(Zadnja izmjena članka 08/12/2021)
Naziv časopisa i original znanstvenog rada: El-Boray, M. (2021). Effect of Humic Acid, Bio-Fertilizers and Some Micro-Elements on Leaf Mineral Contents of King Ruby Grapevines. Academia Letters, Article 661.
Sažetak rada na hrvatskom jeziku:
Huminska kiselina je glavna komponenta humusnih tvari (humusa), koja čini glavni sastojak organske tvari u tlu. Nastaje biorazgradnjom mrtve organske tvari. To nije jednostavna kiselina; već složena smjesa različitih kiselina koja sadrže karboksilne i fenolne skupine tako da se smjesa huminskih kiselina funkcionalno ponaša kao dvobazna kiselina ili, povremeno, kao trobazna kiselina. Huminske kiseline mogu tvoriti komplekse s ionima koji se obično nalaze u tlu stvarajući time važne huminske koloide. Prema Mayhewu (2004), huminske tvari pokazale su sposobnost:
- keliranja (vezivanja) hranjivih elemenata u tlu,
- poboljšanja usvajanja hraniva u tlu,
- smanjenja potrebe za primjenom dušičnih gnojiva,
- uklanjanja toksina iz tla,
- stimuliranja biološke aktivnosti tla,
- topljivosti minerala,
- poboljšanja strukture tla;
- i poboljšati sposobnost zadržavanja vode u tlu.
Ovo istraživanje provedeno je tijekom dvije uzastopne vegetacije kako bi se proučavao učinak primjene huminske kiseline u tlu (u 0,75, 1,5 i 3 g/trsu) sa ili bez primjene biognojiva (Serratia sp. + Bacillus polymyxa + Pseudomonas fluorescens + Trichoderma viride + Trichoderma harzianum) na 7,14 ml / trsu) i mikroelemenata (FeSO4.7H2O na 0.35 g + ZnSO4.7H2O na 0.18 g + MnSO4.H2O na 0.18 g/trsu) na mineralni sastav peteljki lista kod sorte King Ruby stolnog grožđa.
Svi tretmani su primijenjeni kroz sustav fertirigacije, dodano u četiri zone oko trsa, kroz sustav kapanja oko trsa na udaljenosti od 25 cm od trsa.
Dobiveni rezultati su pokazali da dodavanjem huminskih kiseline u dozi od 3 g\trsu s bio-gnojivima u dozi od 7,14 ml\trsu i mikroelemenata (FeSO4.7H2O na 0.35 g + ZnSO4.7H2O na 0.18 g + MnSO4.H2O na 0.18 g)/trsu, potaklo apsorpciju makroelemenata u tlu jer je izmjerena značajno najveće vrijednosti sadržaja N, P i K u peteljkama lista u usporedbi sa svim ostalim tretmanima. Izmjerene vrijednosti dušika (N) bile su 3,83 i 3,71%, vrijednosti fosfora (P) bile su 0,47 i 0,42% i vrijednosti kalija (K) bile su 2,49 odnosno 2,59% u obje vegetacije. Što se tiče mikroelemenata, uočeno je da se dodavanjem huminskih kiselina u dozi od 3 g\trsu u kombinaciji s bio-gnojivima i mikroelementima također aktivira pojačani unos mikroelemenata u biljku vinove loze. U obje vegetacije, tijekom istraživanja izmjerene su najveće vrijednosti za željezo (Fe, 131,00 i 128,43 ppm), cink (Zn, 45,40 i 47,70 ppm) i mangan (Mn, 150,07 i 143,37 ppm). S druge strane, kontrolni tretman (natapanje vinove loze samo s čistom vodom, bez dodatka huminske kiseline) imao je najniže izmjerene vrijednosti makro i mikroelemenata u usporedbi s ostalim tretmanima gdje su dodatno primjenjene huminske kiseline.
Glavni rezultati istraživanja:
- Primjena huminskih kiselina u uzgoju vinove loze rezultirala je najvišim količinama makro i mikro elemenata u peteljci lista
- Primjena doze od 3 grama/trsu na početku vegetacije pokazuje bolje učinak na usvajanje hraniva u odnosu na niže doze primjene
- Boljom ishranom vinove loze makro i mikroelementima stvaraju se dobri preduvjeti za ostvarivanje visokih prinosa
Više o važnosti huminske kiseline u gnojidbi poljoprivrednih kultura u slijedećem stručnom članku: Huminske kiseline Što su huminske kiseline i zašto se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji?