Važnost gnojidbe kalijem (K) za prinos i visoke randmane ulja u plodovima masline Zašto je kalij (K) ključan element za visoki randman ulja u plodu masline?

(Zadnja izmjena članka 28/07/2022)

Potrebe masline za kalijem (K)

Kalij (K) je element koji ima važnu fiziološku ulogu u gnojidbi masline. Primarna fiziološka funkcija kalija je sinteza suhe tvari odnosno sinteza ulja u plodovima masline. Osim toga, pravilnom gnojidbom kalijem, povećava se otpornost maslina na sušu i visoke temperature te se povećava otpornost masline na niske temperature tijekom perioda zimskog mirovanja masline. Stoga je kalij vrlo važan element u gnojidbi masline, međutim zbog brojnih nepovoljnih agroekoloških uvjeta, često dolazi do nedostatne opskrbe biljke kalijem, te izostaje spomenuti pozitivni učinak kalija na maslinu.

Maslina zahtjeva visoke količine kalija za pravilan rast i razvoj, te su u slijedećoj tablici prikazane količine makroelemenata (dušik, fosfor, kalij) koji se u prosjeku troše u jednom vegetacijskom ciklusu rodnog stabla masline (stabla u punom prinosu, sa cca. prinosom od 25 kg ploda/stablu).

Tablica 1. Prosječno iznošenje makroelemenata (u gramima/stablu) tijekom jedne vegetacije kod stabala masline u punom rodu (Palese i sur., 2012).

 Dušik (N)Fosfor (P2O5)Kalij (K2O)
Trajni organi (stablo, mladice, list, korijen)40545
Plodovi19137179
Ukupno23142224

Kako se u može vidjeti u gornjoj tablici, stabla masline u punom rodu zahtijevaju visoke količine dušika (N) i kalija (K2O). Da bi uspješno opskrbili stabla masline sa potrebnom količinom kalija, i ostvarili visoke prinose ploda i visoke randmane ulja, potrebno je dobro poznavati probleme u gnojidbi kalijem. U slijedećoj tablici prikazan je pozitivan učinak gnojidbe kalijem na prinos i randmane ulja u plodovima masline.

Tablica 2. Utjecaj gnojidbe kalijem na prinos i randmane ulja u plodovima masline tijekom tri godine (2013-2016) gnojidbe kalijem kroz sustav fertirigacije na sorti Barnea, Izrael (Haberman i sur., 2019)

Količina kalija u gnojidbi (u tlo)Prosječna masa ploda
(g)
Prosječni prinos plodova/stablu
(kg)
Randman ulja u plodovima
(%)
Ukupna količina ulja/stablu
(kg)
0 kg/ha K2O
(kontrolna varijanta bez gnojidbe)
2,3727,318,95,16
250 kg/ha K2O
(gnojidbena varijanta)
2,4234,019,66,65

Nepovoljni agroekološki čimbenici koji ograničavaju usvajanje kalija

Postoji nekoliko nepovoljnih agroekoloških čimbenika koji značajno mogu ograničiti usvajanje kalija, i time negativno utjecati na prinos i količinu ulja u plodovima. Redom, to su:

  • Nepovoljna fiksacija iona kalija (K+) na minerale gline na težim tlima
  • Antagonizam sa viškom kalcija (Ca2+) na karbonatnim tlima, koji sprječava usvajanje kalija iz tla
  • Gubitak kalija u tlu ispiranjem na laganim (kamenitim i plitkim tlima) tijekom intenzivnih jesenskih i zimskih oborina (kiša)
  • Nepovoljna pH vrijednost tla (kisela tla) zbog antagonizma sa viškom iona vodika (H+) u tlu
  • Nedostatak vode u tlu (suša) za aktivno usvajanje kalija iz tla

