepovoljna fiksacija iona kalija (K+) na minerale gline na težim tlima
- Antagonizam sa viškom kalcija (Ca2+) na karbonatnim tlima, koji sprječava usvajanje kalija iz tla
- Gubitak kalija u tlu ispiranjem na laganim (kamenitim i plitkim tlima) tijekom intenzivnih jesenskih i zimskih oborina (kiša)
- Nepovoljna pH vrijednost tla (kisela tla) zbog antagonizma sa viškom iona vodika (H+) u tlu
- Nedostatak vode u tlu (suša) za aktivno usvajanje kalija iz tla
Nepovoljna fiksacija iona kalija (K+) na minerale gline na težim tlima
U mehaničkoj građi svakog tla sudjeluju minerali gline (ilit, smektit, kaolinit i dr.) koji čine osnovu čvrste faze tla. Na crvenim i smeđim tlima mediteranskog dijela Hrvatske, dominantan mineral gline je ilit, koji ima izraženu sposobnost fiksacije iona kalija (K+). Radi se o mehaničkom i fizikalnom procesu u tlu, kada u uvjetima veće vlažnosti tla, dolazi do razmicanja lamela minerala gline i „ugrađivanja“ (fiksacije) slobodnih iona kalija unutar minerala gline. Taj se proces često događa tijekom jesensko-zimskog perioda, kada je u tlu povoljno stanje vlažnosti.
Međutim, tijekom ljetnog perioda, kada u tlu dolazi do nedostatka vode, minerali gline se stežu, te ne dopuštaju oslobađanje fiksiranih iona kalija (K+) te tako stabla masline imaju značajno manju količinu kalija na raspolaganju za svoje fiziološke procese. Ova pojava je znatno izražena na težim mehaničkim tlima, te na takvim tlima treba povećati doze kalija u jesensko-zimskoj gnojidbi. Druga mogućnost je primjena organsko-mineralnih gnojiva, gdje je kalij vezan na organsku tvar i time smanjiti nepovoljnu fiksaciju kalija na mineralne gline.
Antagonizam sa viškom kalcija (Ca2+) na karbonatnim tlima, koji sprječava usvajanje kalija iz tla
Antagonizam sa viškom kalcija (Ca2+) često se javlja na melioriranim krškim tlima. Radi se o specifičnom načinu pripreme kamenitih tala, gdje se vrši mehaničko usitnjavanje kamena (vapnenca, dolomita) te se time značajno povećava količina kalcija (Ca2+) u tlu. Takva tla imaju povišene pH vrijednosti (iznad 7,0) i visoke količine kalcija (Ca2+) koji je direktan antagonista za usvajanje kalija iz tla. Kako bi se na takvim tlima smanjio negativan učinak viška kalcija, potrebno je u jesensko-zimskoj gnojidbi koristi fiziološki kisela gnojiva (kalij-sulfat ili Patent kalij). Ova gnojiva će zbog viška sumpora zakiseliti tlo, i smanjiti negativan učinak viška kalcija u tlu na usvajanje kalija iz tla. Dodatni problem na takvim tlima čini i nedostatak vode tijekom ljetnih mjeseci, koji dodatno ograničava usvajanje kalija iz tla, te većina maslinika na takvim melioriranim tlima, postižu niske prinose i niske randmane ulja u plodovima.
Gubitak kalija u tlu ispiranjem na laganim (kamenitim i plitkim tlima) tijekom intenzivnih jesenskih i zimskih oborina (kiša)
Gubitak kalija iz tla ispiranjem obilnim jesensko-zimskim kišama čest je problem plitkih (kamenitih, stjenovitih) tala i mehanički laganih (pjeskovitih) tala. Zbog male količine tla mogućnost vezivanja kalija u tlu je vrlo slaba, te uslijed obilnih jesensko-zimskih kiša dolazi do trajnog gubitka kalija iz tla ispiranjem u dublje slojeve ili površinskim ispiranjem. Na takvim tlima potrebno je smanjiti doze gnojidbe kalijem u jesensko-zimskom periodu, te veći dio kalijevih gnojiva dodavati krajem zimskog perioda, kada više nema opasnosti od pojave obilnih kiša. Osim kraja zime, na takvim tlima, kalijeva gnojiva se mogu dodavati i početkom proljeća, i time smanjiti gubitke kalija ispiranjem oborinama.
Nepovoljna pH vrijednost tla (kisela tla) zbog antagonizma sa viškom iona vodika (H+) u tlu
Iako su tla u mediteranskom dijelu Hrvatske nastali iz karbonatnog matičnog supstrata (vapnenca, dolomita) te su izvorno bila bogata sa kalcijem. Zbog stoljetne upotrebe u poljoprivrednoj proizvodnji, razina kalcija u tlu je značajno smanjena te dio takvih tala ima nepovoljnu nisku, kiselu pH vrijednost. Brojni su razlozi zbog kojih je došlo do ispiranja kalcija iz tla (višak oborina, stoljetna upotreba u poljoprivredi, iznošenje prinosom i dr.) te zbog toga dolazi do rasta količine slobodnog iona vodika (H+) koji zakiseljava tlo, i značajno smanjuje raspoloživu količinu kalija u tlu za potrebe masline. Stoga je na takvim, kiselim tlima, potrebno tijekom jesensko-zimskog perioda izvršiti kalcifikaciju tla (dodavanja vapnenog materijala u tlo) kako bi se smanjila kiselost tla i time povećalo usvajanje kalija iz tla.
Smanjenje usvajanja kalija na tlima sa pH 6,0 iznosi do 20% a na tlima koji imaju još niži pH (oko 5,0) usvajanje kalija je smanjeno čak do 50% (Neilsen i Stevenson, 1983).
Nedostatak vode u tlu (suša) za aktivno usvajanje kalija iz tla
Kako je za usvajanje kalija iz tla voda vrlo važna (kalij se iz tla usvaja zajedno sa vodom) nedostatak vode tijekom ljetnog perioda predstavlja značajan ograničavajući čimbenik za pravilnu gnojidbu masline kalijem. Nažalost, većina maslinara nema mogućnosti postavljanja sustava natapanja (nedostatak sustava za natapanje, ograničena dostupnost vode, nepovoljna konfiguracija terena i dr.) te je time jako reduciran prinos i randman ulja u plodovima maslina.
Radi se o važnom tehnološkom problemu u razvoju maslinarstva, te rješavanje tog problema ulazi u domenu državnih interesa, gdje se adekvatnom poljoprivrednom politikom može rješavati i taj problem. Dio maslinara uspijeva smanjiti ovaj problem izgradnjom mini akumulacija ili bušotina za korištenje podzemne vode i time uspješno riješiti problem nedostatka vode. Međutim, natapanje nasada masline je kod nas još uvijek malo zastupljeno. Važno je napomenuti kako je kod primjene natapanja potrebno kontrolirati kvalitetu vode, kako se primjenom nekvalitetne vode (slane vode) ne bi dodatno pogoršalo stanje u nasadima maslina, i time trajno degradiralo (zaslanila) tla.
Kako utvrditi stanje kalija u tlu i ostale karakteristike tla?
Kako bi se utvrdilo pravo stanje kalija u tlu ali i ostale važne karakteristike (pH vrijednost, količina vapna u tlu, mehanički sastav tla i dr.) potrebno je provesti analizu tla. Osim redovne analize tla, kojom će se utvrditi parametri plodnosti tla poželjno je napraviti i mehanički sastav tla. Na taj način se može dobiti kompletna slika stanja tla u nasadu maslina. Time pravilno postaviti plan gnojidbe kako bi se izbjegli prije navedeni problemi u gnojidbi masline. Optimalna količina kalija u tlu za uspješan uzgoj maslina iznosi od 25-30 mg K2O/100 grama tla (navedeni rang vrijedi za analizu tla primjenom AL metode ekstrakcije kalija). Ukoliko su vrijednosti niže od 15 mg, svakako je potrebno odraditi dodatnu jesensko-zimsku gnojidbu kako bi se povećala količina kalija u tlu.
