Jesenska folijarna gnojidba jabuke Zašto je važno primjeniti mikroelemente u gnojdbi jabuke nakon berbe plodova?

(Zadnja izmjena članka 12/09/2024)

Jesenska folijarna gnojidba jabuke nakon berbe plodova

Krajem kolovoza, u agroekološkim uvjetima u Hrvatskoj, započinje berba jabuka. Berba započinje sa ranim sortama poput Gale (različiti tipovi sorte Gala poput Gala One, Royal Gala Beauty, Brookfiled Gala, Devil Gala i dr.) i sortom Elstar te ostalim ranim sortama. Potom se berba nastavlja sa jesenskim sortama poput Zlatnog i crvenog delišesa, Jonagoreda, Red Jonaprinca, Jonagolda, Florina i ostalih jesenskih sorata. Dok za kraj berbe, ostaju kasne sorte poput Idareda, Fuji, Breaburna i Grany Smitha. Kako se u intenzivnom uzgoju jabuke, ostvaruju visoki prinosi ploda (preko 60 tona/ha) jesenska folijarna gnojidba ili folijarna prihrana jabuke, nakon berbe, pogotovo ljetnih i jesenskih sorti, predstavlja važnu tehnološku mjeru.

Kod ranih sorata, čija berba završava već početkom rujna, lisna masa na stablima jabuke je još fiziološki vrlo aktivna, te lišće na stablu ostaje još 4-5 tjedana. Nakon berbe jesenskih sorata, list je fiziološki aktivan značajno kraći period, 2-3 tjedna, te je vrijeme za folijarnu gnojidbu značajno kraće. Dok kod kasnih sorata, poput sorata Breaburn i Fuji, vrijeme berbe plodova poklapa se sa završetkom fiziološke aktivnosti lista, te se ne može učinkovito primijeniti jesenska folijarna gnojidba.

Zašto je jesenska folijarna gnojidba ili folijarna prihrana nakon berbe plodova važna u intenzivnom uzgoju jabuka?

• Nakon završetka berbe plodova, kod ranih i srednje kasnih sorata, još uvijek traje fiziološka aktivnost lista. Odvijaju se procesi transporta brojnih spojeva/asimilata iz lista (ugljikohidrati, hraniva, hormoni i dr.) u trajne organe (korijen, stablo)
• Ukoliko je program zaštite od bolesti pravilno primijenjen, lisna masa je još uvijek zdrava i aktivna
• Površina lisne mase je vrlo velika (15 pravilno razvijenih listova jabuke mogu imati površinu od 20-45 cm²) te je usvajanje hraniva još uvijek brzo i učinkovito
• Stvara se rezerva hraniva u trajnim organima (korijen, stablo) koje će jabuka koristiti za početak slijedećeg vegetacijskog ciklusa (bez obzira na klimatske uvjete na početku slijedeće vegetacije)

Koja hraniva su važna u jesenskoj folijarnoj gnojidbi jabuke?

Za jesensku folijarnu gnojidbu jabuke važnu ulogu imaju slijedeća hraniva; makroelementi dušik (N) i mikroelementi bor (B), cink (Zn). Osim navedenih elemenata, u jesenskoj folijarnoj gnojidbi jabuka mogu se primijeniti fosfor (P), kalij (K), željezo (Fe) i bakar (Cu). Optimalna opskrbljenost hraniva u listu jabuke, prikazna je u slijedećoj tablici.

