(Zadnja izmjena članka 02/10/2023)
Sadržaj članka
Kako folijarna gnojidba krumpira stvara viši prinos gomolja?
Krumpir je vrlo intenzivna ratarska kultura, koja za postizanje visokih i rentabilnih prinosa zahtjeva velike količine hraniva i tehnološki pravilan pristup u primjeni gnojiva. Folijarna gnojidba krumpira važna je tehnološka mjera, kojom se mogu ostvariti visoki prinosi. U modernoj proizvodnji, prinosi krumpira se kreću u rasponu od 40-60 t/ha.
Da bi se ostvario tako visoki prinos kvalitetnih gomolja, potrebna je pravilna agrotehnička provedba gnojidbe; s obzirom na agroekološke uvjete, poput:
- klimatskih uvjeta,
- tipa tla,
- plodnosti tla,
- izbora gnojiva i načina primjene gnojiva
- pravilne primjene natapanja i
- izbora sorte krumpira.
| Gubitak hraniva iz tla ispiranjem (kiša, obilno natapanje) |
|---|
| Za pravilan razvoj gomolja i bržeg zagrijavanja tla, često se preporuča uzgoj krumpira na mehanički lakšim tlima, tipa ilovače ili pjeskovite ilovače. Na takvim tlima, razvoj gomolja je pravilan i udio deformiranih gomolja je gotovo zanemariv. Ali, sa druge strane, gubici hraniva u tlu ispiranjem kišom ili obilnim natapanje, zbog dobre propusnosti za vodu su vrlo veliki, što se negativno odražava na visnu prinosa gomolja. Da bi se smanjili gubici hraniva na takvim tlima, preporuča se reducirati doze klasičnih mineralnih gnojiva u osnovnoj i predsjetvenoj obradi tla, te potrebnu količinu hraniva za visoki prinos nadopuniti kroz redovu folijarnu gnojidbu. Osim toga, kod primjene dušičnih (N) gnojiva, preporuča se primjena posebno formuliranih oblika dušika, gdje se dušik postepeno oslobađa tijekom rasta i razvoj krumpira. To su najčešće granulirana ili tekuća gnojiva na bazi metilen-UREE te različita dušična gnojiva sa inhibitorima nitrifikacije (DCD ili DMPP dodaci) ili inhibitorima enzima ureaze (NBPT). |
Potrebe hraniva za visoke prinose krumpira
U slijedećoj tablici prikazana je prosječna potreba osnovnih hraniva za prinos od 40 i 60 t/ha gomolja krumpira.
Tablica 1. Potrebne količine hraniva za prosječni prinos od 40 i 60 t/ha gomolja krumpira (Izvor: Priručnik za gnojidbu krumpira; K+S Srl., Italija)
| Hranivi element | Potrebna količina za prinos od 40 t/ha | Potrebna količina za prinos od 60 t/ha |
|---|---|---|
| Dušik (N) | 140-175 kg | 210-260 kg |
| Fosfor (P2O5) | 55-70 kg | 80-100 kg |
| Kalij (K2O) | 240-300 kg | 360-450 kg |
| Magnezij (MgO) | 35-46 kg | 50-65 kg |
| Sumpor (SO3) | 30-38 kg | 45-60 kg |
Iza navedene tablice vidljivo je da krumpir troši visoke količine kalija i dušika, te nešto manje količine fosfora te magnezija i sumpora. Stoga je pravilna gnojidba (izbor i količina gnojiva) vrlo važna za ostvarenje visokih prinosa.
Problemi kod primjene visokih doza kalija (K) u gnojidbi krumpira
Kalij (K) je ključan element u postizanju visokih prinosa i dobre kvalitete gomolja krumpira. Prosječno krumpir zahtjeva 300 pa čak i do 450 kg/ha K2O, što se često postiže obilnom osnovnom gnojidbom sa gnojivima na bazi kalija (kalij-sulfat, patent-kalij ili različite PK/NPK formulacije sa naglaskom na kalij).
