Fiziološki poremećaji u rastu i razvoju ploda rajčice i paprike Zbog čega se javlja vršna trulež i propadanja plodova rajčice i paprike?

Fiziološki poremećaji u rastu i razvoju ploda rajčice i paprike

(Zadnja izmjena članka 11/07/2024)

Fiziološki poremećaji u rastu i razvoju ploda rajčice i paprike

Fiziološki poremećaji rajčice i paprike,  za razliku od biljnih bolesti nisu uvjetovani patogenim organzmima već poremećajim u fiziološkim procesima same biljke te čine značajne štete u intenzivnom uzgoju.

Kada se govori o rajčici, ali i ostalom plodovitom povrću, poput paprike ali i krastavaca i tikvica, najčešći fiziološki poremećaj je vršna trulež plodova uvjetovana nedostatkom kalcija (Ca).

Osim vršne truleži plodova, koji je najveći problem, tijekom uzgoja rajčice mogu se pojaviti i slijedeći fiziološki poremećaji;

  • pucanje plodova,
  • poremećaj u rastu tzv. „mačije lice“,
  • pojava traka plutastog tkiva na pokožici ploda i
  • ožegotine od sunca.

Vršna trulež plodova

Vršna trulež plodova predstavlja značajan gospodarski problem u proizvodnji rajčica i paprike. Radi se o tipičnom oštećenju plodova, koje je trajno, te stoga oštećeni plodovi nemaju tržišnu vrijednost (Slika 1). Ukoliko je razvoj truleži spriječen u prvim fazama razvoja, moguće je plodove koristiti za industrijsku preradu. Važno je napomenuti da su simptomi vršne truleži slični simptomima oštećenja plodova prilikom infekcije Phytophtorom, uz jednu vizualno značajnu razliku. Vršna trulež isključivo kreće sa vrha ploda, dok infekcija Phytophtore uglavnom zahvaća i dio oko peteljke.

Slika 1. Vršna trulež plodova rajčice uslijed nedostaka kalcija (Ca)

(izvor fotografije: Donna Teasley, Blossom End Rot, a Fixable Tomato Problem, N.C. Cooperative Extension, Burke County Center, 2019)

Uzorci pojave vršne truleži plodova

Biogeni element koji igra fiziološki vrlo značajnu ulogu u pojavi vršne truleži je kalcij (Ca).

Kalcij predstavlja iznimno važan element u fiziologiji plodovitog povrća. Važan je za pravilan rast i razvoj korijena, nadzemnog dijela biljke, te za pravilan rast i razvoj plodova i povećanje kvalitete ploda (povećana količina šećera i bolje skladištenje ploda). Tijekom svog rasta i razvoja, za postizanje prosječnog prinosa ploda rajčice od 100 t/ha potrebno je biljkama osigurati oko 170 kg/ha kalcija (Ca). Jedanko tako, kalcij je indirekto, pozitivnim utjecajem na metabolizam kalija (K), uključen i u povećanu otpornost rajčice na nedostatak vode.

Kritični period pojave vršne truleži je period intenzivnog porasta ploda, oko 10-14 dana nakon završetka oplodnje, kada je potrebno dodatno obaviti folijarnu gnojidbu rajčice kalcijem (Ca).

U tom periodu, svaki faktor koji ograničava usvajanje kalcija, potiče pojavu vršne truleži na plodovima rajčice i paprike, kako je prikazano u slijedećoj tablici:

Faktori koji potiču pojavu vršne truleži plodova rajčice i paprike:
Nedovoljna količina kalcija u tlu (zoni korijena)
Stres nedostatka/nagle promjene u vlažnosti tla
Korištenje veće količine dušika u amonijskom obliku
Nedovoljna količina fosfora u tlu i biljci
Prekomjerna gnojidba kalijem, magnezijem i dušikom
Niska pH vrijednost tla (kisela tla)
Niska temperatura tla (hladno tlo; rani rokovi sadnje)
Mehanička oštećenja korijena (prilikom obrade tla)
Povećana zaslanjenost tla zbog primjene vode loše kvalitete (slane vode) i intenzivne fertirigacije

Nasad industrijske rajčice

1. Nedovoljna količina kalcija u tlu (zoni korijena)

Za svoj rast i razvoj rajčica i paprika zahtijevaju tla sa dovoljnom količinom pristupačnog kalcija.

Za prinos od 100 t/ha potrebno je osigurati oko 170 kg čistog kalcija (Ca) za pravilan rast i dozrijevanje plodova.