Nepovoljna fiksacija iona kalija (K+) na minerale gline na težim tlima

U mehaničkoj građi svakog tla sudjeluju minerali gline (ilit, smektit, kaolinit i dr.) koji čine osnovu čvrste faze tla. Na crvenim i smeđim tlima mediteranskog dijela Hrvatske, dominantan mineral gline je ilit, koji ima izraženu sposobnost fiksacije iona kalija (K+). Radi se o mehaničkom i fizikalnom procesu u tlu, kada u uvjetima veće vlažnosti tla, dolazi do razmicanja lamela minerala gline i „ugrađivanja“ (fiksacije) slobodnih iona kalija unutar minerala gline. Taj se proces često događa tijekom jesensko-zimskog perioda, kada je u tlu povoljno stanje vlažnosti. Međutim, tijekom ljetnog perioda, kada u tlu dolazi do nedostatka vode, minerali gline se stežu, te ne dopuštaju oslobađanje fiksiranih iona kalija (K+) te tako stabla masline imaju značajno manju količinu kalija na raspolaganju za svoje fiziološke procese. Ova pojava je znatno izražena na težim mehaničkim tlima, te na takvim tlima treba povećati doze kalija u jesensko-zimskoj gnojidbi te koristiti organsko-mineralna gnojiva, gdje je kalij vezan na organsku tvar i time smanjiti nepovoljnu fiksaciju kalija na mineralne gline.

Antagonizam sa viškom kalcija (Ca2+) na karbonatnim tlima, koji sprječava usvajanje kalija iz tla

Antagonizam sa viškom kalcija (Ca2+) često se javlja na melioriranim krškim tlima. Radi se o specifičnom načinu pripreme kamenitih tala, gdje se vrši mehaničko usitnjavanje kamena (vapnenca, dolomita) te se time značajno povećava količina kalcija (Ca2+) u tlu. Takva tla imaju povišene pH vrijednosti (iznad 7,0) i visoke količine kalcija (Ca2+) koji je direktan antagonista za usvajanje kalija iz tla. Kako bi se na takvim tlima smanjio negativan učinak viška kalcija, potrebno je u jesensko-zimskoj gnojidbi koristi fiziološki kisela gnojiva (kalij-sulfat ili Patent kalij), koji će zbog viška sumpora u takvim gnojivima zakiseliti tlo, i smanjiti negativan učinak viška kalcija u tlu na usvajanje kalija iz tla. Dodatni problem na takvim tlima čini i nedostatak vode tijekom ljetnih mjeseci, koji dodatno ograničava usvajanje kalija iz tla, te većina maslinika na takvim melioriranim tlima, postižu niske prinose i niske randmane ulja u plodovima.

Gubitak kalija u tlu ispiranjem na laganim (kamenitim i plitkim tlima) tijekom intenzivnih jesenskih i zimskih oborina (kiša)

Gubitak kalija iz tla ispiranjem obilnim jesensko-zimskim kišama čest je problem plitkih (kamenitih, stjenovitih) tala i mehanički laganih (pjeskovitih) tala. Zbog male količine tla mogućnost vezivanja kalija u tlu je vrlo slaba, te uslijed obilnih jesensko-zimskih kiša dolazi do trajnog gubitka kalija iz tla ispiranjem u dublje slojeve ili površinskim ispiranjem. Na takvim tlima potrebno je smanjiti doze gnojidbe kalijem u jesensko-zimskom periodu, te veći dio kalijevih gnojiva dodavati krajem zimskog perioda, kada više nema opasnosti od pojave obilnih kiša. Osim kraja zime, na takvim tlima, kalijeva gnojiva se mogu dodavati i početkom proljeća, i time smanjiti gubitke kalija ispiranjem oborinama.

Nepovoljna pH vrijednost tla (kisela tla) zbog antagonizma sa viškom iona vodika (H+) u tlu

Iako su tla u mediteranskom dijelu Hrvatske nastali iz karbonatnog matičnog supstrata (vapnenca, dolomita) te su izvorno bila bogata sa kalcijem, zbog stoljetne upotrebe u poljoprivrednoj proizvodnji, razina kalcija u tlu je značajno smanjena te dio takvih tala ima nepovoljnu kiselu pH vrijednost. Brojni su razlozi zbog kojih je došlo do ispiranja kalcija iz tla (višak oborina, stoljetna upotreba u poljoprivredi, iznošenje prinosom i dr.) te zbog toga dolazi do rasta količine slobodnog iona vodika (H+) koji zakiseljava tlo, i značajno smanjuje raspoloživu količinu kalija u tlu za potrebe masline. Stoga je na takvim, kiselim tlima, potrebno tijekom jesensko-zimskog perioda izvršiti kalcifikaciju tla (dodavanja vapnenog materijala u tlo) kako bi se smanjila kiselost tla i time povećalo usvajanje kalija iz tla.

Smanjenje usvajanja kalija na tlima sa pH 6,0 iznosi do 20% a na tlima koji imaju još niži pH (oko 5,0) usvajanje kalija je smanjeno čak do 50% (Neilsen i Stevenson, 1983).

