(Zadnja izmjena članka 16/07/2026)
Organska gnojiva – što su i zašto se primjenjuju?
Suvremeni izazovi u poljoprivredi, poput degradacije tala, smanjenja plodnosti i klimatskih promjena, nameću potrebu za promjenom u pristupu očuvanja tla. Ključan korak u tom smjeru je redovita primjena organskih gnojiva. Ova gnojiva ne osiguravaju samo esencijalna hranjiva za biljke. Ona također ključno utječu na poboljšanje fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava tla. Na tržištu je danas dostupan širok spektar organskih gnojiva. Ponuda se kreće od tradicionalnih stajskih gnojiva i komposta do suvremenih nusproizvoda prehrambene industrije. Također, razvijene su i specijalizirane formulacije u tekućem obliku ili u obliku mikrogranula. Radi lakšeg rukovanja i veće preciznosti, gnojiva se nude u različitim fizikalnim oblicima. Najčešće su to peletirani, granulirani ili tekući pripravci. Ipak, sama primjena zahtijeva visoku razinu stručnosti. Pravilan odabir vremena i načina unošenja u tlo izravno utječe na učinkovitost. Time se ujedno maksimalno smanjuju gubici hranjiva kroz ispiranje ili ishlapljivanje.
Ključni korak u postizanju maksimalne učinkovitosti i ekološke održivosti leži u preciznom definiranju doza, koje se moraju temeljiti na kemijskoj analizi tla i specifičnim potrebama ciljane kulture. Neadekvatno doziranje, bilo u obliku premale doze ili prekomjernog unosa, može narušiti prirodnu ravnotežu mikroorganizama u tlu te negativno utjecati na fiziološki status uzgajanih biljaka. Zahvaljujući modernim tehnologijama prerade, današnja visoko koncentrirana peletirana organska gnojiva omogućuju znatno manje transportne troškove i jednostavniju primjenu u odnosu na klasični stajnjak u rasutom obliku.
Cilj je ovog članka detaljno analizirati razlike među pojedinim oblicima organskih gnojiva. Ujedno, donosimo i smjernice za njihovo optimalno korištenje u poljoprivrednoj proizvodnji. Razumijevanjem ovih parametara, poljoprivredni proizvođači mogu ostvariti stabilne prinose visoke kvalitete. Istovremeno se dugoročno čuva najvrijedniji resurs – živo i plodno tlo. Upravo je ono snažan temelj za svaku uspješnu poljoprivrednu proizvodnju.
Vrste organskih gnojiva
Iako postoji nekoliko različitih vrsta organskih gnojiva na tržištu (ovisno o porijeklu sirovine), ipak i dalje najvažniji predstavnik organskih gnojiva je stajski gnoj. Porijeklom, stajski gnoj može biti:
- Stajski gnoj goveda i konja
- Stajski gnoj ovaca i koza
- Stajski gnoj peradi (pilići, kokoši, purani)
- Stajski gnoj svinja
- Stajski gnoj ostalih životinja
Stajski gnoj goveda i konja
Radi se o kvalitetnom materijalu, različitog stupnja zrelosti i količine stelje (slame, suhe trave). Prije primjene u proizvodnji gnojiva prolaze procese dozrijevanja; prirodnim putem (sporije) ili dodatnom termičkom obradom (brže). Ukoliko se sirovina (stajski goveđi gnoj) dobiva prirodnim procesom dozrijevanja, u takvom se materijalu očuva potpuna BIOLOŠKA AKTIVNOST GNOJA i dobijaju se gnojiva vrhunske kvalitete. Slične kvalitete su stajska gnojiva ovaca i koza.
Slika 1. Poluzreli stajski gnoj sa nerazgrađenim ostacima slame
Stajski gnoji peradi
Stajski gnoj peradi, za razliku od gnoja goveda ili ovaca, sadrži vrlo malo organske tvari (jer se perad ne uzgaja na stelji) te sadrže veće količine dušika u nitratnom obliku. Također često ima povišenu količinu soli. Za razliku od goveda/ovaca radi se o “hladnim” gnojiva slabije biološke aktivnosti. Zbog visoke količine vode u prirodnom stanju, moraju se tijekom proizvodnje gnojiva, podvrći procesima dehidracije toplim postupkom kako bi se smanjila količina vode. Zbog primjene toplog postupka dehidracije, dodatno se smanjuje biološka aktivnost.
Međutim, kako postoji veliki broj peradarskih farmi (pilići, kokoši, purani) ove sirovine ima mnogo na raspolaganju, te se koristi za proizvodnju velikog broja organsko-mineralnih gnojiva.
Stajski gnoj svinja
Najlošija izbor u kategoriji stajskih gnojiva je stajski gnoj svinja.
To su uglavnom tekući oblici gnojiva, bez stelje, te je nužno prije prozvodnje organskih gnoja, provesti proces dehidracije toplim postupkom (smanjenja količine vode). Prosječno u izvornom obilku stajskog gnoja svinja ima više od 80% vode (kod gnojnice je to preko 95% vode). Radi se o sirovini najlošje kvalitete, ali zbog velikog broja svinjskih farmi, raspoloživa je velika količina svinjskog stajskog gnoja. Zato se svinjski gnoj dosta koristi u proizvodnji organskih gojiva. Međutim to su gnojiva niske kvalitete.
Ostali organski materijali
Osim stajskog gnoja, za proizvodnju organskih gnojiva mogu se koristiti različiti materijali organskog porijekla. To su organski materijali, najrazličitije vrste, nusprodukti ili otpadi iz različite proizvodnje. Najčešće se radi o melasi iz prerade poljoprivrednih proizvoda (šećerne repe), guanita (ptičiji gnoj) te mesno i koštano brašno (kao otpad iz klaonica). Osim toga, često se koriste i organski talozi sa pročistaća otpadnih voda, nusproizvodi iz industrije prerade kože i tekstila, te nusproizvodi iz industrije prerade drva i papira. Stoga je kod odabira organskih gnojiva vrlo važno znati porijeklo organske tvari u gnojivu.
I dok je organska tvari iz stajskog gnoja VISOKE MIKROBIOLOŠKE AKTIVNOSTI, ostali organski materijali koji se koriste u proizvodnji organskih gnojiva uglavnom su “mrtve” organske tvari gotovo bez mikrobiološke aktivnosti u tlu.
Pojedini proizvođači organskih gnojiva, da bi povećali mikrobiološku aktivnost ove organske mase, dodaju različite kombinacije korisnih mikroorganizama (Trichoderma, mikoriza, Bacillus sp. i dr.). Na taj način, ovi inertni organski materijali ipak dobivaju na kvaliteti.
Ostali organski materijali koji se koriste u proizvodnji organskih gnojiva su:
- Guano (humificirani ptičiji izmet)
- Perje
- Životinjska koža i dlaka
- Krvno brašno
- Mesno brašno
- Koštano brašno
- Uljana sačma (panelli)
- Melasa
- Riblje brašno
- Sedimenti crvenih algi
- Humificirana biljna masa
- Pepeo
- Lumbrihumus (humus kalifornijskih glista)
- Digestati i ostali organski materijali iz bioplinskih postrojenja
Guano (guanito)
Radi se o humificiranom ptičijem izmetu, različitih vrsta ptica koja žive uz obale Tihog oceana na području Srednje i Južne Amerike. Osim humificiranog ptičijeg izmeta, u guanu se nalaze i organski ostaci riba koje služe kao hrana morskih ptica te ostali organski materijali. Radi se o kvalitetnom organskom materijalu, ali ograničene dostupnosti. Sastav guana je vrlo varijabilan (ovisno o nalazištu) i prosječno sadrži 3-9% dušika (N) u organskom obliku, 3-20% fosfora (P2O5) i 1-4% kalija (K2O). Zbog takvog sastava, gnojiva na bazi guana se označavaju kao organska dušično-fosforna gnojiva.
Na tržištu se nalaze kao čisti guano, ili se koristi kao baza za proizvodnju organskih i organsko mineralnih gnojiva, naročito u formulacijama sa višim sadržajem fosfora.
Perje
To su ostaci perja pernatih životinja (kokoš, puran, patka) iz klaonica. Radi se o organskom materijalu koji se ne može koristiti za druge namjene, te se nakon termičke obrade koristi kao organska masa za proizvodnju organskih i organsko-mineralnih gnojiva. Od hraniva sadrži samo organski dušik (N) u količini od 13-14%, dok je sadržaj drugih hraniva zanemariv.