Prilikom pripreme tla za uzgoj rajčice potrebno je provesti kemijsku analizu tla. Ukoliko se utvrdi da je tlo kiselo (pH<6,0) obavezno treba provesti kalcifikaciju tla. Najpraktičnije je kacifikaciju izvršiti na osnovi vrijednosti parametra hidrolitski aciditet (y1). Ukoliko su vrijednosti y1 od 4-8 potrebno je provesti kalcifikaciju (za vrijednosti veće od 8 kalcifikacija je nužna). Najčešće se izračunava potrebna količina CaCO3 ili CaO, prema slijedećim izračunima:

Hidrolitski aciditet y1 x 4,5 = dt/ha CaCO3

Hidrolitski aciditet y1 x 2,52 = dt/ha CaO

Ukoliko se vrši kemijska analiza tla, količina Ca2+ u tlu za uspješan uzgoj rajčice trebala bi biti najmanje oko 900 kg/ha Ca2+  (za dubinu tla do 30 cm dubine). Ukoliko je količina raspoloživog kalcija manja, pojava vršne truleži ploda je vrlo vjerovatna.

Isto tako, tijekom rasta rajčice i paprike potrebno je pratiti i količinu kalcija u biljci. Optimalna količina Ca2+  u biljci (listu) u vrijeme prije cvatnje iznosi 1,25-3,20%.

Primjena gnojiva na bazi kalcija (Ca) tijekom rasta i razvoja rajčice/paprike

Za uspješnu opskrbu biljke kalcijem tijekom rasta, preporuča se upotreba kalcijevih gnojiva kroz sustav fertirigacije te u folijarnoj gnojidbi. Kroz sustav fertirigacije najčešće se primjenjuje Ca-nitrat, te još neka gnojiva koja sadrže kalcij, kao što su Ca-tiosulfat, Ca-acetat ili Ca-lignosulfonat. Prilikom primjene Ca-nitrata u sustavima fertirigacije preporučuje se u otopinu dodati i bor, u količini od 0,1-0,2%.

Slika 2. CALITECH, gnojivo na bazi Ca-nitrata u gel obliku, sa dodatkom magenzija i mikroelemenata za učinkovitu folijarnu gnojidbu plodovitog povrća (paprika, rajčica, krastavci) kalcijem (proizvođač gnojiva Rovensa Next (ex.Tradecorp), Španjolska)

Calitech folijarno gnojivo kalcij

Iako o mogućnostima folijarne gnojidbe kalcijem postoje različiti rezultati, u praksi je ipak evidentno da se folijarnom primjenom kalcija (najčešće Ca-nitrat, Ca-acetat ili Ca-klord) mogu smanjiti štete od vršne truleži ploda rajčice (paprike). Međutim, folijarna primjena kalcija ima pozitivan utjecaj samo u početnim fazama razvoja ploda. Kod veličine ploda preko 5 cm promjera, debljina pokožice je veća i postaje nepropusna za ulazak vode, a time i kalcija u folijarnoj gnojidbi.

Slika 3. Optimalno vrijeme folijarne primjene kalcija (Ca) je u početnoj fazi rasta plodova

U pripremi tla za sadnju, preporuča se koristiti također Ca-nitrat, u količini od 400-800 kg/ha (dozu Ca-nitrata potrebno je prilagoditi mehaničkom sastavu tla, količini organske tvari i pH vrijednosti tla). Time se osigurava dovoljne količine kalcija u početnim fazama rasta i razvoja ploda, kada je najveća mogućnost i pojave vršne truleži ploda rajčice.

2. Stres nedostatka vlage/ili nagle promjene u vlažnosti tla

Vanjski čimbenik koji također potiče nastajanje vršne truleži ploda je i stanje vlažnosti tla. Usljed prekomjerne vlažnosti tla (tla težeg mehaničkog sastava-glinena tla ili nepravilne primjene sustava navodnjavanja) dolazi do procesa asfikcije (nedostatka zraka odnosno kisika) korijena u tlu, i time značajnog smanjenja transpiracije (kolanja vode unutar bilje u smjeru korijen-list) i smanjenog transporta kalcija. Isto tako u prekomjerno vlažnim tlima, procesi nitrifikacije su značajno reducirani, pa dolazi do povećanja koncentracije amonijaka u tlu, i time dodatno potiče nastajanje vršne truleži ploda. Stoga je praćenje vlažnosti tla, izuzetno važno u proizvodnji rajčice i paprike, a za to se koriste različiti instrumenti.