Međutim dostupnost kalija u tlu, ograničena je brojnim nepovoljnim čimbenicima, poput:
- Lako ispiranje kalija obilnim kišama ili obilnim natapanjem; pogotovo na mehanički lakšim tlima (laganim ilovastim tlima ili tlima sa višim sadržajem pijeska) – gubitak ispiranjem kod obilnih kiša može dosegnuti i više od 50% dodanog kalijevog gnojiva u tlu
- Fiksiranjem iona kalija (K+) na tlima koja sadrže veće količine gline – teža glinovita tla
- Snažna kompeticija kalija (K) sa fosfora (P) i cinkom (Zn) u tlu – fosfor i cink imaju važnu ulogu u zametanju gomolja krumpira pa se kod obline gnojidbe u tlo kalijem (osnovna ili prije sadnje), mora obaviti dodatna folijarna gnojidba fosforom i cinkom radi pravilnog zametanja gomolja krumpira
Usvajanje kalija iz tla vezano je uz usvajanje vode. U uvjetima nedostatka vode (suša) potrebno je dodatnu količinu kalija osigurati folijarnom gnojidbom.
Folijarna gnojidba krumpira
Slika 1. Polje krumpira u modernoj proizvodnji
Iako se najveći dio hraniva za rast i razvoj gomolja osigurava pravilnom osnovnom gnojidbom (ili gnojidbom kod pripreme tla za sadnju) i prihranom u tlo tijekom vegetacije, zbog niza nepovoljnih abiotskih ili biotskih čimbenika, mogućnost usvajanja hraniva iz tla, može biti značajno smanjena, bez obzira na količinu hraniva u tlu. Iz tih razloga, FOLIJARNA GNOJIDBA KRUMPIRA prvi je izbor većina modernih proizvođača kako bi ostvarili visoke i kvalitetne prinose gomolja.
Reakcija krumpira na folijarnu gnojidbu ovisi o sorti krumpira, obliku gnojiva, koncentraciji i dozi primjene, broju primjena i razvojnoj fazi biljke krumpira.
Kada primijeniti folijarnu gnojidbu?
Folijarna gnojidba ima tehnoloških opravdanja u slijedećim uvjetima:
- Pojava stresnih uvjeta. Brojni stresni uvjeti (niska temperatura, nedostatak vode, visoka temperatura, pogreške u primjeni zaštitnih sredstava, posebice herbicida i dr.) značajno će reducirati mogućnost primjene hraniva iz tla. U takvim kritičnim uvjetima, primjena gnojiva preko lista je vrlo važna, jer ima BRZ I DRIEKTAN UČINAK.
- Kod pojave potrebe za gnojidbom mikroelementima (tla koja su siromašna mikroelementima, pogotovo cinkom). Kako su gnojiva na bazi mikroelemenata skupa te je njihova primjena širom, u tlo, kod pripreme tla za sadnju ekonomski vrlo upitna, većina proizvođača dodatnu gnojidbu mikroelementima provodi primjenom folijarne gnojidbe. Za potrebe krumpira, važna je folijarna gnojidba cinkom (Zn) i manganom (Mn), ali i ostalih mikroelemenata ukoliko rezultati analize tla pokazuju nedostatke i drugih mikroelemenata. Cink (Zn) je mikroelement koji potiče bolje zametanje gomolja, te je vrlo važno primijeniti cink u razvojnoj fazi prije početka zametanja gomolja, kako bi se ostvario veći broj zametnutih gomolja. S druge strane, mangan je mikroelement koji je vrlo važan za pravilan metabolizam dušika (N), te se u modernoj gnojidbi krumpira, često provodi folijarna gnojidba manganom, kako bi se ostvario bolji učinak gnojidbe dušikom na povećanje prinosa.
- Kod pojave viška pojedinog hraniva u tlu što uvjetuje pojavu kompeticije/antagonizma između hraniva u tlu, i često, do pojave simptoma nedostatka, odnosno negativnog učinka na visinu prinosa. Postoji nekoliko vrlo važnih antagonističkih odnosa u tlu, kako što je antagonizam između visoke količine fosfora (često kao posljedica primjene visokih doza fosfornih gnojiva u osnovnoj gnojidbi) i blokade usvajanje cinka (Zn) koji je važan element za zametanje gomolja. Drugi česti antagonizam u tlu je kalij-magnezij. Kako je kalij vrlo važan element u gnojidbi krumpira, često se u osnovnoj gnojidbi koriste visoke količine kalijevih gnojiva. S druge strane, zbog visoke količine kalija u tlu, usvajanje magnezija iz tla je vrlo slabo, te je potrebno magnezij dodavati preko lista, kako bi se izbjegla negativna kompeticija sa kalijem u tlu.