Životinjska koža i dlaka
Najčešće se radi o klaoničkim ostacima prilikom obrade životinja nakon klanja, te ostataka neobrađene i obrađene kože iz industrije prerade kože. Ti se ostaci ne mogu koristiti za daljnu upotrebu te se odgovarajućim kemijskim i mehaničkim postupcima prerađuju u organsku masu namjenjenu za proizvodnju organskih i organsko-mineralnih gnojiva. Količina organskog dušika (N) kreće se u rasponu od 12-13%, te ovisno o porijeklu sirovine, može sadržavati do 1% fosfora (P2O5). Kako na tržištu postoje velike količine klaoničkog otpada, ovaj se materijal vrlo često koristi za proizvodnju organskih i organsko-mineralnih gnojiva.
Krvno, mesno i koštano brašno
Poput životinjske dlake i kože, također se radi o materijalima koji su dobiveni preradom klaoničkih ostataka nakon kemijske i mehaničke obrade. Sadrže različite količine hraniva. Količina dušika se kreće u rasponu od 9-14% organskog dušika (N), dok je količina ostalih hraniva vrlo različita. Organski materijali porijeklom iz mesnog brašna mogu sadržavati i do 8,5% fosfora (P2O5) pa se takvi materijali često koriste radi povećanja količine fosfora u organskim i organsko-mineralnim gnojivima.
Uljana sačma (paneli)
Materijali koji se dobivaju nakon ekstrakcije ulja iz sjemenki uljarica ili plodova masline. Najčešće se radi o ostacima iz prerade sjemenki suncokreta ili uljane repice, te nakon prerade maslina. Prosječno sadrže oko 3-7,5% organskog dušika (N).
Melasa
Melasa je materijal biljnog podrijetla. Nastaje kao nusproizvod prerade šećerne repe u industriji šećera. Iako se dehidrirana melasa može unositi izravno u tlo, češće služi kao osnova za proizvodnju organskih i organsko-mineralnih gnojiva. U prosjeku sadrži oko 3% organskog dušika (N) te visoku količinu organske tvari s oko 20% organskog ugljika (C). Udio vodotopljivog kalija (K2O) iznosi oko 6%.
Prema podacima za 2024. godinu, šećerna repa se u Europskoj uniji sije na oko 1.500.000 hektara. To rezultira ukupnom proizvodnjom od oko 2.100.000 tona melase godišnje. Zbog tolike dostupnosti, melasa je – uz stajski gnoj – postala najzastupljenija sirovina u industrijskoj proizvodnji organskih i organsko-mineralnih gnojiva.
Riblje brašno
Proizvod koji se dobiva preradom otpada iz industrijske prerade ribe. Ovisno o vrsti i porijeklu ribe, sastav ribljeg brašna je vrlo varijabilan, a u prosijeku sadrži 5-12% organskog dušika (N) i 3-7% fosfora (P2O5). Uglavnom se koristi kao komponenta za povećanje količine fosfora u organskim i organsko-mineralnim gnojivima.
Sedimenti crvenih algi
Često se koristi i naziv brašno crvenih algi ili litotamin. Radi se o praškastom materijalu dobiven od mehaničke meljave kalcificiranog taloga morske alge Lithothamnium calcareum. Izvorno je to materijal vrlo bogat sa kalcijevim karbonatom (80-85% CaCO3) te može sadržavati i maganezij (Mg) u obliku magnezij karbonata (10-15 MgCO3).
Humificirana biljna masa
Zbog sve veće potrebe za dobivanjem jeftinog organskog materijala i ograničene dostupnosti stajskog gnoja, za proizvodnju oovih gnojiva počinje se korsititi humificirana biljna masa. Radi se o ciljanom uzgoju različitih biljnih vrsta (najčešće leguminoza poput lupine, boba ali i ostalih kultura poput repice, facelije ili gorušćice) koje razvijaju veliki volumen biljne mase. Nakon košnje biljna masa podvrgava se kontroliranim uvjetima humifikacije. Dobiveni materijali uglavnom sadrže visoke količine dušika (N), dok je količina fosfora i kalija zanemariva.