Praktičan i cjenovno pristupačan instrument je tenziometar, te bi ga svakako trebalo koristiti u kontroli vlažnosti tla prilikom uzgoja rajčice i paprike.

Irrometar - praktični tensiometar za mjerenje vlage tla
IRROMETER – praktičan i jednostavan instrument za mjerenje vlage u tlu kod natapanja rajčice

3. Korištenje veće količine dušika u amonijskom obliku

Dobro je poznato da primjena amonijskog oblika dušika potiče nastajanje vršne truleži ploda, pa je stoga potrebno izbjegavati upotrebu dušičnih gnojiva na bazi amonij-sulfata ili amonij-nitrata u fazi nakon završetka cvatnje prvih cvijetova. Stoga se primjena dušika u amonijskom obliku preporuča samo u pripremi tla za sadnju odnosno u početnim fazama razvoja biljaka nakon presađivanja.

Amonijski oblik dušika je kation NH4+ koji je u jakoj kompeticiji sa kationom kalcija Ca2+.

4. Nedovoljna količina fosfora u biljci

Prema podacima neki istraživača, pojava vršne truleži ploda, u uvjetima ograničene opskrbe kalcijem, učestalija je kod biljaka kojima nedostaje fosfora. Kontrolu količine fosfora potrebno je provesti folijarnom analizom lista. Optimalne količine fosfora u listu iznose 0,4-0,7%.

5. Prekomjerna gnojidba kalijem, magnezijem i dušikom

Prilikom prekomjerne gnojidbe kalijem, magnezijem i dušikom (naročito amonijskim oblikom) dolazi do antagonizma u usvajanju kalcija iz tla.

Osnova za pravilnu i izbalansiranu gnojidbu je kvalitetna analiza tla, prije pripreme tla za sadnju rajčice i paprike.

Na osnovi rezultata analize tla, moguće je sastaviti kvalitetan program gnojidbe. Kasnije, u vegetaciji, preporuča se provesti i folijarnu analizu lista i utvrditi količine kalija, magnezija i dušika. Optimlane količine iznose; kalij (K) 4,0-6,0%, magnezij (Mg) 0,4-0,7% i dušik (N) 4,5-5,0%.

6. Povećana zaslanjenost tla zbog primjene vode loše kvalitete (slane vode) i intenzivne fertirigacije

Prema podacima koje navode Adami i Ho (1992) u svojim istraživanjima, povećana zaslanjenost tla (povećanje EC vrijednosti) također može uvjetovati pojavu vršne truleži na rajčici i paprici.

Povećanje zaslanjenosti tla može se dogoditi kod:

  • Primjene nekvalitetne vode za natapanje i fertirigaciju
  • Intenzivna fertirigacija sa gnojivima visoke EC vrijednosti

Primjena nekvalitetne vode za natapanje i fertirigaciju. Kako se u intenzivnoj proizvodnji rajčice i paprike intenzivno koristi mjera natapanja/fertirigacije, vrlo je važno poznavati kvalitetu vode koja se koristi za natapanje/fertirigaciju. Vode koje imaju visoku količinu soli (prije svega natrija), zatim bora te karbonata nisu prikladne za korištenje u natapanju/fertirigaciji. Za takve vode potrebna je redovita kontrola kvalitete; kako na polju, prije samog puštanja vode u sustav natapanja, tako i redovite mjesečne kontrole u ovlaštenom laboratoriju za ispitivanje kvalitete vode (u HRV su to Zavodi za javno zdravstvo, na razini županija).

Ukoliko su vode nekvalitetne (slane) za natapanje, potrebno je vodu prije korištenja u sustavima za natapanje/fertirigaciju, tretirati otopinama koje će smanjiti pH vode, poput preparata Lower 7 (proizvođač Rovensa Next, ex. Tradecorp, Španjolska) ili redovito primjeniti preparate na bazi huminskih kiselina, poput preparata Humistar (proizvođač Rovensa Nexte, ex. Tradecorp, Španjolska), koji će puferirati visoke EC vrijednosti u tlu.

Slika 4. Preparat Lower 7 (proizvođač Rovensa Next (ex.Tradecorp), Španjolska) koji uspiješno smanjuje visoke EC vrijednosti vode kod intenzivne fertirigacije rajčice i paprike

Ostali fiziološki poremećaji plodova rajčice

Osim navedene vršne truleži ploda, koja je najučestaliji fiziološki poremećaj ploda rajčice, postoji još nekoliko učestali poremećaja, koji također umanjuju kvalitetu plodova, te značajno utječu na smanjenje prihoda u uzgoju rajčice. To su redom:

Pucanje plodova. Kod pucanja plodova razlikujemo dva tipa:

  • radijalno i
  • koncentrično pucanje plodova

Radijalno pucanje plodova posljedica je intenzivnih oborina/natapanja nakon izraženog suhog razdoblja (stres vlage).

