Kako primjenom biostimulatora do višeg prinosa žitarica? Učinkovita primjena biostimulatora važna je za visoke prinose pšenice i ostalih strnih žitarica

(Zadnja izmjena članka 15/03/2024)

Proizvodnja strnih žitarica u Hrvatskoj

Proizvodnja strnih žitarica predstavlja važan dio u ratarskoj proizvodnji u Hrvatskoj. Najvažnija kulture u ovoj grupi su pšenica i ječam, dok su ostale strne žitarice, poput raži, zobi i tritikala značajno manje zastupljene.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, pšenica se prosječno sije na 135.000-140.000 ha (od vrlo niskih 117.120 ha 2017. godine do rekordnih 161.00 ha posijanih 2022. godine).

Proizvodnjom pšenice bavi se oko 27.500 poljoprivrednih gospodarstva. U prosjeku je to malih 5 ha po korisniku; ali sa druge strane, postoje i veliki proizvođači koji siju više od 1.000 ha godišnje (PP Orahovica d.o.o., Vupik Plus d.o.o., Novi Agrar d.o.o., Kutjevo d.o.o.) dok je najveći pojedinačni proizvođač pšenice u Hrvatskoj tvrtka Belje Plus d.o.o. koja sije oko 4.000 ha godišnje.

Primjena biostimulatora osigurava visoki prinos u svim agroekološkim uvjetima rasta pšenice i ostalih strnih žitarica

Prosječni prinosi iznose oko 6,0 t/ha, dok napredni proizvođači primjenom moderne tehnologije ostvaruju prinose iznad 10 t/ha. Visina prinosa pšenice i ostalih strnih žitarica limitiran je brojnim nepovoljnom agroekološkim i tehnološkim čimbenicima, od kojih stresni uvjeti definitivno zauzimaju važno mjesto. Stresne uvjete koji mogu negativno utjecati na prinos zrna možemo podijeliti na abiotske („nežive“) i biotske („žive“).

Primjena biosrimulatora u strnim žitaricama nakon zimskog mirovanja

Oblici stresa za poljoprivredne kulture

Za potpuni učinak protiv stresa preporuča se PREVENTIVNA primjena biostimulatora. Međutim, kako se pojedine stresne situacije ne mogu predvidjeti, biostimulatori pokazuju i vrlo dobar KURATIVNI učinak protiv posljedica stresa (primjena nakon stresnih uvjeta).

U slijedećoj tablici prikazani su najčešći uzroci stresa kod poljoprivrednih kultura.

Agroklimatski stres
Nedostatak vode (suša)
Nedostatak svjetla
Visoka količina vode u tlu (nedostatak zraka u tlu)
Neodgovarajuća pH vrijednost tla (kisela tla)
Visoka/Niska temepratura
Ostali izvori stresa
Oštećenje biljaka (tuča, jak vjetar)
Fitotoksičnost nakon primjene pesticida (herbicida)
Oštećenja uzrokovana gljivicama (bolesti), nematodama, insektima i sl.
Visoka koncentracija hraniva
Zagađivači (polutanti različitog porijekla) i teški metali

Velika potražnja za biostimulatorima u ratarskoj proizvodnji uvjetovana je tehnološkim razvojem poljoprivredne proizvodnje i visokim ulaganjem u proizvodnju (visoka cijena sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava) ali isto tako i sve jače izraženim stresnim uvjetima tijekom poljoprivredne proizvodnje, od kojih su stres uvjetovan niskom ili visokom temperaturom kao i nedostatkom vode, te štete od primjene herbicia, glavni čimbenici smanjenja visine i kvalitete prinosa strnih žitarica.

Kada primijeniti biostimulatore u proizvodnji pšenice i ostalih strnih žitarica?

Tijekom cijelog uzgojnog ciklusa strnih žitarica postoji nekoliko vrlo specifičnih momenata kada je potrebna primjena biostimulatora. To su:

Slab razvoj žitarica nakon nicanja u jesenskoj sjetviSlab razvoj žitarica nakon nicanja u jesenskoj sjetvi može biti uzrokovan brojnim nepovoljnim čimbenicima (kasni rokovi sjetve, nedostatak vode (suh period), neodgovarajuća gnojidba, pojava niskih temperatura i sl., te je razvoj mladih biljčica vrlo slab.
Primjena biostimulatora u ovom periodu potaknuti će bolji razvoj mladih biljčica do početka zimskog perioda i poboljšati prezimljavanje žitarica.
Nepovoljni klimatski uvjeti tijekom zimePojavom nepovoljnih klimatskih uvjeta tijekom zime, dolazi do značajnih šteta na usjevima, te se nakon završetka zimskog perioda provodi primjena biostimulatora kako bi se potaknuo dobar proljetni rast i razvoj usjeva
Nedostatak vode (suša) ili pojava niskih temperatura u proljetnom razdobljuNedovoljna količina vode (suša) ili pojava niskih temperatura u proljetnom razdoblju usporava rast i razvoj biljaka, strne žitarice kasno ulaze u fazu vlatanja i takve biljke slabije cvatu i imaju male klasove (nedovoljan broj zrna).
Primjena biostimulatora u ovakvim uvjetima, potaknuti će daljnji rast i razvoj biljaka i omogućiti dobru cvatnju i prinose zrna
Štete od primjene herbicidaŠtete od primjene herbicida često se dešavaju zbog nepravilne primjene (doze i koncentracije) ali i kod nepravovremene primjene, pogotovo u kišnim godinama, kada se kasno može ulaziti u polja zbog viška vode u tlu. Primjena biostimulatora u ovim uvjetima, smanjiti će štete na biljkama žitarica i omogućiti daljnji rast i razvoj bez većih šteta
Nepovoljni klimatski uvjeti u vrijeme cvatnjeRadi se o specifičnim, nepovoljnim uvjetima u početku cvatnje žitarica (suša, visoke temperature i sl.).
Primjena biostimulatora na bazi ekstrakta morskih algi, sačuvati će fiziološku aktivnost cvijeta i omogućiti dobru cvatnju i oplodnju (veći broj zrna u klasu)
Nepovoljni uvjeti u rastu i nalijevanju zrnaPojava nepovoljnih klimatskih uvjeta (suša, visoka temperatura) u vrijeme rasta i nalijevanja zrna, zahtjeva primjenu biostimulatora, kako bi se ostvario dobar rast zrna (masa zrna) i ostvario dobar prinos
Povećanje proteina u zrnu pšeniceBiostimulatori na bazi aminokiselina potiču fiziološke procese stvaranja proteina u zrnu (uz gnojidbu dušikom i sumporm) te se primjenjuju u folijarnoj gnojidbi u fazi nalijevanja zrna, sa folijarnim gnojivima na bazi dušika (N) i sumpora (S)