- Zbog nepovoljne pH vrijednosti, mogućnosti usvajanja hraniva iz tla su značajno smanjeni. Ako je tlo niske pH vrijednosti, usvajanje makroelemenata (dušik, fosfor, kalij) je smanjenja. S druge strane, ako je tlo visoke pH vrijednosti (karbonatna ili alkalna tla) slabo je usvajanje mikroelemenata iz tla (cinka, mangana, željeza). Folijarnom gnojidbom se u takvim uvjetima može provesti dodatna gnojidba elementima koji se teško usvajaju iz tla zbog nepovoljne pH vrijednosti.
- Nedostatak vode je čimbenik koji će značajno smanjiti usvajanje dušika (N) i kalija (K) iz tla. Kako ova dva elementa čine osnovu gnojidbe krumpira, folijarna gnojidba u uvjetima nedostatka vode (tijekom sušnog perioda) značajno će utjecati na rast prinosa. Iako se pojava sušnog perioda često veže uz ljetni period, vrlo često se mogu pojaviti sušni periodi i tijekom proljetnog perioda.
- Primjena posebnih gnojiva, koji osim učinka u gnojidbi, imaju i dodatni, sekundarni učinak koji će povećati otpornost krumpira na biljne bolesti i štetnike. U toj grupi proizvoda nalazi se nekoliko različitih proizvoda. Za primjenu u folijarnoj gnojidbi krumpira zanimljiva je primjena gnojiva na bazi fosfita (kalij-fosfit, magnezij-fosfit, kalcij-fosfit, cink-fosfit, bakar-fosfit) koji dodatno potiču sintezu fitoaleksina u biljci, i time povećavaju otpornost na plamenjaču i ostale bolesti krumpira. Osim toga, tu su i gnojiva na bazi Cu-glukonata (bakreno gnojiva sa sistemičnim učinkom, koji se ne ispire kišom, i brzo ulazi u biljku, te značajno podiže otpornost krumpira na plamenjaču i alternariju) te gnojiva na bazi silicija (Si).
Ekonomski učinci folijarne gnojidbe krumpira
Da bi primjena folijarne gnojidbe ostvarila zadovoljavajući ekonomski učinak u gnojidbi, potrebno je uskladiti sve cijeli niz čimbenika, kao što su:
- Cijena gnojiva
- Koncentracija hraniva
- Kvaliteta gnojiva
- Dodatni trošak primjene folijarnih gnojiva
Na tržištu postoji veliki broj gnojiva koji se mogu primijeniti u folijarnoj gnojidbi krumpira. Od jednostavnih gnojiva, poput mikroelemenata u sulfatnom obliku (kao što je Zn-sulfat) ili vodotopivih gnojiva različitih formulacija (kao što je NPK formulacija 15:5:30 sa visokom količinom kalija), pa sve do posebno formuliranih gnojiva, više cijene i znatno boljeg učinka u gnojidbi. Navedeni parametri, uglavnom su definirani samom cijenom gnojiva, te su gnojiva više cijene, boljeg učinka u gnojidbi. Primjenom takvih gnojiva, ostvaruju se veći prinosi te je njihova primjena, u mnogim slučajevima, ekonomski opravdana.
Primjerice, gnojiva na bazi aminokiselina (biostimulatori) često se upotrebljavaju kod pojave stresnih uvjeta. Glavni parametar učinka ove grupe biostimulatora je količina slobodnih aminokiselina (znanstveno je kroz cijeli znanstvenih pokusa potvrđeno da samo slobodne aminokiseline imaju učinak protiv stresa).
Međutim na velikom broju biostimulatora koji se nalaze na tržištu deklariraju samo količina ukupnih aminokiselina i time se poljoprivrednim proizvođačima značajno otežava mogućnost izbora biostimulatora. Količina slobodnih aminokiselina kreće se u rangu od 6-24% kod tekućih biostimulatora, poput biostimulatora Delfan Plus, Vegenergy, Keramin V, Drin i sl., te je stoga, jednostavnom računicom, potpuno jasno da 1 lit biostimulatora koja sadrži 24% slobodnih aminokiselina, ima jednaki učinak kao i 4 lit biostimualtora koji sadrži 6% slobodnih aminokiselina. Međutim kod usporedbe cijena, biostimulatori sa 6% slobodnih aminokiselina, često su svega oko 10% jeftiniji u odnosu na biostimulatore koji sadrže 24% slobodnih aminokiselina.
