
(Zadnja izmjena članka 07/09/2024)
Sadržaj članka
Proizvodnja strnih žitarica u Hrvatskoj i visina prinosa
Proizvodnja strnih žitarica predstavlja važan dio u ratarskoj proizvodnji u Hrvatskoj. Najvažnija kulture u ovoj grupi su pšenica i ječam, dok su ostale strne žitarice, poput raži, zobi i tritikala značajno manje zastupljene. Prosječni prinosi iznose oko 6,0 t/ha, dok napredni proizvođači primjenom moderne tehnologije ostvaruju prinose iznad 10 t/ha. Visina prinosa pšenice i ostalih strnih žitarica limitiran je brojnim nepovoljnom agroekološkim i tehnološkim čimbenicima, od kojih stresni uvjeti definitivno zauzimaju važno mjesto. Stoga primjena biostimulatora kod žitarica ima važnu ulogu u postizanju visokih prinosa zrna.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, pšenica se prosječno sije na 135.000-140.000 ha (od vrlo niskih 117.120 ha 2017. godine do rekordnih 161.00 ha posijanih 2022. godine).
Proizvodnjom pšenice bavi se oko 27.500 poljoprivrednih gospodarstva. U prosjeku je to malih 5 ha po korisniku; ali sa druge strane, postoje i veliki proizvođači koji siju više od 1.000 ha godišnje (PP Orahovica d.o.o., Vupik Plus d.o.o., Novi Agrar d.o.o., Kutjevo d.o.o.). Najveći pojedinačni proizvođač pšenice u Hrvatskoj tvrtka Belje Plus d.o.o. koja sije oko 4.000 ha godišnje.
![]() | Primjena biostimulatora osigurava visoki prinos u svim agroekološkim uvjetima rasta pšenice i ostalih strnih žitarica |
---|
Oblici stresa za poljoprivredne kulture
Stresne uvjete koji mogu negativno utjecati na prinos zrna možemo podijeliti na abiotske („nežive“) i biotske („žive“). Za potpuni učinak protiv stresa preporuča se PREVENTIVNA primjena biostimulatora. Međutim, kako se pojedine stresne situacije ne mogu predvidjeti, biostimulatori pokazuju i vrlo dobar KURATIVNI učinak protiv posljedica stresa (primjena nakon stresnih uvjeta).
U slijedećoj tablici prikazani su najčešći uzroci stresa kod poljoprivrednih kultura.
Velika potražnja za biostimulatorima u ratarskoj proizvodnji uvjetovana je tehnološkim razvojem poljoprivredne proizvodnje i visokim ulaganjem u proizvodnju (visoka cijena sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava). Isto tako i sve jače izraženi stresni uvjeti tijekom poljoprivredne proizvodnje, od kojih su:
- stres uvjetovan niskom ili visokom temperaturom
- nedostatkom vode,
- te štete od primjene herbicida,
glavni čimbenici smanjenja visine i kvalitete prinosa strnih žitarica.
Kada primijeniti biostimulatore u proizvodnji pšenice i ostalih strnih žitarica?
Tijekom cijelog uzgojnog ciklusa strnih žitarica postoji nekoliko vrlo specifičnih momenata kada je potrebna primjena biostimulatora. To su:
Slab razvoj žitarica nakon nicanja u jesenskoj sjetvi | Slab razvoj žitarica nakon nicanja u jesenskoj sjetvi može biti uzrokovan brojnim nepovoljnim čimbenicima (kasni rokovi sjetve, nedostatak vode (suh period), neodgovarajuća gnojidba, pojava niskih temperatura i sl., te je razvoj mladih biljčica vrlo slab. Primjena biostimulatora u ovom periodu potaknuti će bolji razvoj mladih biljčica do početka zimskog perioda i poboljšati prezimljavanje žitarica. |
Nepovoljni klimatski uvjeti tijekom zime | Pojavom nepovoljnih klimatskih uvjeta tijekom zime, dolazi do značajnih šteta na usjevima, te se nakon završetka zimskog perioda provodi primjena biostimulatora kako bi se potaknuo dobar proljetni rast i razvoj usjeva |
Nedostatak vode (suša) ili pojava niskih temperatura u proljetnom razdoblju | Nedovoljna količina vode (suša) ili pojava niskih temperatura u proljetnom razdoblju usporava rast i razvoj biljaka, strne žitarice kasno ulaze u fazu vlatanja i takve biljke slabije cvatu i imaju male klasove (nedovoljan broj zrna). Primjena biostimulatora u ovakvim uvjetima, potaknuti će daljnji rast i razvoj biljaka i omogućiti dobru cvatnju i prinose zrna |
Štete od primjene herbicida | Štete od primjene herbicida često se dešavaju zbog nepravilne primjene (doze i koncentracije) ali i kod nepravovremene primjene, pogotovo u kišnim godinama, kada se kasno može ulaziti u polja zbog viška vode u tlu. Primjena biostimulatora u ovim uvjetima, smanjiti će štete na biljkama žitarica i omogućiti daljnji rast i razvoj bez većih šteta |
Nepovoljni klimatski uvjeti u vrijeme cvatnje | Radi se o specifičnim, nepovoljnim uvjetima u početku cvatnje žitarica (suša, visoke temperature i sl.). Primjena biostimulatora na bazi ekstrakta morskih algi, sačuvati će fiziološku aktivnost cvijeta i omogućiti dobru cvatnju i oplodnju (veći broj zrna u klasu) |
Nepovoljni uvjeti u rastu i nalijevanju zrna | Pojava nepovoljnih klimatskih uvjeta (suša, visoka temperatura) u vrijeme rasta i nalijevanja zrna, zahtjeva primjenu biostimulatora, kako bi se ostvario dobar rast zrna (masa zrna) i ostvario dobar prinos |
Povećanje proteina u zrnu pšenice | Biostimulatori na bazi aminokiselina potiču fiziološke procese stvaranja proteina u zrnu (uz gnojidbu dušikom i sumporm) te se primjenjuju u folijarnoj gnojidbi u fazi nalijevanja zrna, sa folijarnim gnojivima na bazi dušika (N) i sumpora (S) |
Kako odabrati biostimulator za primjenu?
