(Zadnja izmjena članka 12/10/2025)
Stanje ekološke poljoprivredne proizvodnje u brojkama (FIBL izvještaj 2022)
U izdanju Istraživačkog instituta za organsku poljoprivredu (FiBL, Švicarska) publiciran je izvještaj “Stanje ekološke poljoprivredne proizvodnje” o organskoj (ekološkoj) poljoprivrednoj proizvodnji na globalnoj razini (uključene su sve zemlje EU prostora). Autori izvještaja su cijenjeni stručnjaci iz područja organske poljoprivredne proizvodnje H. Willer, B. Schlatter, J. Travniček, L. Kemper i J. Lernoud.
Cijeli izvještaj dostupan je na slijedećem linku (na engleskom jeziku): The World of Organic Agriculture. Statistics and Emerging Trends 2022.
Svakako, trend uzgoja organske hrane u stalnom je porastu, pa se ti trendovi mogu uočiti i u poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj. O stanju u ekološkoj vinogradarskoj proizvodnji pisali smo u jednom od prethodnih članaka (Stanje ekološkog vinogradarstva u Republici Hrvatskoj) ali smo isto tako svjedoci i velikog broja negativnih primjera u ekološkoj proizvodnji; od uzgoja “za poticaje”, kao na primjenu uzgoja oraha (Dvaput više hektara pod orasima od 2012., plodova dvostruko manje) pa do različitih malverzacija u označavanju i prodaji ekoloških proizvoda na tržištu.
Vodeće europske države u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji
A kako izgleda proizvodnja u brojkama za vodećih 10 država na području Europe može se vidjeti na sljedećoj slici; od velikih 290.000 ha u Francuskoj do 67.789 ha u Rumunjskoj. Tri vodeće države u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji (Francuska, Španjolska i Njemačka) obrađuju gotovo 600.000 ha. Sve ostale zemlje imaju značajno manje površina po ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom.
Slika 1. Površina pod ekološkim uzgojem u nekoliko vodećih država na području Europe (izvor: The World of Organic Agriculture Statistics and Emerging Trends 2020, FiBL, Švicarska)
Stanje ekološke poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj
Stanje ekološke poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj u posljednjih deset godina (približno 2015. – 2025.) obilježeno je kontinuiranim rastom, ali i izazovima u dosezanju prosjeka Europske unije. U navedenom razdoblju, ukupne površine pod ekološkom proizvodnjom značajno su se povećale. Ali taj rast nije uvijek bio stalan ni dovoljno brz. Hrvatska je i dalje relativno nisko rangirana u EU po udjelu ekoloških površina u ukupnom poljoprivrednom zemljištu.
Ključni poticaj ekološkoj proizvodnji dolazio je prvenstveno kroz Mjere ruralnog razvoja (skup različitih mjera), koje su proizvođačima pružale financijsku podršku za prelazak na ekološki uzgoj i njegovo održavanje. Iako je interes rastao, sektor se suočavao s problemima. Glavni problem su nedovoljno razvijeno tržište i prerađivačka industrija. Osim toga postoji potreba za boljom edukacijom i certifikacijom koja bi pratila stvarni rast broja ekoloških proizvođača.
Površine i glavne kulture u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj
Što se tiče površina i glavnih kultura, trendovi pokazuju da je ekološka proizvodnja u Hrvatskoj najvećim dijelom usmjerena na trajne travnjake i pašnjake. Oni su najdominantniji u strukturi ekoloških površina. To ne iznenađuje s obzirom na prirodne predispozicije i relativno nisku razinu potrebnog ulaganja. Među ostalim kulturama, u zadnjih deset godina ističu se:
- Višegodišnji nasadi: Dominantne su kulture u ekološkom uzgoju voća. To su posebno masline (posebno u obalnim i otočnim područjima) i razno bobičasto voće, kao što je aronija ili borovnica (koje je popularno zbog potražnje na tržištu).
- Oranice: Od ratarskih kultura, ekološki se najviše uzgajaju žitarice (posebno kukuruz, pšenica i ječam). Osim tih kultura prisutne su industrijske kulture i krmno bilje za stočnu hranu. Ekološka proizvodnja povrća prisutna je, ali zauzima najmanji udio u ukupnim ekološkim površinama.
Iako su travnjaci najveći po površini, rastuća potražnja na tržištu potaknula je proizvođače da se sve više orijentiraju na kulture s većom dodanom vrijednosti poput ekoloških maslina, vina i ljekovitog bilja.