(Zadnja izmjena članka 22/09/2025)
Kako povećati količinu kalcija (Ca) u plodovima jabuke
Prosječna količina kalcija u biljnom materijalu kreće se od 0,1-0,5%, te se u listu jabuke mjere najviše koncentracije kalcija. Za razliku od ostalih organa jabuke, list ima izraženo svojstvo nakupljanja kalcija (Ca) koji se kasnije ne može translocirati u ostale organe; pogotovo ne u plod.
Dinamika usvajanja kalcija iz tla (putem korijena), intenzitet primanja u plodove i optimalna količina kalcija (Ca) u plodovima, predmet je brojnih znanstvenih istraživanja. Naime, dotok kalcija ksilemskim tokom (korijen-plod) odvija se u vrlo kratkom razdoblju, u svega 4 do 6 tjedana nakon oplodnje (do tzv. T-faze razvoja ploda). Taj period je vrlo važan, i igra kritičnu ulogu u usvajanju kalcija u plod. Nakon tog perioda prekida se dotok kalcija u plod ksilemskim tokom, te se tada kalcij može djelomično usvojiti preko pokožice; iako znatno manje količine, i često dolazi samo do povećanje količine kalcija u pokožici i površinskom sloju ploda jabuke.
Ukoliko se u malim plodovima na završetku ove razvojne faze (4-6 tjedna nakon završetka cvatnje) nalazi manje od 10 mg Ca+2/100 grama sviježe mase ploda, vrlo je vjerojatna pojava gorkih pjega tijekom kasnije faze razvoja plodova.
Način i dinamika usvajanja kalcija u plodu jabuke predmet je istraživanja mnogih znanstvenika, zbog velike ekonomske važnosti proizvodnje jabuka i velikih gubitaka koji se mogu javiti kod propadanja plodova sa niskom količinom kalcija. Tako su Kalcitis i Heijden (2017) proveli istraživanje o kretanju kalcija u stablu i plodu jabuke korištenjem stabilnog izotopa Ca44. Praćenjem stabilnog izotopa kalcija tijekom rasta plodova, utvrdili su da se dio kalcija može usvajati tijekom cijele faze rasta plodova.
Kako osigurati dovoljnu količinu kalcija (Ca) u gnojidbi nakon cvatnje
Za optimalnu opskrbljenost plodova kalcijem nakon završetka cvatnje, proizvođači imaju vrlo kratak period, kada je važno osigurati dovoljnu količinu kalcija da bi dobili kvalitetne plodove.
Ovisno o agroekološkim uvjetima, potrebno je provesti nekoliko tehnoloških mjera; kako u gnojidbi kroz tlo tako i u folijarnoj gnojidbi.
- U nasadima gdje nema mogućnosti primjene fertirigacije potrebno je obaviti gnojidbu sa granuliranim gnojivima na bazi kalcij-nitrata. Gnojiva na bazi kalcij-nitrata su dobre topivosti, pokretljivi su u tlu, te ih korijen jabuke može lako usvojiti. Dozu gnojiva potrebno je prilagoditi stanju nasada, te se primjenjuje od 50-150 kg/ha Ca-nitrata ili kalcij-amonij-nitrata (KAN). U ovoj se fazi ne smiju koristiti gnojiva na bazi amonijskog dušika (poput amonij-sulfata ili mono-amonij-fosfata) zbog jake kompeticije (antagonizma) između amonijskog iona i kalcija u tlu.
- U nasadima gdje postoji sustav za fertirigaciju, preporuča se primjena vodotopivih gnojiva na bazi Ca-nitrata ili nekog drugog gnojiva na bazi kalcija, kako bi se na taj način osigurala dovoljna količina kalcija za početne faze razvoja ploda. Vodotopivi Ca-nitrat se primjenjuje u dozi od 25-50 kg/ha, ili se mogu koristiti posebna gnojiva na bazi kalcija (gnojiva na bazi Ca-acetata ili Ca-EDTA helata) prema uputama proizvođača gnojiva.
| SAVJET PLUS: |
|---|
| Primjena tekućih ili mikrogranuliranih gnojiva na bazi huminskih kiselina (Humistar, K-Humus 85) u dozi od 20-40 lit/ha odnosno 5 kg/ha nakon završetka zimskog mirovanja, potaknuti će proljetni rast novog, mladog korijena. Na taj način se značajno povećava aktivna zona mladog korijena koja može usvajati više vode i više kalcija iz tla, i time osigurati optimalnu opskrbu kalcijem u početnim fazama razvoja plodova. U nasadima gdje nema sustava za natapanje, huminske kiseline mogu se primijeniti i prskanjem tla u zonu ispod reda. |
Više o huminskim kiselinama na slijedećem linku: Primjena huminskih kiselina u poljoprivrednoj proizvodnji
