Huminske i fulvo kiseline Uloga u tlu, djelovanje na biljke i važnost u modernoj poljoprivredi

(Zadnja izmjena članka 28/03/2026)

Huminske i fulvo kiseline predstavljaju jednu od najvažnijih skupina biostimulatora, posebno u proizvodnji koja se oslanja na kvalitetu tla i stabilan razvoj korijena. Za razliku od aminokiselina i ekstrakata algi, koji djeluju prvenstveno na nadzemni dio biljke, huminske i fulvo kiseline djeluju u tlu, gdje poboljšavaju njegovu strukturu, kemijska svojstva i biološku aktivnost. Upravo zato su ključne u sustavima intenzivne proizvodnje, poput uzgoja povrća u plastenicima, ali i u obnovi degradiranih tala.

Svakako je potrebno naglasiti da huminske kiseline imaju višestruku važnost: od povećanja kapaciteta tla za vezanje hraniva do poticanja rasta korijena i smanjenja toksičnosti teških metala (živa, kadmij, krom i ostali rezidui iz pesticida).

Što su huminske i fulvo kiseline?

Huminske i fulvo kiseline nastaju tijekom dugotrajnog procesa humifikacije (razgradnje) organske tvari.

To su složeni i višestruki organski spojevi visoke biološke aktivnosti koji:

  • poboljšavaju fizikalna svojstva tla
  • povećavaju dostupnost hraniva
  • potiču razvoj korijena
  • djeluju kao prirodni kelati (vežu hraniva u tlu i sprječavaju gubitke ispiranjem)

Razlika između njih je u molekularnoj masi i topivosti:

  • Huminske kiseline – veće molekule, djeluju dugoročno, poboljšavaju strukturu tla.
  • Fulvo kiseline – manje molekule, lako ulaze u biljku, brzo djeluju i povećavaju dostupnost mikroelemenata.

Dobro razvijeni plodovi rajčice kod primjene huminskih kiselina

Izvori huminskih i fulvo kiselina

Najkvalitetniji proizvodi dobivaju se iz:

  • američkog leonardita – najbogatijeg prirodnog izvora huminskih kiselina
  • humificiranih biljnih ostataka – melasa, fermentirani biljni materijali, jeftiniji materijali koji sadrže veće količine fulvo kiselina

U procesu dobivanja huminskih kiselina iz leonardita, potrebno je paziti koje se sredstvo koristi za ekstrakciju. To je najčešće kalijeva lužina (KOH) ili u jeftinijim preparatima natrijeva lužina.

  • ekstrakcija kalijevom lužinom (KOH) daje kvalitetnije proizvode bez štetnog natrija, sa dodatnom količinom kalija (K)
  • ekstrakcija natrijevom lužinom (NaOH) je jeftinija, ali ostavlja natrij koji može negativno utjecati na tlo

Kako huminske i fulvo kiseline djeluju u tlu?

Njihov učinak je višestruki i traje više vremena. Najčešće je to:

  • povećavaju kapacitet tla za adsorpciju hraniva – biljka dobiva stabilniji izvor N, P, K i mikroelemenata
  • poboljšavaju strukturu tla – stvaraju mrvičastu strukturu, povećavaju poroznost i zadržavanje vode
  • neutraliziraju nagle promjene pH – djeluju kao prirodni pufer
  • smanjuju ispiranje hraniva – posebno dušika (N) i kalija (K)
  • potiču mikrobiološku aktivnost – služe kao hrana korisnim mikroorganizmima (mikorizi, Trichodermi i dr.)
  • kelatiziraju (vežu) mikroelemente – Fe, Mn, Zn postaju dostupniji u alkalnim i karbonatnim tlima
  • vežu teške metale – smanjuju toksičnost olova, kadmija, žive i drugih metala, u zagađenim tlima

Huminske kiseline su frakcije niske molekularne mase (LMS < 3.500 Da) lako ulaze u korijen, dok frakcije visoke molekularne mase djeluju uglavnom u tlu i korijen ih ne može usvojiti.

