Kalcij (Ca) u gnojidbi intenzivnih nasada jabuka Zašto je kalcij (Ca) važan element u gnojidbi jabuke?

(Zadnja izmjena članka 18/01/2024)

Kalcij (Ca) u gnojidbi intenzivnih nasada jabuka

Jabuka, je uz vinovu lozu i maslinu najvažnija voćarska kultura u Hrvatskoj. Prema zadnjim objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku jabuka se uzgaja na prosječno 6.000 ha površine. To čini oko 22% od površina pod voćarskim kulturama. Prosječna proizvodnja jabuka kreće se od 60.000 do 80.000 tona. Značajno varira između pojedinih proizvodnih godina, zbog snažnog negativnog utjecaja nepovoljnih agroekoloških uvjeta, poput kasnih proljetnih mrazova, suše i sl. Prosječni prinosi su još uvijek vrlo niski, iznose od 10-20 t/ha te se samo u manjem broju modernih nasada postižu prinosi viši od 40 t/ha jabuke. Prema sortnoj zastupljenosti, još uvijek je dominantna sorta Idared (67% površina), zatim slijede klonovi Jonagolda (15%) te Zlatni delišes (10%). Ostale, moderne sorte (Fuji, Gala, Cripps Pink, Kanzi, Topaz, Pinova i dr.) još uvijek su malo zastupljene, te je nedvojbeno, potrebno uvoditi nove sorte i klonove u uzgoju jabuke u Hrvatskoj.

Drugi važan aspekt u modernom uzgoju jabuke je i tehnologija gnojidbe; koja ima snažan utjecaj na visinu ali i na kvalitetu jabuke.

Jedan od posebno važnih elemenata u gnojidbi jabuke je kalcij (Ca) koji ima brojne i važne fiziološke uloge.

Najpoznatiji simptom nedostatka kalcija (Ca) u plodovima je pojava gorkih pjega (tzv. „bitter pit“), koji umanjuje kvalitetu i mogućnost skladištenja jabuke, ali i ostale fizološke bolesti koje značajno umanjuju kvalitetu plodova jabuke. Stoga će u ovom članku biti više riječi o tehnologiji gnojidbe kalcijem (Ca) u modernom uzgoju jabuke.

Osim prije spomenutih gorkih pjega, nedovoljna količina kalcija u plodu potiče pojavu staklavosti plodova, pojavu lenticela te staračko posmeđivanje mesa plodova.

Slika 1. Dobro razvijeni plodovi jabuke bez simptoma nedostatka kalcija (Ca)

Kvalitetni plodovi jabuke bez nedostatka kalcija

Nedostatka kalcija (Ca) ozbiljan problem u modernom uzgoju jabuke, koji traži vrlo stručan i znanstveno utemeljen pristup, koji nažalost, vrlo često bude nadvladan trgovačkim interesima brojnih trgovaca gnojivima, pa proizvođači jabuke ostaju „kratkih rukava“ i bez zadovoljavajućih rezultata u gnojidbi kalcijem.

Fiziološka uloga kalcija (Ca)

Temeljena fiziološka uloga kalcija (Ca) je građa stanične stjenke biljne stanice, te time direktno utječe na čvrstoću stanice/ploda. Osim građe stanične stjenke, kalcij (Ca) je važan element u procesu oplodnje (pogotovo kod formiranja polenovih zrnaca i kod početne faze razvoja sjemenog zametka) a isto tako, potiče različite enzimatske procese u biljci i igra važnu ulogu u procesima disanja i u fotosintezi.

Na razini stanice, kalcij (Ca) je važan u inhibiciji aktivnosti poligalaktouronaze, sprječavajući time procese starenja plodova, što je važno za bolje i duže skladištenje plodova.

Isto tako, ulazi u građu brojnih staničnih organela, poput mitohondrija, kloroplasta i ribosoma.

Stoga se kalcij (Ca) ugrađuje u sve dijelove biljke, a kako izgleda raspodjela kalcija (Ca) u stablu jabuke, prikazano je u slijedećoj tablici na primjeru sorte Gala.

Tablica 1. Raspodjela kalcija (Ca) u stablu jabuke kod sorte Gala (izvor: Scandellari i sur., 2010)

Organ stabla jabuke% raspodijele ukupne količine kalcija (Ca)
Korijen11%
Stablo i grane25%
Listovi (lisna masa)60%
Plodovi4%

Iz prethodne tablice vidljivo je da se u optimalnim uvjetima u plodovima može deponirati do 5% od ukupne raspoložive količine kalcija, što je relativno mala količina, ukoliko se u razmatranje uzme podatak da moderni nasadi jabuke ostvaruju visoke prinose, često preko 60 t/ha plodova.