Tablica 1. Optimalna količina hraniva u listu jabuke (Kay i Hill, 1998)

Element	Jedinica mjere	Optimalna količina
MAKROELEMENTI
Dušik (N)	%	1,90-2,40
Fosfor (P)	%	0,14-0,20
Kalij (K)	%	1,10-1,50
Sumpor (S)	%	0,15-0,25
Kalcij (Ca)	%	1,00-2,00
Magnezij (Mg)	%	0,25-0,35
MIKROELEMENTI
Željezo (Fe)	ppm	60-250
Mangan (Mn)	ppm	50-160
Cink (Zn)	ppm	20-50
Bakar (Cu)	ppm	5-20
Bor (B)	ppm	20-50

Dušik (N)

Primjena dušika (N) u jesenskoj folijarnoj gnojidbi je važna tehnološka mjera, jer će stabla jabuke dušik dodan gnojidbom nakon berbe plodova, deponirati u trajne organe (stablo, korijen) te će se koristiti na početku slijedeće vegetacije. Dio dodanog dušika, potaknuti će i jesenski rast korijena (kod ranih i srednje kasnih sorata) koji je važan za bolje usvajanje hraniva nakon primjene jesenske gnojidbe u tlo. Najčešće se primjenjuju gnojiva na bazi UREE (granulirana UREA ili posebno formulirana gnojiva na bazi tekuće UREE). Granulirana UREA primjenjuje se u dozi od 2-3 kg/100 lit. vode, te se primjenjuje 5-10 kg/Ha UREE. Dozu primjene potrebno je prilagoditi stanju nasada i visini uroda ploda.

Slika 1. Tekuće dušično gnojivo na bazi UREE, bez biureta, za jesensku folijarnu gnojidbu jabuke nakon berbe plodova (doza primjene 3-5 lit/ha, proizvođač Tradecorp, Španjolska)

Kada primijeniti višu dozu dušika (N) u jesenskoj folijarnoj gnojidbi?

Viša doza primjenjuje se u slijedećim slučajevima:

• Intenzivna proizvodnja jabuka sa visokim prinosima (više od 60 t/ha ploda)
• Nasadi u vrlo lošoj kondiciji (slab rast tijekom vegetativnog ciklusa, vrlo sitni plodovi)

Na početku slijedećeg vegetacijskog ciklusa, preporuča se napraviti folijarna analiza lista, te ukoliko je u listu više od 2,5% dušika (N), onda je jesenska folijarna gnojidba dušikom bila učinkovita. Takva količina dušika je garancija dobrog i vitalnog razvoja cvjetnih pupova i lisna mase na početku nove vegetacije jabuke.

Defolijacija jabuke primjenom UREE Defolijacija jabuke (prisilno „skidanje“ lišća“) primjenom UREE, razlikuje se od tehnološkog zahvata jesenske folijarne gnojidbe. Za potrebe defolijacije radi se sa značajno višim koncentracijama otopine (5-10% UREE) koja ima fitotoksični učinak i ubrzava opadanje lišća. U našim klimatskim uvjetima primjenjuje se krajem listopada, kada je fiziološka aktivnost lista pri kraju. Primjena UREE u tako visokim koncentracijama potiče brzo opadanje i bržu razgradnju lista; odnosno smanjuje se potencijal zaraza fuzikladijem u slijedećoj vegetaciji. Međutim, promjenom klimatskih uvjeta i pojavom vlažnih i toplih jeseni, učinak defolijacije primjenom UREE je značajno slabiji, te se sve više, za potrebe defolijacije jabuke, počinju primjenjivati posebno formulirani proizvodi na bazi bakra (Cu), za defolijaciju lisne mase. Od 2022. godine na tržištu Hrvatske dostupan je posebno formulirani preparat na bazi bakra, za defolijaciju drvenastih kultura, naziva COPFALL

Fosfor (P)

Važan element za primjenu u jesenskoj folijarnoj gnojidbi jabuke je i fosfor. Pogotovo na karbonatnim (vapnenim) tlima i na tlima gdje je količina fosfora u tlu vrlo niska. Uloga fosfor je u sintezi molekula ADP i ATP (adenozin-di fosfata i adenozin-tri fosfata) koji su izvor energije za sve fiziološke procese u biljci. Stabla jabuke koji su dobro opskrbljeni fosforom, značajno su veće otpornosti na niske zimske temperature, te imaju bolji i jači start u slijedećem vegetacijskom ciklusu.

