(Zadnja izmjena članka 19/10/2024)
Sadržaj članka
Fiksatori dušika u uzgoju jagode
Fiksatori dušika su posebne vrste mikroorganizma koji mogu fiksirati dušik (N) prisutan u atmosferi koji se mogu koristiti u uzgoju jagode. Ovi mikroorganizmi mogu vezati (fiksirat) dušik i staviti na raspolaganje jagodi za rast lisne mase i plodova. Kako se za visoke prinose jagoda troše velike količine dušika, koji se dodaje u mineralnom (nitratni) obliku, često dolazi do gubitaka, pogotovo ispiranjem iz zone korijena. Iako je nitratni oblika brzo usvojiv, kod visokih doza primjene, gubici su neizbježni, te je potrebno primijeniti i dodatne tehnologije kako bi se povećala učinkovitost gnojidbe dušikom (N).
Dodatna tehnologija gnojidbe dušikom (N) u ekološkom uzgoju jagode
Ova tehnologija vrlo je zanimjiva za proizvođače jagoda u ekološkom uzgoju. Kako je mogućnost primjene dušičnih gnojiva u ekološkom uzgoju vrlo ograničena, mikroorganizmi koji fiksiraju dušik mogu dodatno povećati količinu raspoloživog dušika i time povećati prinose plodova.
Fiksatori (mikroorganizmi) dušika mogu fiksirati 20-40 kg/ha dušika (N) koji može biti vrlo važan izvor dušika u ekološkom uzgoju jagode.
Podijela fiksatora dušika (N)
Fiksatori atmosferskog dušika dijele se na:
- simbiotske i
- asimbiotske (asocijativne).
Simbiotski fiksatori dušika (N)
Simbiotski, su vezani uz određenu biljnu vrstu, poput mahunarki (soje, boba) i nisu primjenjivi u uzgoju jagode.
Nesimbiotski fiksatori dušika (N)
S druge strane, nesimbiotski fiksatori dušika žive slobodno u tlu ili na listu. Tipičan predstavnici asimbiotskih fiksatora dušika u tlu su bakterije iz roda:
- Azotobacter,
- Azospirillum,
- Bacillus i
- Klebsiella.
Osim fiksacije dušika, bakterije iz ovog roda sintetiziraju hormone rasta kao što su auksini, citokinini i giberelini. Ovi hormoni potječu s površine korijena i utječu na rast biljaka, cvatnju, oplodnju i rast plodova. Također, pospješuju otapanje fosfata u tlu, povećavaju aktivnost enzima fosfataze koji utječe na usvajanje fosfora iz tla. Osim primjene u tlo, nesimbiotski fiksatori dušika (posebne vrste) mogu se primjeniti i u folijarnoj gnojidbi.
Nesimbiotski fiksatori dušika (N) koji žive na listu poljoprivrednih kultura posebna su vrsta bakterija koje se prskanjem nanose na list, te mogu fiksirati dušik uz zraka i tako dodatno opskrbiti jagodu dodatnim količinama dušika.
Radi se o novim tehnološkim spoznajama, te se tek odnedavno koriste u intenzivnom uzgoju jagode. Prve praktične primjene ovih vrsta bakterija, bila su u folijarnoj gnojidbi žitarica (pšenice), a razvojem novih i učinkovitijih preparata primjena se širi i u uzgoju voćarskih kultura. Koristi se nekoliko vrsta bakterija (Methylobacterium symbioticum SB23, preparat Utrisha N, proizvođač Corteva i Azotobacter salinestris 9690, preparat Vixeran, proizvođač Syngenta).
Bakterija koja pokazuje dobre rezultate u folijarnoj primjeni na jagodi je Paenibacillus polymyxa (preparat Bactim Endofix, proizvođač Intermag). Primjenjuje se u dozi od 400 mL/ha, na početku vegetacije jagode i kod formiranja prvih plodova jagode.
Slika 1. Preparat Bactim Endofix na bazi bakterije Paenibacillus polymyxa koja ima sposobnost nesimbiotske fiksacije dušika u folijarnoj gnojidbi jagode
Prednost primjene ovih vrsta bakterija je da su neovisne o agroekološkim uvjetima u tlu (pH, rezidui herbicida, niska količina organske tvari i slično) te otvaraju novo poglavlje u tehnologiji gnojidbe mikrobiološkim gnojivima jagode preko lista.
Asocijativni fiksatori mogu, ovisno o agroekološkim uvjetima, fiksirati 20-40 kg dušika (N) po hektaru površine, bez gubitaka ispiranjem, te svakako predstavljaju zanimljivu tehnološku opciju u uzgoju jagode.
Autor članka: | |
---|---|
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos. Kontakt (mob.): 098/435-129 e-mail: david.gluhic@gnojidba.info |