Učinak na biljke

Huminske i fulvo kiseline izravno utječu na biljke kroz nekoliko načina:

  • razvoj korijena – jači, razgranatiji korijen znači bolju apsorpciju vode i hraniva
  • otpornost na stres – posebno u hladnim tlima i pri visokoj slanosti
  • bolju iskoristivost gnojiva – smanjuju gubitke i povećavaju učinkovitost mineralne gnojidbe
  • brži početni rast – posebno važno u povrću i ratarskim kulturama

Dobro razvijeni plodovi jagode kod primjene huminskih kiselina

Kako i kada se primjenjuju huminske kiseline?

Na tržištu postoje tekuće i “suhi” (mikrogranulirani) preprati na bazi huminskih kiselina. Iako mikrogranulirani preprati sadrže visoke ukupne količine huminskih kiseline (oko 65%), radi se o prepratima vrlo slabe topivosti. Zbog toga, profesionalni proizvođači, sve više primjenjuju tekuće preparte, kao što su Humistar, Rootip Soil i sl. Kod tekućih preprata nema problema sa topivosti. Kod primjene u sustavima kapanja, potrebno je koristiti proizvode koji su prošli postupak mikrofiltracije u procesu proizvodnje. Na taj način, uklonjene su sve netopive čestice koje mogu začepiti filtere i kapaljke u sustavima za natapanje.

Slika 1. Tekuće organsko gnojivo Rootip Soil, na bazi huminskih kiselina za primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji (proizvođač Altinco, Španjolska)

Najbolji učinak postiže se primjenom u tlo:

  • fertirigacijom – 40–60 L/ha po sezoni, u više manjih tretmana od 5-10 lit po jednoj primjeni (tretmanu)
  • zalijevanjem presadnica – jača početni rast
  • u supstratima za sjetvu – poboljšava klijanje i razvoj mladih biljaka

Folijarna primjena je moguća, ali je učinak u tlu daleko snažniji. Primjena u tlo je osnovni način primjene preparata na bazi huminskih i fulvo kiselina.

Kako pravilno primjeniti tekuća organska gnojiva na bazi huminskih i fulvo kiselina možete pročitati u stručnom članku Tekuća organska gnojiva u fertirigaciji povrća.

Zašto su huminske kiseline sve važnije u poljoprivredi?

Tri su ključna razloga:

  • degradacija tla – erozija, pad organske tvari i slaba struktura
  • intenzivna proizvodnja – visoki prinosi iscrpljuju tlo
  • skuplja mineralna gnojiva – huminske kiseline povećavaju njihovu učinkovitost

Zbog toga se sve više koriste u:

  • povrćarstvu
  • voćarstvu
  • vinogradarstvu
  • ratarskoj proizvodnji
  • plasteničkoj proizvodnji povrća

Zaključak

Huminske i fulvo kiseline predstavljaju temelj zdravog i plodnog tla. Njihova sposobnost da poboljšaju strukturu tla, povećaju dostupnost hraniva i potaknu razvoj korijena čini ih jednim od najvažnijih biostimulatora u modernoj poljoprivredi. U uvjetima klimatskih promjena i sve skupljih inputa, njihova uloga postaje još značajnija.

Iako su huminske i fulvo kiseline temelj zdravlja tla, one su samo jedan dio šire obitelji prirodnih rješenja u modernoj biljnoj proizvodnji. Za potpuni uvid u to kako maksimizirati potencijal svojih kultura, pročitajte naš sveobuhvatni vodič o biostimulatorima u poljoprivredi. Tamo detaljno analiziramo sve skupine – od aminokiselina i ekstrakata morskih algi do korisnih mikroorganizama – te objašnjavamo optimalne načine i termine primjene za svaku razvojnu fazu biljke


Autor članka:
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije
Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos.
Kontakt (mob.): 098/435-129
e-mail: david.gluhic@agroexpert.hr