Pepeo
Pepeo je mineralni ostatak nakon sagorijevanja različitih organskih i anorganskih materijala. Za proizvodnju organskih i organsko-mineralnih gnojiva najčešće se koristi pepeo porijeklom iz sagorijevanja drvne mase (peleta ili sječke iz biotoplinskih postrojenja). Materijal sadrži manje količine fosfora (P2O5) i kalija (K2O) te može, ovisno o porijeklu, sadržavati i kalcij (Ca) i magnezij (Mg). Pepeo ima visoki pH (vrlo alkalan materijal), te se primjenjuje u manjim količinama u organsko-mineralnim gnojivima.
Lumbrihumus
Lumbrihumus je materijal koji nastaje preradom različitog organskog materijala radom glista. Materijal dobiven radom glista ima dobra kemijska i fiziklana svojstva, te povoljno utječe na mikrobiološku aktivnost tla. Kako je dostupnost lumbrihumusa mala, i cijena materijala dosta visoka, najčešće se korsiti samo za podizanje kvalitete organskih i organsko-mineralnih gnojiva. Na tržištu se također može naći kao čisti lumbrihumus za upotrebu u poljoprivredi.
Ostali organski materijali
Ostali organski materijali koji se mogu još korsititi u proizvodnji orgnanskih i organsko-mineralnih gnojiva su stauracijski mulj, iskorišteni supstrati iz uzgoja gljiva, ostaci iz prerade grožđa (drop) i maslina i ostali organski materijali. Osim kemijskog sastava različitih organskih materijala, potrebno je voditi i računa o mikrobiloškoj ispravnosti materijala, kako ne bi došlo do zagađenja gnojiva sa štetnim patogenim organizmima, naročito Salmonelom i Esherichiom coli.
Organska gnojiva – oblici i načini primjene
Organska gnojiva se na tržištu pojavljuju u nekoliko različitih oblika, što značajno utječe na cijenu i način i vrijeme primjene. Oblici gnojiva su najčešće:
- Stajski gnoj (stajanjak) u rasutom stanju
- Pelet (standardni i mikropelet)
- Mikrogranula
- Tekući oblici
Stajski gnoj (stajanjak) u rasutom stanju
Stajski gnoj (stajnjak) u rasutom stanju tradicionalno je i volumno najizdašnije organsko gnojivo. Njegova je primarna uloga dugoročno poboljšanje tala zahvaljujući visokom udjelu organske tvari. Ono pozitivno utječe na fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. Također potiče stvaranje stabilnog humusa i aktivira mikrobiološku faunu. Primjena zahtijeva specijaliziranu mehanizaciju, odnosno rasipače stajnjaka. Nakon rasipanja nužna je brza inkorporacija u tlo. Time se sprječavaju gubici dušika hlapljenjem u obliku amonijaka. Zbog sporije mineralizacije i velikog volumena, stajnjak se koristi za osnovnu gnojidbu u jesen ili rano proljeće.
Korištenje stajskog gnoja prate i određeni izazovi:
-
Visoki troškovi: Velik volumen i visok udio vode značajno poskupljuju transport i manipulaciju. Voda povećava ukupnu masu, a ne pridonosi aktivnoj hranjivoj vrijednosti.
-
Biološki rizici: Ako gnoj nije pravilno i potpuno dozrio, postoji opravdan rizik od unosa patogena (grčica) te sjemena korova u tlo.
Pelet (standardni i mikropelet)
Peletirani oblici organskih gnojiva proizvode se u obliku standardnog i mikropeleta. Nastaju industrijskom dehidracijom, mljevenjem i prešanjem organskih materijala. Ti se procesi odvijaju pod visokim temperaturama. Zbog toga se u potpunosti eliminiraju patogeni i sjeme korova. Standardni pelet ima promjer uglavnom od 3 do 5 mm. Ovaj oblik omogućuje laku manipulaciju i jednostavno skladištenje. Također, pogodan je za preciznu aplikaciju uobičajenim rasipačima mineralnog gnojiva. S druge strane, mikropelet ima promjer od oko 1 do 2 mm. On osigurava znatno bržu razgradnju u dodiru s vlagom iz tla, kao i ujednačeniju distribuciju hranjiva.