Tablica 2. Količina slobodnih aminokiselina u biostimulatorima dostupnim na tržištu Hrvatske (stanje na dan 5.3.2023)
| Trgovački naziv proizvoda | Količina slobodnih aminokiselina ("free amino acids") | Proizvođač/Zemlja porijekla |
|---|---|---|
| Delfan Plus | 24,0% | Tradecorp, Španjolska |
| Drin | 15,0% | Green Hass, Italija |
| Fitostim | 15,0% | Scam, Italija |
| Keramin V | 13,0% | Altinco Agro, Španjolska |
| Ilsamin N90 | 10,0% | Ilsa, Italija |
| Zoberaminol | 7,2% | Zoberac, Španjolska |
Sličan primjer je i kod folijarne primjene gnojiva na bazi kalija. Kako je krumpir kultura koja zahtjeva visoke količine kalija (K) koji direktno utječe na prinos i kvalitetu gomolja, većina poljoprivrednih proizvođača, naročito u sušnim uvjetima (nedostatak vode, visoke temperature) često koristi folijarna gnojiva na bazi kalija. Većina proizvođača koristi jeftinija gnojiva, poput vodotopivih gnojiva sa naglaskom na kalij (NPK 15:5:30 ili NPK 10:10:40) ili gnojiva na bazi kalij-sulfata ili kalij-nitrata. Međutim, kako se radi o specifičnim agroekološkim uvjetima (nedostatak vode, visoka temperatura, otežano usvajanje hraniva u list) važno je primijeniti gnojiva na bazi kalij-helata (K-EDTA helat) ili u obliku kalija-polikarboksilata (kalij u kompleksu sa polikarboksilnom kiselinom) jer se ovi oblici kalija u takvim uvjetima brzo usvajaju u list.
Kako je u otežanim agroekološkim uvjetima (visoka temperatura, suša), brzina isparavanja sitnih kapljica gnojiva sa površine lista vrlo brzo, glavni kriterij za izbor gnojiva, nije samo količina kalija, već oblik kalija i brzina usvajanja u list.
Slika 2. Gnojivo Final K na bazi K-EDTA helata (46% K2O) za folijarnu gnojidbu krumpira u nepovoljnim agroekološkim uvjetima visoke temperature i nedostatka vode (proizvođač Tradecorp, Španjolska, zastupnik Kokot Agro d.o.o., Jastrebarsko)
Kako učinkovito primijeniti folijarna gnojiva
Kada se govori o učinkovitosti primjene folijarnih gnojiva, potrebno je posebno uzeti u obzir nekoliko važnih čimbenika, koji mogu pozitivno utjecati na učinak folijarne gnojidbe.
Koncentracija i količina gnojiva. Koncentracija gnojiva je maksimalna količina gnojiva koji se može dodati u određeni volumen vode, bez toksičnog učinka na biljku kod primjene. Za primjenu u folijarnoj gnojidbi krumpira, preporučene doze za primjenu često se ističu kao doze u kg ili lit/ha, za primjenu cca. 300-350 lit vode/ha. Ukoliko bi se koristila manja količina vode, postoji mogućnost oštećenja biljke (pojava fitotoksičnosti), pa je potrebno posebno voditi računa, oko pravilne koncentracije i preporučene količine gnojiva. Sa druge strane, ukoliko je preporučena koncentracija i količina u primjeni mala, učinak gnojidbe će biti vrlo mali ili nedovoljan. Zato, za primjenu u folijarnoj gnojidbi uvijek treba dati prednost gnojivima koji će kod primjene dati veću količinu hraniva na jedinicu površine.