Za učinkovitu gnojidbu koriste se tekuća gnojiva sa visokom koncentracijom fosfora u dozi od 3-5 lit/ha  poput gnojiva Niuper 75 (proizvođač Altinco, Španjolska), koji sadrži 50% fosfora (P₂O₅) i aminokiselinu lizin koja potiče brzo usvajanje fosfora i uključivanje u fiziološke procese u biljci.

Slika 2. Tekuće gnojivo NIUPER 75 sa visokom koncentracijom fosfora (50% fosfora (P₂O₅)+aminokiselina lizin) za jesensku folijarnu gnojidbu jabuke (proizvođać Altinco, Španjolska)

Kalij (K)

Kalij se rijetko dodaje u jesenskoj folijarnoj gnojidbi jabuke. Primjena kalija ima dobar učinak samo kod sorata, čija berba završava do prve polovice rujna. Kalij koji će se primijeniti do sredine rujna, povećati će količinu ugljikohidrata u listu, koji će se kasnije deponirati iz lista u trajne organe. Na taj način povećati će otpornost pupova na niske zimske temperature, te se preporuča primjena na svim položajima gdje su učestale niske temperature tijekom zimskog perioda. Isto tako, ako je u tlu, vrlo niska količina kalija, onda se također preporuča kalij primijeniti u jesenskoj folijarnoj gnojidbi.

Bor (B)

Bor je važan element u fiziologiji jabuke. Pozitivno utječe na cvatnju i oplodnju jabuke, ali isto tako ima pozitivan učinak na usvajanje kalcija i sintezu suhe tvari tijekom rasta i dozrijevanja plodova. Najveće potrebe za borom su u periodu prije i tijekom cvatnje. Ali kako prije početka cvatnje nema velike površine lisne mase, a česti su i nepovoljni klimatski uvjeti za folijarnu primjenu (kiša, niska temperatura), jesenska folijarna gnojidba jabuke borom postaje sve važnija tehnološka mjera u intenzivnom uzgoju jabuke. Iako se dio bora može usvojiti i preko tla, važno je napomenuti da je bor u jakoj kompeticiji sa kalijem u tlu. Kako je kalij važan element za jesensko-zimsku gnojidbu u tlo, visoke doze kalija često blokiraju usvajanje bora iz tla. Isto tako, bor je lako pokretljiv element u tlu, te je podložan ispiranju iz zone korijena tijekom jesensko-zimskih obilnih kiša.

Za jesensku folijarnu gnojidbu na raspolaganju je nekoliko oblika bornih gnojiva (bor u kompleksu sa etanolaminom, natrij-perborat, gnojiva na bazi borne kiseline te gnojiva na bazi kalcij-borata). Zbog dobre kompatibilnosti sa ostalim gnojivima (UREA, mikroelementi u helatnom obliku) najčešće se primjenjuje gnojivo sa borom u kompleksu sa etanolaminom (sadrži od 10-11% B). Doza primjene je 2-3 lit/ha, dok se samo u nasadima sa izraženim nedostatkom bora, primjenjuju doze od 3-5 lit/ha. Isto tako, u zajedničkoj primjeni sa UREOM, potiče se bolje usvajanje bora.

Ukoliko se u folijarnoj analizi lista nakon berbe, izmjeri količina bora manja od 35 µg/g, onda se obavezno mora provesti jesenska folijarna gnojidba borom (Mills i Jones, 1986).

Više o važnosti bora (B) u gnojidbi drvenastih kultura možete pročitati u slijedećem stručnom članku na portalu Gnojdiba.info: Bor (B) u gnojidbi drvenastih kultura.