FOLIJARNA GNOJIDBA – dodatna agrotehnička mogućnosti u gnojidbi masline kalijem
Važna dodatna agrotehnička mogućnost u gnojidbi kalijem maslina je folijarna gnojidba. Folijarna gnojidba maslina predstavlja važnu mjeru, jer stabla masline imaju veliku lisnu površinu. Ovisno o starosti stabla i zdravstvenom stanju lista masline, aktivna lisna površina pojedinog stabla iznosi od 5 pa čak do 20 m2 lisne površine. I to treba iskoristiti u gnojidbi maslina. Zbog specifične građe lista masline (deblja kutikula lista) moguće se koristiti više koncentracije folijarnih gnojiva, i time dodati značajno veće količine kalija u gnojidbi preko lista. Istraživanja brojnih autora, pokazali su pozitivan učinak folijarne gnojidbe kalijem na visinu prinosa ali isto tako i na randmane ulja u plodovima masline.
Ukupna površina lisne mase po stablu masline može iznositi od 5-20 m2 lisne površine, ovisno o starosti stabla i uzgojnom obliku.
Tablica 3. Utjecaj folijarne gnojidbe masline kalijem na prinos i randman ulja na sorti Koroneiki (Mahmoud i sur., 2017)
| Tretman | Prinos ploda (kg/stablu) | Prinos ploda (kg/stablu) | Randman ulja (%) | Randman ulja (%) |
|---|---|---|---|---|
| 2014. godina | 2015. godina | 2014. godina | 2015. godina | |
| 0 kg/ha K2O | 30,0 | 31,0 | 30,6 | 32,6 |
| Kalij-sulfat (3% otopina) | 40,0 | 41,7 | 35,1 | 38,4 |
| Kalij-sulfat (5% otopina) | 36,7 | 37,3 | 33,1 | 36,0 |
Za učinkovitu folijarnu gnojidbu masline potrebno je voditi računa o nekoliko važnih tehnoloških čimbenika koji značajno mogu utjecati na učinkovitost folijarne gnojidbe masline, kao što su:
- Izbor oblika kalija u gnojivima za folijarnu gnojidbu masline (različite koncentracije kalija i različite pH vrijednosti)
- Kvaliteta vode za folijarnu gnojidbu
- Dodatni dodaci u gnojivima za folijarnu gnojidbu kalijem (dodaci za brzo usvajanje kalija)
- Ispravnost prskalica i atomizera za folijarnu gnojidbu
Izbor oblika kalija u gnojivima za folijarnu gnojidbu masline
Kod izbora gnojiva, dva važna parametra su:
- oblika kalija u gnojivu
- te koncentracija kalija u gnojivu za folijarnu gnojidbu masline
- pH vrijednost gnojiva (većina gnojiva na bazi kalija ima nepovoljnu, alkalnu pH vrijednost, preko ph>7,5)
Dodatni problem u gnojidbi masline su nasadi u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, jer su samo neki oblici kalija dopušteni za primjenu u ekološkoj proizvodnji. Pa o tome treba voditi računa prilikom izbora gnojiva. To se posebno odnosi na gnojiva na bazi kalij-sulfata. Za primjenu u ekološkom uzgoju masline, dozvoljena je jedino primjena kalij-sulfata iz prirodnih nalazišta ove sole (poput gnojiva Kali SOP), dok primjena kalij-sulfata iz kemijske industrije nije dozvoljena za ekološku poljoprivredu.
U slijedećoj tablici prikazani su neki oblici kalija za folijarnu gnojidbu masline.