Nedostatak vode u tlu (suša) za aktivno usvajanje kalija iz tla

Kako je za usvajanje kalija iz tla voda vrlo važna (kalij se iz tla usvaja zajedno sa vodom) nedostatak vode tijekom ljetnog perioda predstavlja značajan ograničavajući čimbenik za pravilnu gnojidbu masline kalijem. Nažalost, većina nasada maslina nema mogućnosti postavljanja sustava natapanja (nedostatak sustava za natapanje, ograničena dostupnost vode, nepovoljna konfiguracija terena i dr.) te je time jako reduciran prinos i randman ulja u plodovima maslina. Radi se o važnom tehnološkom problemu u razvoju maslinarstva, te rješavanje tog problema ulazi u domenu državnih interesa, gdje se adekvatnom poljoprivrednom politikom može rješavati i taj problem. Dio maslinara uspijeva smanjiti ovaj problem izgradnjom mini akumulacija ili bušotina za korištenje podzemne vode i time uspješno riješiti problem nedostatka vode. Međutim, natapanje nasada masline je kod nas još uvijek malo zastupljeno. Važno je napomenuti kako je kod primjene natapanja potrebno kontrolirati kvalitetu vode, kako se primjenom nekvalitetne vode (slane vode) ne bi dodatno pogoršalo stanje u nasadima maslina, i time trajno degradiralo tla u nasadima maslina.

Značajne promjene klime, poput nedostatka oborina i visokih temperatura sve više negativno utječu na uzgoj maslina

Kako utvrditi stanje kalija u tlu i ostale karakteristike tla?

Kako bi se utvrdilo pravo stanje kalija u tlu ali i ostale važne karakteristike (pH vrijednost, količina vapna u tlu, mehanički sastav tla i dr.) potrebno je provesti analizu tla. Osim redovne analize tla, kojom će se utvrditi parametri plodnosti tla (pH tla, količina organske tvari u tlu, količina kalija i fosfora) poželjno je napraviti i mehanički sastav tla. Na taj način se može dobiti kompletna slika stanja tla u nasadu maslina, te pravilno postaviti plan gnojidbe kako bi se izbjegli prije navedeni problemi u gnojidbi masline. Optimalna količina kalija u tlu za uspješan uzgoj maslina iznosi od 25-30 mg K2O/100 grama tla (navedeni rang vrijedi za analizu tla primjenom AL metode ekstrakcije kalija). Ukoliko su vrijednosti niže od 15 mg, svakako je potrebno odraditi dodatnu jesensko-zimsku gnojidbu kako bi se povećala količina kalija u tlu.

FOLIJARNA GNOJIDBA – dodatna agrotehnička mogućnosti u gnojidbi masline kalijem

Folijarna gnojidba je važan način gnojidbe maslina kalijem tijekom ljetnog sušnog perioda.

Važna dodatna agrotehnička mogućnost u gnojidbi kalijem maslina je folijarna gnojidba. Folijarna gnojidba maslina predstavlja važnu mjeru, jer stabla masline imaju veliku lisnu površinu (ovisno o starosti stabla i zdravstvenom stanju lista masline, aktivna lisna površina pojedinog stabla iznosi od 5 pa čak do 20 m2 lisne površine) i to treba iskoristiti u gnojidbi maslina. Zbog specifične građe lista masline (deblja kutikula lista) moguće se koristiti više koncentracije folijarnih gnojiva, i time dodati značajno veće količine kalija u gnojidbi preko lista. Istraživanja brojnih autora, pokazali su pozitivan učinak folijarne gnojidbe kalijem na visinu prinosa ali isto tako i na randmane ulja u plodovima masline.

Ukupna površina lisne mase po stablu masline može iznositi od 5-20 m2 lisne površine, ovisno o starosti stabla i uzgojnom obliku.