Tablica 3. Usporedba preporučenih doza gnojiva na bazi cinka (Zn) za folijarnu gnojidbu krumpira (prikaz nekoliko gnojiva dostupnih na tržištu Hrvatske)
| Naziv gnojiva | Koncentracija cinka (Zn) | Preporučena doza primjene | Ukupna količina cinka (Zn) za 1 ha | Proizvođač gnojiva |
|---|---|---|---|---|
| Microquel Ziman | 4% | 3,6 kg/ha | 144 grama/ha | Fertinagro (Španjolska) |
| Promet Zn | 8% | 3,75 kg/ha | 300 grama/ha | Alba Milagro (Italija) |
| Kalex Zn | 8% | 3,0 kg/ha | 240 grama/ha | Alba Milagro (Italija) |
| Phos-Phytos Zn L. | 10% | 3,0 kg/ha | 300 grama/ha | Biokimia International S.r.L. (Italija) |
| Tradecorp Zn (Zn-EDTA) | 14% | 1,0 kg/ha | 140 grama/ha | Tradecorp (Španjolska) |
| Maxflow Zn | 40% | 1,75 kg/ha | 700 grama/ha | Tradecorp (Španjolska) |
Iz prikazane tablice, vidljivo je da postoje gnojiva na bazi cinka (Zn) koji imaju vrlo različite koncentracije ali i doze primjene. Pa će tako, za primjenu na tlima gdje nije izražen jači nedostatak cinka, primjena gnojiva Tradecorp Zn (14% Zn) u dozi od 1 kg, zadovoljiti potrebe krumpira za cinkom, i zbog dobre kompatibilnosti sa zaštitnim sredstvima vrlo je čest izbor brojnih proizvođača krumpira.
Sa druge strane, ako se radi o tlima sa visokom količinom fosfora/ili na karbonatnim tlima sa visokom količinom vapna, proizvođači će morati primijeniti gnojiva poput Maxflow Zn, koji u preporučenoj dozi primjene od 1,75 kg/ha daje vrlo visokih 700 grama cinka u jednoj primjeni po hektaru.
Kontrola pH i tvrdoće vode za folijarnu primjenu. Vrijednost pH vode i količina hidrogenkarbonatnog iona (HCO3–) igraju važnu ulogu u učinkovitosti folijarne gnojidbe. Optimalna pH vrijednost bi trebala biti oko 6,5 (slabo kisele otopine). Međutim, u velikom dijelu Hrvatske, voda u javnom vodovodnom sustavu već ima pH oko 7,2-7,3, a u oblanom dijelu Hrvatske i prreko 7,8 što je vrlo visoka pH vrijednost vode. Potpuno je jasno, da nepovoljna pH vrijednost može značajno smanjiti učinkovitost folijarne gnojidbe, ali i primjene pesticida. U takvim uvjetima potrebno je koristiti posebne preparate koji će korigirati pH vode (Lower 7, Altensiv pH, Spray plus, pH Minus i slično).
Osim pH vrijednosti, količina hidrogenkarbonatnog iona je također nepovoljan čimbenik, jer će većina hraniva iz folijarnih gnojiva, poput kationa kalija (K) ili cinka (Zn) reagirati sa hidrogenkarbonatnim ionom, te stvoriti netopivi spoj poput kalij-karbonata ili cink-karbonata, te će u potpunosti izostati učinak folijarne gnojidbe.
U takvim slučajevima, preporuča se primjena posebnih tekućih preparata koji će neutralizirati hidrogenkarbonatni ion u vodi, i time spriječiti nepoželjnu reakciju sa hranivima ali i sa aktivnim tvarima iz fungicida/insekticida. Tu je vrlo važno spomenuti da višak hidrogenkarbonatnog iona, neutralizira i učinak brojnih insekticida koji se koriste protiv krumpirove zlatice i biljnih uši, koji optimalni učinak ostvaruju samo u blago kiselim otopinama (pH 6,0-6,5). Preparati za korekciju pH i neutralizaciju hidrogenkarbonatnog iona nisu visoke cijene, te bi ih svakako trebalo koristiti za učinkovitu folijarnu primjenu gnojiva i pesticida u proizvodnji krumpira. Jedan od takvih preparata je i Lower 7 (proizvođač Tradecorp/Španjolska) čija se doza primjene mora prilagoditi količini hidrogenkarbonatnog iona u vodi, kako je prikazano u slijedećoj tablici:
Tablica 4. Doze primjene preparata Lower 7 za neutralizaciju hidrogenkarbonatnog iona u vodi za folijarnu primjenu gnojiva i zaštitnih sredstava (proizvođač Tradecorp, Španjolska, distributer Kokot Agro d.o.o., Jastrebarsko)
| Koncentracija hidrogenkarbonatnog iona (mg HCO3-/lit. vode) | Doza primjene preparata Lower 7 |
|---|---|
| 50 | 50 mL/1.000 lit. vode (ili 1 m3 vode) |
| 100 | 98 mL/1.000 lit. vode (ili 1 m3 vode) |
| 200 | 193 mL/1.000 lit. vode (ili 1 m3 vode) |
| 400 | 387 mL/1.000 lit. vode (ili 1 m3 vode) |
Kako većina vode u Hrvatskoj ima oko 200-250 mg HCO3–/lit. vode prosječna doza primjene preparata Lower 7 je oko 200 mL/1.000 lit vode, odnosno 20 mL/100 lit. vode. Za veće proizvođače krumpira, svakako se preporuča laboratorijska analiza vode, kako bi se točno izmjerila koncentracija hidrogenkarbonatnog iona (mg HCO3–/lit.) i primijenile precizne doze preparata Lower 7.