Tablica 3. Oblici kalija za folijarnu gnojidbu masline
| Oblik kalija u gnojivu | Količina kalija u gnojivu | Tehnološke napomene za primjenu gnojiva |
|---|---|---|
| Kalij-sulfat | 50% K2O | Visoka količina kalija Slaba topivost u vodi (niska doza primjene) Brza reakcija sa karbonatnim ionom (u tvrdoj vodi) Fiziološki kiselo gnojivo Dozvoljen za primjenu u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji (samo kalij-sulfat iz prirodnih nalazišta kalijevih soli) !!! |
| Kalij-fosfit (PK 30:20) (od 1/1/2024 kalij-fosfit više nije razvrstan u gnojiva te se koristi kao fungicid) | 20% K2O | Molekula kalij-fosfita bez dušika Brzo usvajanje u list Brza translokacija unutar biljke Kiselo gnojivo Bez reakcije sa karbonatnim ionom u tvrdoj vodi NIJE ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU |
| Kalij-nitrat | 46% K2O | Brzo usvajanje u list Laka topivost u tvrdim vodama Visoka količina kalija Gnojivo sadrži i dušik (13% N) NIJE ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU |
| Kalij-EDTA helat | 31-46% K2O | Visoka koncentracija kalija Bez klorida, nitrata i sulfata Brza translokacija unutar biljke Bez reakcije sa karbonatnim ionom u tvrdim vodama Fiziološki alkalno gnojivo NEKA GNOJIVA NA BAZI KALIJ-EDTA HELATA MOGU SE KORISTITI U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI (provjeriti sa proizvođačem gnojiva) |
| Kalij-tiosulfat | 30-52% K2O | Visoka koncentracija kalija Niska cijena gnojiva Tekuće gnojivo Brzo usvajanje u list Gnojivo neutralne pH vrijednosti Bez reakcije sa karbonatnim ionom u tvrdim vodama NIJE ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU |
| Kalij-acetat | 20-25% K2O | Tekuće gnojivo Visoka koncentracija kalija Za primjenu sa tvrdim (karbonatnim) vodama Gnojivo kisele pH vrijednosti Brzo usvajanje u list NEKA GNOJIVA NA BAZI KALIJ-ACETATA HELATA MOGU SE KORISTITI U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI (provjeriti sa proizvođačem gnojiva) |
| Kalij-citrat | 20% K2O | Tekuće gnojivo Za primjenu sa tvrdim (karbonatnim) vodama Gnojivo kisele pH vrijednosti Brzo usvajanje u list NEKA GNOJIVA NA BAZI KALIJ-CITRATA HELATA MOGU SE KORISTITI U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI (provjeriti sa proizvođačem gnojiva) |
| Vodotopiva gnojiva sa višim postotkom kalija | Različite NPK formulacije | Jeftin izvor kalija Niske količine kalija (doza primjene 1-2 grama/litri) Gnojiva slabog učinka u folijarnoj gnojidbi Različite pH vrijednosti (ovisno o sastavu) NISU GNOJIVA ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU |
Osim samog oblika kalija u gnojivu, proizvođači gnojiva dodaju i druge organske spojeve, poput aminokiselina, huminskih kiselina ili ekstrakta morskih algi kako bi se dobili kvalitetnija gnojiva za folijarnu gnojidbu masline.
Slika 1. Gnojivo FINAL K na bazi kalij-EDTA helata (46,5% K2O) za folijarnu gnojidbu maslina (proizvođač Rovensa Next, ex.Tradecorp, Španjolska)
Kvaliteta vode za folijarnu gnojidbu kalijem
Vrlo važan parametar za učinkovitu gnojidbu kalijem je kvaliteta vode. Kako se kod nas često primjenjuju tvrde (karbonatne) vode sa visokom količinom hidrogenkarbonatnog (HCO3–) iona koji vrlo lako reagira sa kalijem. Na taj način nastaje netopivi kalij-karbonat koji se ne može usvojiti u list, te izostaje učinak folijarne gnojidbe kalijem. Stoga bi kod primjene tvrde vode za folijarnu gnojidbu trebalo koristiti sredstva za zakiseljavanje kako bi se neutralizirao hidrogenkarbonatni ion (HCO3–). Tako se sprječava nastajanje kalij-karbonata, koji se ne može usvojiti preko lista.