Tablica 3. Utjecaj folijarne gnojidbe masline kalijem na prinos i randman ulja na sorti Koroneiki (Mahmoud i sur., 2017)

TretmanPrinos ploda
(kg/stablu)
Prinos ploda
(kg/stablu)
Randman ulja
(%)
Randman ulja
(%)
2014. godina2015. godina2014. godina2015. godina
0 kg/ha K2O30,031,030,632,6
Kalij-sulfat
(3% otopina)
40,041,735,138,4
Kalij-sulfat
(5% otopina)
36,737,333,136,0

Za učinkovitu folijarnu gnojidbu masline potrebno je voditi računa o nekoliko važnih tehnoloških čimbenika koji značajno mogu utjecati na učinkovitost folijarne gnojidbe masline, kao što su:

  • Izbor oblika kalija u gnojivima za folijarnu gnojidbu masline (različite koncentracije kalija i različite pH vrijednosti)
  • Kvaliteta vode za folijarnu gnojidbu
  • Dodatni dodaci u gnojivima za folijarnu gnojidbu kalijem (dodaci za brzo usvajanje kalija)
  • Ispravnost prskalica i atomizera za folijarnu gnojidbu

Izbor oblika kalija u gnojivima za folijarnu gnojidbu masline

Kod izbora gnojiva, dva važna parametra su:

  • oblika kalija u gnojivu
  • te koncentracija kalija u gnojivu za folijarnu gnojidbu masline.

Dodatni problem u gnojidbi masline su nasadi u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, jer su samo neki oblici kalija dopušteni za primjenu u ekološkoj proizvodni, pa o tome treba voditi računa prilikom izbora gnojiva. U slijedećoj tablici prikazani su neki oblici kalija za folijarnu gnojidbu masline.

Tablica 3. Oblici kalija za folijarnu gnojidbu masline

Oblik kalija u gnojivuKoličina kalija u gnojivuTehnološke napomene za primjenu gnojiva
Kalij-sulfat50% K2OVisoka količina kalija
Slaba topivost u vodi (niska doza primjene)
Brza reakcija sa karbonatnim ionom (u tvrdoj vodi)
Fiziološki kiselo gnojivo
Dozvoljen za primjenu u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji (samo kalij-sulfat iz prirodnih nalazišta kalijevih soli) !!!
Kalij-fosfit
(PK 30:20)
20% K2OMolekula kalij-fosfita bez dušika
Brzo usvajanje u list
Brza translokacija unutar biljke
Kiselo gnojivo
Bez reakcije sa karbonatnim ionom u tvrdoj vodi
NIJE ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU
Kalij-nitrat46% K2OBrzo usvajanje u list
Laka topivost u tvrdim vodama
Visoka količina kalija
Gnojivo sadrži i dušik (13% N)
NIJE ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU
Kalij-EDTA helat31-46% K2OVisoka koncentracija kalija
Bez klorida, nitrata i sulfata
Brza translokacija unutar biljke
Bez reakcije sa karbonatnim ionom u tvrdim vodama
Fiziološki alkalno gnojivo
NEKA GNOJIVA NA BAZI KALIJ-EDTA HELATA MOGU SE KORISTITI U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI (provjeriti sa proizvođačem gnojiva)
Kalij-tiosulfat30-52% K2OVisoka koncentracija kalija
Niska cijena gnojiva
Tekuće gnojivo
Brzo usvajanje u list
Gnojivo neutralne pH vrijednosti
Bez reakcije sa karbonatnim ionom u tvrdim vodama
NIJE ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU
Kalij-acetat20-25% K2OTekuće gnojivo
Visoka koncentracija kalija
Za primjenu sa tvrdim (karbonatnim) vodama
Gnojivo kisele pH vrijednosti
Brzo usvajanje u list
NEKA GNOJIVA NA BAZI KALIJ-ACETATA HELATA MOGU SE KORISTITI U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI (provjeriti sa proizvođačem gnojiva)
Kalij-citrat20% K2OTekuće gnojivo
Za primjenu sa tvrdim (karbonatnim) vodama
Gnojivo kisele pH vrijednosti
Brzo usvajanje u list
NEKA GNOJIVA NA BAZI KALIJ-CITRATA HELATA MOGU SE KORISTITI U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI (provjeriti sa proizvođačem gnojiva)
Vodotopiva gnojiva sa višim postotkom kalijaRazličite NPK formulacijeJeftin izvor kalija
Niske količine kalija (doza primjene 1-2 grama/litri)
Gnojiva slabog učinka u folijarnoj gnojidbi
Različite pH vrijednosti (ovisno o sastavu)
NISU GNOJIVA ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU

Osim samog oblika kalija u gnojivu, proizvođači gnojiva dodaju i druge organske spojeve, poput aminokiselina, huminskih kiselina ili ekstrakta morskih algi kako bi se dobili kvalitetnija gnojiva za folijarnu gnojidbu masline.

Slika 1. Gnojivo FINAL K na bazi kalij-EDTA helata (46,5% K2O) za folijarnu gnojidbu maslina (proizvođač Tradecorp, Španjolska)

Kvaliteta vode za folijarnu gnojidbu kalijem

Vrlo važan parametar za učinkovitu gnojidbu kalijem je kvaliteta vode. Kako se kod nas često primjenjuju tvrde (karbonatne) vode sa visokom količinom hidrogenkarbonatnog (HCO3) iona koji vrlo lako reagira sa kalijem. Na taj način nastaje netopivi kalij-karbonat koji se ne može usvojiti u list, te izostaje učinak folijarne gnojidbe kalijem. Stoga bi kod primjene tvrde vode za folijarnu gnojidbu trebalo koristiti sredstva za zakiseljavanje (Lower 7, Spray plus, pH minus i slično) kako bi se neutralizirao hidrogenkarbonatni ion (HCO3) i spriječilo nastajanje kalij-karbonata. Druga mogućnost je primjena modernih kalijevih gnojiva na bazi kalij-acetata ili kalij-citrata gdje nema reakcije sa hidrogenkarbonatnim ionom u tvrdoj vodi.

Dodatni dodaci u gnojivima za folijarnu gnojidbu kalijem (dodaci za brzo usvajanje kalija)

Za bolju učinkovitost u folijarnoj gnojidbi masline kalijem proizvođači dodaju različite dodatke u gnojiva. Dva važna dodatka u proizvodnji kalijevih gnojiva su dodaci za neutralizaciju hidrogenkarboantnog iona u tvrdoj vodi (prije spomenuti problem nastanka kalij-karbonata) te dodaci za brzo usvajanje kalija u list pri visokoj temperaturi zraka.

Kako se folijarna gnojidba maslina vrši tijekom ljetnog perioda, kada su visoke temperatura zraka i brzo isparavanje kapljice vode sa površine lista, dodavanje aditiva za brzi ulazak u list vrlo je važno. Kod primjene gnojiva bez tih aditiva, dolazi do brzog isparavanja vode sa površine lista, te na površini lista zaostaje kalij koji se više ne može usvojiti u list. Takav talog kalija podložan je ispiranju sa kišom ili odnošenjem vjetrom, te maslina ne može iskoristi takvo gnojivo.

Dodatak za brzo usvajanje gotovo ključna prednost u izboru gnojiva za folijarnu gnojidbu, te se svakako preporuča primjena gnojiva koji sadrže ovu vrstu aditiva za brže usvajanje u list.

Jedna od takvih tehnologija je patentirana HPC tehnologija koja se koristi u proizvodnji gnojiva IDAI K PLUS (proizvođač Idai Nature, Španjolska) koji pokazuje dobre rezultate u folijarnoj gnojidbi maslina tijekom ljetnih sušnih mjeseci, neovisno o temperaturi zraka.

Slika 2. Gnojivo IDAI K PLUS na bazi kalij-acetata (20% K2O) za ekološku folijarnu gnojidbu maslina, proizveden po patentiranoj HPC tehnologiji za bolje usvajanje kalija pri visokim temperaturama zraka (proizvođač Idai Nature, Španjolska)

IDAI K Plus – važno gnojivo sa visokom količinom kalija za sve ekološke prozvođače maslinovog ulja.

Ispravnost prskalica i atomizera za folijarnu gnojidbu

I zadnji važan parametar za folijarnu gnojidbu masline je ispravnost prskalica i atomizera u provedbi folijarne gnojidbe. Prije svega je tu ispravnost dizni radi pravile raspodjele vodene otopine gnojiva po čitavoj lisnoj površini, te pravilnog doziranja gnojiva na jedincu površine (ili broja stabala) kako bi se poštovale preporuke proizvođača gnojiva i ostvario zadovoljavajući učinak u folijarnoj gnojidbi maslina kalijem.

*****

Kalij je nedvojbeno vrlo važan element u gnojidbi masline, te je poznavanje problematike gnojidbe kalijem ključno u ostvarenju visokog prinosa ploda i viših randmana ulja u plodovima. Na taj način maslinari mogu ostvariti zadovoljavajuće prihode u uzgoju maslina i proizvodnji ulja visoke kvalitete.

Autor članka: 
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije
Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos.
Kontakt (mob.): 098/435-129
e-mail: david.gluhic@agroexpert.hr