Koncentrično pucanje plodva najčešća je posljedica zadržavanja vode u spoju peteljke i ploda te izlaganja ploda direktnom sunčevom ozračenju. Pojava koncentričnog pucanja plodova vrlo je česta kod primjene natapanja rasprskivačima/tifonima. Ukoliko se primjenjuju takvi sustavi natapanja, preporuče se natapanje obaviti u ranim večernjim satima kako bi se do slijedećeg dana plodovi osušili i time onemogućili uvjeti za pojavu koncentričnog pucanja plodova.

Deformacija ploda tzv. „mačije lice“ (Slika 4). Kod takvog fiziološkog poremećaja dolazi do potpune deformacije ploda, te takav plod više nema tržišnu vrijednost. Posljedica je to temperaturnog šoka tijekom cvatnje i oplodnje. Niske dnevne temperature u vrijeme cvatnje (15-18°C) te niske noćne (10-15°C) su kritične vrijednosti za pojavu navedenih deformacija. Uzgojem rajčice u zaštićenim prostorima (tuneli, plastenici) i kontrolom temperature u vrijeme cvatnje, značajno se smanjuje mogućnost pojave deformacije ploda. Isto tako, postoji i razlika između pojedinih sorata/hibirda u sklonosti pojave deformacije ploda.

Slika 4. Netipična deformacija ploda rajčice, tzv. mačije lice

(izvor fotografije: University of Florida, Plant Pathology Department, North Florida Research and Education Center, Tomato diseases, 2020)

Uzdužne trake plutastog tkiva na pokožici. Za razliku od prije navedenih fizioloških poremećaja, pojava uzdužne trake na plodu čini manju štetu. Pojava uzdužnih traka još nije u potpunosti objašnjena, ali postoji značajna razlika u pojavi kod različitih sorata/hibrida rajčice. Navedeni poremećaj važan je samo u proizvodnji salatne rajčice.


Poremećaji u rastu i razvoju ploda koji nisu posljedica poremećaja u metabolizmu kalcija (Ca)

Osim navedenih fiziološih proremećaja tijekom rasta plodova rajčice i paprike, često se javljaju simptomi koji nalikuju mogućem nedostatku kalcija (Ca), kao što su:

  • Pojava ožegotina na plodovima zbog izloženosti jakom intenzitetu direktnog sunčevog svijetla (Slika 5)
  • Propadanje tkiva plodova uslijed pojave infekcije plodova sa patogenim gljivama – infekcija plamenjačom (Phytophthora infestans)

Slika 5. Štete na plodovima paprike uzrokovane intenzivnom insolacijom (ožegotine od sunca)

(izvor fotografije: Blossom-End Rot and Calcium Nutrition of Pepper and Tomato, Office of the Associate Dean for Extension, College of Agricultural and Environmental Sciences, Circular 938)

Dodatna literatura:

  1. Adams, P. 1999. Plant nutrition demystified. Proc. Int. Sym. Growing Media and Hydroponics. Ed. A. P. Acta Horticulturae 481, p 341-344.
  2. Adams, P. and Ho, L.C. (1992) The susceptibility of modern tomato cultivars to blossom-end rot in relation to salinity. Journal of Horticultural Science 67, 827-839.
  3. Adams, P. and Ho, L.C. (1993) Effects of environment on the uptake and distribution of calcium in tomato and on the incidence of blossom-end rot. Plant and Soil 154, 127-132.
  4. Bakker, J.C. 1988. Russeting (cuticle cracking) in glasshouse tomatoes in relation to fruit growth. Journal of Horticultural Science 63:459-463.
  5. Banuelos, G.S., Offermann, G.P., and Seim, E.C. (1985) High relative humidity promotes blossom-end rot on growing tomato fruit. HortScience 20, 894-895.
  6. Tan, C.S. and Dhanvantari, B.N. (1985) Effect of irrigation and plant population on yield, fruit speck and blossom-end rot of processing tomatoes. Canadian Journal of Plant Science 65, 1011-1018.
Autor članka: 
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije
Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos.
Kontakt (mob.): 098/435-129
e-mail: david.gluhic@gnojidba.info

 

1 Trackback / Pingback

  1. Sretna Nova 2022. godina - Tehnologije visokih prinosa

Comments are closed.