Druga mogućnost je primjena modernih kalijevih gnojiva na bazi polikarboksilnih kiselina niske molekularne mase. Ova gnojiva nemaju reakcije sa hidrogenkarbonatnim ionom u tvrdoj vodi.
Dodatni dodaci u gnojivima za folijarnu gnojidbu kalijem (dodaci za brzo usvajanje kalija)
Za bolju učinkovitost u folijarnoj gnojidbi masline kalijem proizvođači dodaju različite dodatke u gnojiva. Dva važna dodatka u proizvodnji kalijevih gnojiva su:
-
- dodaci za neutralizaciju hidrogenkarboantnog iona u tvrdoj vodi (prije spomenuti problem nastanka kalij-karbonata) te
- dodaci za brzo usvajanje kalija u list pri visokoj temperaturi zraka.
Folijarna gnojidba maslina tijekom ljetnog perioda vrši se u vrlo nepovoljnim uvjetima. Problem su visoke temperatura zraka i brzo isparavanje kapljice vode sa površine lista. Stoga je dodavanje aditiva za brzi ulazak u list vrlo je važno. Kod primjene gnojiva bez tih aditiva, dolazi do brzog isparavanja vode sa površine lista. Na površini lista zaostaje kalij koji se više ne može usvojiti u list i maslina ga ne može usvojit. Takav talog kalija podložan je ispiranju sa kišom ili odnošenjem vjetrom, te maslina ne može iskoristi takvo gnojivo.
Dodatak za brzo usvajanje gotovo ključna prednost u izboru gnojiva za folijarnu gnojidbu, te se svakako preporuča primjena gnojiva koji sadrže ovu vrstu aditiva za brže usvajanje u list.
Jedna od takvih tehnologija je patentirana tehnologija proizvodnje gnojiva na bazi polikarboksilnih kiselina niske molekularne mase. Koristi u proizvodnji gnojiva CARBO ECO POTASI K (proizvođač Carbotecnia, Španjolska). Pokazuje dobre rezultate u folijarnoj gnojidbi maslina tijekom ljetnih sušnih mjeseci, neovisno o temperaturi i vlagi zraka. Gnojiva na bazi polikarboksilnih kiselina imaju i neutralni pH (pH=7,0) . Mogu primijeniti i sa ostalim sredstvima u folijarnoj gnojidbi masline.
Slika 2. Gnojivo CARBO ECO POTASI K na bazi kalij u kompleksu sa polikarboksilnim kiselinama niske molekularne mase (20% K2O). Za ekološku folijarnu gnojidbu maslina i bolje usvajanje kalija pri visokim temperaturama zraka (proizvođač Carbotecnia, Španjolska)
Ispravnost prskalica i atomizera za folijarnu gnojidbu
I zadnji važan parametar za folijarnu gnojidbu masline je ispravnost prskalica i atomizera u provedbi folijarne gnojidbe. Prije svega važna je:
- ispravnost dizni radi pravile raspodjele vodene otopine gnojiva po čitavoj lisnoj površini
- pravilnog doziranja gnojiva na jedincu površine (ili broja stabala) kako bi se poštovale preporuke proizvođača gnojiva
- i ostvario zadovoljavajući učinak u folijarnoj gnojidbi maslina kalijem.
*****
Kalij je nedvojbeno vrlo važan element u gnojidbi masline. Poznavanje problematike gnojidbe kalijem ključno u ostvarenju visokog prinosa ploda i viših randmana ulja u plodovima. Na taj način maslinari mogu ostvariti zadovoljavajuće prihode u uzgoju maslina i proizvodnji ulja visoke kvalitete.
Ostali članci na temu folijarne gnojidbe masline tijekom ljetnog perioda:
| Autor članka: | |
|---|---|
| dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos. Kontakt (mob.): 098/435-129 e-mail: david.gluhic@gnojidba.info |  |