Na tržištu je dostupan veliki broj proizvoda u grupi biostimulatora (Delfan Plus, Vegeamino, Aminoplus, Megafol, Drin, Isabion, Aminoveg, Amive, Phylgreen, Aminoprim, Bioplex i brojni drugi proizvodi), ali se zbog cijene i učinka, u proizvodnji pšenice najčešće primjenjuju biostimulatori na bazi AMINOKISELINA.
Osnovni, aktivni dio, biostimulatora na bazi aminokiselina, su slobodne (ili nevezane) aminokiseline (eng. Free amino acids). Biljka može usvojiti i u svoj metabolizam uključiti samo slobodne aminokiseline. Dodatna prednost aminokiselina je uključivanje u fiziološke procese bez dodatnog utroška energije, biljaka koje su već pod stresnim uvjetima. Stoga je na etiketi proizvoda, uvijek potrebno tražiti podatak o količini slobodnih aminokiselina u proizvodu, kako bi se primijenila pravilna doza aminokiselina.
Optimalna doza SLOBODNIH AMINOKISELINA za siguran učinak protiv stresnih uvjeta za strne žitarice iznosi od 200-250 grama/1 ha (za većinu biostimulatora na tržištu je to doza od 1-2 lit/ha), dok je kod pojave ekstremnih stresnih uvjeta potrebno doze primjene u jednom tretmanu povećati na 300-350 grama/1 ha.
Primjena doza nižih od 150 grama/1 ha ne daje značajne fiziološke učinke protiv stresa, i ekonomski nisu opravdane.
Osim biostimulatora na bazi aminokiselina, u žitaricama se mogu primijeniti i kompleksni biostimulatori, koji su kombinacija više biostimulativnih komponenti (aminokiseline, huminske kiseline, ekstrakti morskih algi i dr.). Takvi proizvodi imaju višu cijenu, ali je viša cijena opravdana višestrukim učinkom na žitarice (osim na stresne uvjete, imaju povoljan učinak i na razvoj korijena i veću otpornost na bolesti).
Slika 2. Amalgerol Essence, kompleksni biostimulator sa sedam (7) grupa bioaktivnih komponenti za primjenu u ratarskim kulturama, doza primjene 2-3 lit/ha (proizvođač Hechenbichler, Austrija)
Dvije posebne grupe biostimulatora za primjenu u žitaricama su biostimulatori na bazi ekstrakta morskih algi i biostimulatori na bazi silicija (Si). Primjena biostimulatora na bazi morskih algi zbog visoke cijene, ima opravdanja samo u specifičnim uvjetima, pojave loših klimatskih uvjeta u vrijeme cvatnje. Visoka količina alginata i alginske kiseline u takvim biostimulatorima ima zaštitnu fiziološku ulogu na cvijet žitarica, te može osigurati bolju cvatnju i oplodnju, u lošim uvjetima.
Primjena biostimulatora kod žitarica na bazi silicija (Si)
Primjena biostimulatora na bazi silicija (Si) ima posebnu ulogu u proizvodnji pšenice i strnih žitarica. Pšenica je specifična kultura koja zahtjeva veće količine silicija (Si) tijekom rasta i razvoja.
Slika 3. Kwars, gnojivo na bazi koloidne otopine silicija (Si) za folijarnu gnojidbu pšenice (proizvođač Altinco, Španjolska; zastupnik Agro Expert d.o.o., Hrvatska)
Primjena silicija (Si) rezultirati će:
- Čvršća stabljika i kraći internodiji (veća otpornost na polijeganje, pogotovo kod primjene visoke količine dušika u gnojidbi)
- Deblja stanična stjenka (zbog depozita silicija u staničnoj stijenki) – veća otpornost na bolesti lista pšenice
- Bolji razvoj korijena i veća otpornost na bolesti korijena (pogotovo u teškim, glinenim tlima)
- Sinteza enzima kitinaze koja aktivno sprječava razvoj bolesti lista
- Veća otpornost na sušu
Više o važnosti silicija (Si) u gnojidbi poljoprivrednih kultura možete pročitati u slijedećem stručnom članku: Silicij (Si) u gnojidbi poljoprivrednih kultura
Iako se proizvodnja pšenice i ostalih strnih žitarica odvija na prosječno 200.000 ha svake godine (pšenica, ječam, zob, raž) prosječni prinosi su još uvijek dosta niski. Primjena biostimulatora kod žitarica, svakako predstavlja tehnološki i ekonomski opravdanu mjeru, kako bi se ostvarili veći i kvalitetniji prinosi. Osim na povećanje otpornosti na stresne uvjete, biostimulatori potiču bolje iskorištavanje hraniva i time dodatno utječu na dodatan rast prinosa.
Autor članka: | |
---|---|
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos. Kontakt (mob.): 098/435-129 e-mail: david.gluhic@gnojidba.info | ![]() |