Stoga se problemi u nedostatku kalcija (Ca) vrlo lako uočavaju na plodovima jabuke. U slučajevima izraženog nedostatka kalcija, na plodovima se javljaju gorke pjege (tzv. „bitter pit“), već na malim plodovima. To su trajna oštećenja plodova, koje naknadnom gnojidbom kalcijem nije moguće popravit. Kod plodova gdje je nedostatak kalcija manje izražen, u voćnjaku često nema vidljivih simptoma na plodovima, ali se onda nakon berbe i tijekom skladištenja javljaju broji simptomi nedostatka kalcija, poput prije spomenutih gorkih pjega, staklavosti plodova, posmeđivanje mesa i propadanja plodova.

Optimalno vrijeme za prvu kontrolu količine kalcija u plodovima je 40-60 dana nakon završetka cvatnje. Ukoliko je u toj fazi manje od 10 mg Ca/100 grama sviježe mase ploda, potrebno je dodatno pojačati program gnojidbe kalcijem, jer će se u plodovima sigurno pojaviti simptomi nedostatka kalcija.

Iako u proizvodnji jabuke u Hrvatskoj većina proizvođača ne kontrolira količinu kalcija u plodovima u ovoj ranoj fazi, cijena analize je višestruko manja u odnosu na moguća trajna oštećenja plodova i gubitka u skladištenju i prodaji jabuka.

Slika 2. Optimalna razvojna faza malih plodova jabuke (40-60 dana nakon cvatnje) za analizu količine kalcij (Ca) u plodovima

Optimalna faza rasta plodova za analizu kalcija

Pojava nedostatka kalcija u plodovima vezana je i uz položaj plodova na stablu. Tako, brojni istraživači navode da je pojava nedostatka kalcija značajno više izražena na vršnom dijelu krošnje, nego u donjim, baznim dijelovima stabla jabuke. Značajan nepovoljan moment u usvajanju kalcija u plod, predstavlja bujni porast mladica nakon završetka cvatnje. Kako je tada faza bujnog rasta vegetacijskih vrhova, najveći dio kalcija se transportira u vršne vegetativne dijelove, i time smanjuje dotok kalcija u plodove. Da bi se smanjio porast mladica nakon cvatnje, preporuča se primjena retardanata rasta (preparat Regalis) na kraju cvatnje. Time se umiruje porast mladice, i potiče dotok kalcija u plodove. Bujni porast mladica nakon završetka cvatnje može biti karakteristika sorte (poput sorte Jonagold, Breaburn, Idared, Topaz i dr.) ali vrlo često i zbog preobilne proljetne gnojidbe dušikom.

Osim problema sa viškom dušika, nedostatak kalcija (Ca) može se javiti i kod nedovoljne ishrane borom (B). Stoga je potrebno voditi računa i o optimalnoj opskrbljenosti borom. Nedostatak bora (B) često se javlja na laganim tlima te na tlima sa vrlo niskom količinom humusa.

Odnos kalcija (Ca) i ostalih elemenata u plodovima i kvaliteta plodova jabuke

Do stupanja u tehnološku zrelost plodova (berbe plodova) količina kalcija (Ca) u plodovima bi morala biti minimalno 40-50 mg Ca/kg sviježe tvari ploda. Osim same količine kalcija, za sprječavanje pojave simptoma nedostatka u plodovima važni su i međuodnosi elemenata u mesu ploda. Važni su međuodnosi: K/Ca, N/Ca, P/Ca i Mg/Ca. Istraživanja nekoliko znanstvenika pokazali su da se kod izrazito velike količine kalija (K) u plodu, uz nisku količinu kalcija (Ca) učestalo pojavljuju gorke pjege u plodovima i ostala fiziološka oštećenja u plodovima. Optimalni odnos K/Ca za kvalitetne plodove i dobro čuvanje u skladištu mora biti manji od 30:1. Isto tako, važno je pratiti odnos Mg/Ca. Ukoliko je odnos u korist magnezija (Mg), vrlo je visoka vjerojatnost pojave gorkih pjega. Optimalni odnos Mg/Ca u plodovima jabuke trebao bi biti oko 1:1.

Tablica 2. Količine kalcija (Ca), magnezija (Mg) i kalija (K) u plodovima sorte Fuji (usporedba zdravih i plodova sa simptomima nedostatka kalcija) (izvor Toselli i Rombola, 2008)

Plodovi sorte FujiKalcij (Ca)Kalij (K)Magnezij (Mg)Odnos K/Ca
mg/kg suhe tvari plodova
Zdravi plodovi2337.75128934
Plodovi sa fiziološkim oštećenjima1578.23125454

Usvajanje kalcija (Ca) iz tla direktno je povezano sa usvajanjem vode. Biljka kalcij transportira ksilemom (provodnim snopovima unutar stabla) uzlaznim tokom. Redistribucija kalcija između pojedinih organa biljke (list-plod) vrlo je slaba kao i mogućnost povratnog toka kalcija prema korijenu. Ovo je važna tehnološka postavka, jer problem kalcija, počinje sa problemima sa usvajanjem kalcija u tlu.


Nastavak: (2.dio) Kalcij (Ca) u tlu

Autor članka: 
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije
Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos.
Kontakt (mob.): 098/435-129
e-mail: david.gluhic@gnojidba.info