Cink (Zn)

Drugi važan mikroelement u jesenskoj folijarnoj gnojidbi jabuke je cink. Cink ima važnu fiziološku ulogu u sintezi hormona rasta; auxina, koji je važan hormon za pravilan rast i razvoj lisne mase, korijena i plodova. Osim toga, cink ima važnu ulogu u stvaranju i aktivnosti molekule klorofila te za funkcioniranje nekoliko esencijalnih enzima. Kod nedostatka ili niske količine cinka, dolazi do usporenog i „patuljastog“ rasta (kratki izboji i sitno lišće), ali i do značajnog povećanja broja „slijepih“ pupova, koji se ne otvaraju na početku vegetativnog ciklusa.

Za jesensku folijarnu gnojidbu preporuča se primjena gnojiva na bazi cinka u helatnom (EDTA) obliku. Iako na tržištu postoje i ostali oblici gnojiva na bazi cinka (suspenzija Zn-karbonata, Zn-sulfat) radi se o oblicima koji se vrlo sporo usvajaju u starije lišće, te kod primjene ovih oblika gnojiva, izostaje očekivani učinak cinka u gnojidbi. S druge strane, gnojiva na bazi Zn-EDTA helata, brzo se usvajaju u list, dobre su kompatibilnosti sa ostalim gnojivima (UREA, bor), a sadrže dovoljne količine cinka (6-14% Zn-EDTA). Preporučena doza primjene je 1-2 kg/ha 14% Zn-EDTA helata, ovisno o stanju nasada. Ukoliko se radi o nasadu gdje je izraženi nedostatak cinka, preporučaju se doze od 3 kg/ha 14% Zn-EDTA helata.

Slika 3. Tradecorp Zn, gnojivo na bazi Zn-EDTA helata (14% Zn) za jesensku folijarnu gnojidbu jabuke nakon berbe (proizvođač Tradecorp, Španjolska)

Visoka količina cinka (Zn) u listu nakon berbe jabuke? Ukoliko se nakon berbe provodi folijarna analiza lista, kako bi se utvrdila količina hraniva i sastavila preporuka za gnojidbu, visoka količina cinka, često je posljedica primjene fungicida koji sadrže cink. Ako se tijekom vegetacije koriste fungicidi koji sadrže cink, obavezno je ispiranje lista sa slabim organskim kiselinama (limunska kiselina) kako bi se isprali talozi fungicida na površini lista, i time pravilno analizirala količina cinka u listu.

Ostali mikroelementi koji se mogu primijeniti u jesenskoj folijarnoj gnojidbi jabuke

Osim bora i cinka, često se u intenzivnom uzgoju jabuka, javlja potreba za primjenom i ostalih mikroelemenata; željeza (Fe) i bakra (Cu).

Željezo (Fe) je važan element za aktivnost lisne mase, te se nedostatak željeza često javlja na karbonatnim/vapenim tlima. U takvim uvjetima, potrebno je u jesensku folijarnu gnojidbu uključiti i primjenu gnojiva na bazi željeza. Slično kao i kod cinka, preporuča se primjena Fe-EDTA helata (gnojiva sadrže 6-15% Fe), u dozi od 1-3 kg/ha. Dio potreba željeza, može se nadoknaditi i primjenom u tlo, ali se za primjenu u tlo preporuča primjena Fe-EDDHA helata, koji su manje osjetljivi na povišene količine karbonata u tlu. Primjena jeftinog gnojiva na bazi Fe-sulfata (tzv. zelena galica) neće dati očekivane učinke, jer željezo iz ovog oblika gnojiva u tlu, brzo prelazi u slabo topive oblike, koje korijen ne može usvojiti.