Slika 3. Preparat Lower 7 za korekciju pH vrijednosti vode i neutralizaciju viška hidrogenkarbonatnog (HCO3–) iona u vodi za folijarnu primjenu gnojiva i zaštitnih sredstava (proizvođač Tradecorp, Španjolska, zastupnik Kokot Agro d.o.o., Jastrebarsko)
Kompatibilnost gnojiva i zaštitnih sredstava. Jedan od važnih čimbenika kod izbora folijarnih gnojiva je kompatibilnost sa zaštitnim sredstvima. Zajednička primjena folijarnih gnojiva sa zaštitnim sredstvima stvara značajnu uštedu, jer je jedini dodatni trošak nabava gnojiva. Kompatibilnost gnojiva se navodi na etiketi gnojiva ili je potrebno napraviti dodatni test miješanja. Ukoliko se kod testa miješanja ne pojavljuje talog, grudice, pjena ili slično, znači da je gnojivo kompatibilno sa testiranim zaštitnim sredstvima.
Postoji nekoliko općih pravila, pa se većina folijarnih gnojiva ne mogu miješati sa vrlo alkalnim sredstvima, sumporom ili bakrenim preparatima. Međutim, razvojem tehnologije proizvodnje gnojiva i aditiva, priča kompatibilnosti se značajno mijenja, te je najbolje tražiti dodatne upute proizvođača/zastupnika gnojiva ili napraviti test probu na jednom malom uzorku polja krumpira.
Slika 4. Zdrava lisna masa osnovni je preduvjet za učinkovitu folijarnu gnojidbu krumpira
Dodavanje posebnih preparata za veću učinkovitost folijarne gnojidbe. Za povećanje učinka folijarne gnojidbe često se u gotovu otopinu spremnika prskalice dodaju različiti dodatni preparati poput okvašivača (za bolje ljepljene na površinu lista i smanjenje površinske napetosti otopine), dodataka za brže usvajanje (adsorbenti), dodaci protiv stvaranja pjene i slični preparati, poput prije spomenutih preparata za kontrolu pH vrijednosti. Na tržištu postoje mnogobrojni proizvodi koji ispunjavaju jednu ili više od navedenih uloga, poput preparata Expanz (zastupnik Kokot Agro d.o.o.), Silwet Gold (zastupnik Orchem d.o.o.), Wetcit (zastupnik Fitopromet d.o.o.), Inex (zastupnik Agrimatco d.o.o.) ili Etalfix PRO (zastupnik Syngenta Agro d.o.o.).
Ispravnost prskalice za primjenu folijarnih gnojiva. Posljednji čimbenik koji je važan za učinkovitost folijarne gnojidbe je ispravnost prskalica za primjenu. Redovnom kontrolom uređaja za prskanje, potrebno je provjeravati ispravnost cjelokupnog uređaja. Na taj način se postiže precizna i ujednačena primjena folijarnih gnojiva, pa se stoga može očekivati i dobar učinak u folijarnoj gnojidbi. Vrlo često, zbog neispravnost dizna (koje su mali trošak), primjena folijarnih gnojiva nije ujednačena, te je učinak gnojidbe vrlo loš, ili se čak može pojaviti i fitotoksičnosti na biljkama, a kod primjene biostimulatora, izostaje očekivani odgovor na stresne uvjete.
Kako se može vidjeti iz podataka navedenih u ovom članku, folijarna gnojidba krumpira postaje sve važnija tehnološka mjera u proizvodnji. Ukoliko se poljoprivredni proizvođači drže svih važni agrotehničkih aspekata u primjeni folijarne gnojidbe, svakako je moguće ostvariti značajan učinak na visinu i kvalitetu prinosa krumpira.