Ovaj oblik gnojiva odlikuje visok sadržaj suhe tvari. Ima stabilan i precizno deklariran omjer hranjiva. Zbog tih karakteristika, peletirana gnojiva izvrstan su izbor za osnovnu i startnu gnojidbu u voćarstvu, vinogradarstvu i povrtlarstvu.
Slika 1. Peletirani stajski gnoj Stallatico Extra (proizvođač Agrifumax, Italija)
Mikrogranula
Mikrogranule predstavljaju tehnološki najnapredniji kruti oblik organskih gnojiva. Promjer njihovih čestica kreće se u rasponu od 0,5 do 1,5 mm. Zbog iznimno male veličine primjenjuju se lokalizirano. Unose se izravno u sjetvenu brazdu zajedno sa sjemenom. Za takvu aplikaciju koriste se posebni depozitori na sijačicama. Time se postiže takozvani “ultra-start” efekt. Hranjiva i stimulativne organske komponente odmah su dostupne mladoj biljci u kritičnim fazama klijanja i nicanja. To izravno potiče brzi razvoj korijena.
Cijena mikrogranula po kilogramu viša je u usporedbi s drugim oblicima. Unatoč tome, primjenjuju se u izrazito niskim dozama po hektaru. Uz maksimalnu iskoristivost hranjiva, to ih čini iznimno ekonomski učinkovitima u intenzivnoj ratarskoj i povrtlarskoj proizvodnji.
Tekući oblici
Tekući oblici organskih gnojiva obuhvaćaju suspenzije, otopine i aminokiselinske pripravke. U ovu skupinu ubrajaju se i tekući ekstrakti huminskih te fulvinskih kiselina. Oni se dobivaju iz različitih organskih izvora, najčešće leonardita ili morskih algi. Ova su gnojiva namijenjena brzom djelovanju. Primjenjuju se jednostavno, i to folijarnim prskanjem preko lista ili kroz sustave navodnjavanja (fertirigaciju).
Glavna prednost ovih pripravaka je trenutna apsorpcija hranjivih tvari i aminokiselina. To biljkama omogućuje brz oporavak od abiotskog stresa poput suše, mraza, tuče ili bolesti. Tijekom aktivne vegetacije koriste se prvenstveno kao dopunska ishrana i biostimulatori. Njihovom primjenom optimiziraju se fiziološki procesi i jača imunitet biljaka. To u konačnici izravno poboljšava kvalitetu i ujednačenost samog prinosa.
Doze i vrijeme primjene
Organska gnojiva primjenjuju se u jesensko-zimskoj gnojidbi trajnih (drvenastih) nasada, u proljetnoj gnojidbi te u osnovnoj gnojidbi ostalih poljoprivrednih kultura. Doze i vrijeme primjene potrebno je prilagoditi stanju plodnosti tla i kulturi. Opće doze primjene peletiranih organskih gnojiva (tipa Stallatico Extra) iznose od 1-2 t/ha. A tekuća organska gnojiva koriste u dozi od 5-200 lit/ha.
Za točnu količinu primjene organskih gnojiva u jesenskoj gnojidbi ili kod pripreme tla za sadnju povrća, svakako se preporuča napraviti analizu tla i utvrditi pravo stanje plodnosti tla.
Iako organska gnojiva poboljšavaju strukturu tla, ona ponekad ne mogu brzo podmiriti visoke potrebe kultura za dušikom, fosforom ili kalijem u kritičnim fazama razvoja. Rješenje za ovaj izazov su organsko-mineralna gnojiva. Ona omogućuju da kroz jednostavnu primjenu (poput peleta ili mikrogranula) tlu vratite humus, a biljci osigurate ciljanu i lako dostupnu hraniva u obliku NPK komponente.
Pročitajte naš vodič i saznajte kako pravilno odabrati i kombinirati organsko-mineralna gnojiva za vaše kulture.
| Autor članka: | |
|---|---|
| dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije Ovlašteni agronom pri Hrvatskoj agronomskoj komori Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos. Kontakt (mob.): 098/435-129 e-mail: david.gluhic@agroexpert.hr |  |