Drugi važan element je bakra (Cu). Bakar se može promatrati u dva konteksta, u jesenskoj folijarnoj gnojidbi jabuka:

• U bujnim nasadima, gdje je primijenjena visoka količina dušika (N) tijekom vegetacije, preporuča se nakon berbe primijeniti gnojivo na bazi Cu-EDTA helata.  Gnojiva na bazi Cu-EDTA helata primjenjuju se u dozi od 1-2 kg/ha u 1-2 tretmana u razmaku od 14 dana. Bakreni helat potiče dozrijevanje mladica i pupova, te smanjuje bujnost stabala. Time se postiže pravovremeno dozrijevanja drva, i bolje prezimljavanje stabala.
• U nasadima gdje je loše proveden program zaštite od bolesti, te je zdravstveno stanje nasada loše. U takvim nasadima se preporuča primjena gnojiva na bazi Cu-glukonata. To su posebno formuliranog gnojiva na bazi bakra u kompleksu sa organskom glukonskom kiselinom. Takav oblik bakra ima snažan sistemičan učinak (brzo se usvaja u list) te ima jak kurativan učinak na brojne bolesti lista (osim pepelnice). Preporučena doza primjene je 3-5 lit/ha, odmah nakon završetka berbe plodova.

Osim pojedinačnih gnojiva, koji sadrže samo jedan mikroelement, u jesenskoj folijarnoj gnojidbi, mogu se primijeniti i miješana gnojiva sa više mikroelemenata. Takva gnojiva sadrže dvoje ili više mikroelemenata, te mogu biti dobar izbor za gnojidbu jabuka.

Slika 4. Gnojivo COPFORT; na bazi bakrenog glukonata (Cu-glukonat) sa sistemični učinkom u jesenskoj folijarnoj gnojidbi jabuke (proizvođač Altinco, Španjolska)

Što primijeniti u nasadima nakon berbe gdje je prisutan jak napad pepelnice? U nasadima gdje je prisutan jak napad pepelnice, nakon berbe plodova preporuča se primjena preparata na bazi hitozan-hidroklorida. Preparati na bazi hitozan-hidroklorida imaju jak kurativan učinak na pepelnicu, te zaustavljaju razvoj pepelnice. Mogu se primijeniti u blok tretmanu, u razmaku od 7-10 dana, jer patogena gljivica pepelnice ne može razviti rezistetnost na hitozan-hidroklorid. Važno je napomenuti da hitozan-hidroklorid ima samo kontaktni učinak (nije sistemični preparat) te se mora primijeniti dovoljna količina vode po jedinici površine, kako bi se osigurao dobar kontaktni učinak. Doze primjene za preparat Quitobasic (proizvođač Idai Nature, Španjolska) su 3-5 lit/Ha, ovisno o intenzitetu zaraze lisne mase pepelnicom.

Na što je potrebno paziti kod jesenske folijarne gnojidbe ili prihrane jabuka?

Jesenska folijarna gnojidba jabuke provodi se isključivo nakon berbe plodova. Naime, mikroelementi u helatnom obliku mogu izazvati oštećenje zrelih plodova (pojava mrlja bez boje na pokožici plodova). Za kasne sorte jabuka, zamjena za folijarnu gnojidbu mikroelementima, je primjena gnojiva u tlo, pogotovo u nasadim koji imaju sustav za fertirigaciju. Kako bi se povećala učinkovitost gnojidbe u tlo, zajedno sa mikroelementima potrebno je primijeniti i huminske kiseline. Humisnke kiseline će značajno ubrzati usvajanje mikroelemenata u tlu.

Jesenska folijarna gnojidba je važan tehnološki zahvat u intenzivnom uzgoju jabuka. Primjena mikroelemenata i dušika nakon berbe plodova, garancija dobrog vegetativnog razvoja i dobrog prinosa ploda jabuke i u slijedećem vegetacijskom ciklusu.

Ako imate još nedoumica oko jesenske gnojidbe drvenastih kultura u tlo primjenom mineralnih ili organskih gnojiva svakako pročitajte praktične savjete u članku JESENSKA GNOJIDBA DRVENASTIH KULTURA.

Autor članka:
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos. Kontakt (mob.): 098/435-129 e-mail: david.gluhic@gnojidba.info