Kako odabrati biostimulator za primjenu?

Na tržištu je dostupan veliki broj proizvoda u grupi biostimulatora (Delfan Plus, Vegeamino, Aminoplus, Megafol, Drin, Isabion, Aminoveg, Amive, Phylgreen, Aminoprim, Bioplex i brojni drugi proizvodi), ali se zbog cijene i učinka, u proizvodnji pšenice najčešće primjenjuju biostimulatori na bazi AMINOKISELINA.

Osnovni, aktivni dio, biostimulatora na bazi aminokiselina, su slobodne (ili nevezane) aminokiseline (eng. Free amino acids). Biljka može usvojiti i u svoj metabolizam uključiti samo slobodne aminokiseline. Dodatna prednost aminokiselina je uključivanje u fiziološke procese bez dodatnog utroška energije, biljaka koje su već pod stresnim uvjetima. Stoga je na etiketi proizvoda, uvijek potrebno tražiti podatak o količini slobodnih aminokiselina u proizvodu, kako bi se primijenila pravilna doza aminokiselina.

Optimalna doza SLOBODNIH AMINOKISELINA za siguran učinak protiv stresnih uvjeta za strne žitarice iznosi od 200-250 grama/1 ha (za većinu biostimulatora na tržištu je to doza od 1-2 lit/ha), dok je kod pojave ekstremnih stresnih uvjeta potrebno doze primjene u jednom tretmanu povećati na 300-350 grama/1 ha.

Primjena doza nižih od 150 grama/1 ha ne daje značajne fiziološke učinke protiv stresa, i ekonomski nisu opravdane.

Osim biostimulatora na bazi aminokiselina, u žitaricama se mogu primijeniti i kompleksni biostimulatori, koji su kombinacija više biostimulativnih komponenti (aminokiseline, huminske kiseline, ekstrakti morskih algi i dr.). Takvi proizvodi imaju višu cijenu, ali je viša cijena opravdana višestrukim učinkom na žitarice (osim na stresne uvjete, imaju povoljan učinak i na razvoj korijena i veću otpornost na bolesti).

Slika 2. Amalgerol Essence, kompleksni biostimulator sa sedam (7) grupa bioaktivnih komponenti za primjenu u ratarskim kulturama, doza primjene 2-3 lit/ha (proizvođač Hechenbichler, Austrija)

Dvije posebne grupe biostimulatora za primjenu u žitaricama su biostimulatori na bazi ekstrakta morskih algi i biostimulatori na bazi silicija (Si). Primjena biostimulatora na bazi morskih algi zbog visoke cijene, ima opravdanja samo u specifičnim uvjetima, pojave loših klimatskih uvjeta u vrijeme cvatnje. Visoka količina alginata i alginske kiseline u takvim biostimulatorima ima zaštitnu fiziološku ulogu na cvijet žitarica, te može osigurati bolju cvatnju i oplodnju, u lošim uvjetima.

Primjena biostimulatora na bazi silicija (Si)

Primjena biostimulatora na bazi silicija (Si) ima posebnu ulogu u proizvodnji pšenice i strnih žitarica. Pšenica je specifična kultura koja zahtjeva veće količine silicija (Si) tijekom rasta i razvoja.

Slika 3. Kwars, gnojivo na bazi koloidne otopine silicija (Si) za folijarnu gnojidbu pšenice (proizvođač Altinco, Španjolska; zastupnik Agro Expert d.o.o., Hrvatska)

Kwars gnojivo na bazi silicija za folijarnu gnojidbu pšenice

Primjena silicija (Si) rezultirati će:

  • Čvršća stabljika i kraći internodiji (veća otpornost na polijeganje, pogotovo kod primjene visoke količine dušika u gnojidbi)
  • Deblja stanična stjenka (zbog depozita silicija u staničnoj stijenki) – veća otpornost na bolesti lista pšenice
  • Bolji razvoj korijena i veća otpornost na bolesti korijena (pogotovo u teškim, glinenim tlima)
  • Sinteza enzima kitinaze koja aktivno sprječava razvoj bolesti lista
  • Veća otpornost na sušu

Više o važnosti silicija (Si) u gnojidbi poljoprivrednih kultura možete pročitati u slijedećem stručnom članku: Silicij (Si) u gnojidbi poljoprivrednih kultura

Polje pšenice spremno za žetvu nakon dobre primjene biostimulatora

Iako se proizvodnja pšenice i ostalih strnih žitarica odvija na prosječno 200.000 ha svake godine (pšenica, ječam, zob, raž) prosječni prinosi su još uvijek dosta niski. Primjena biostimulatora, svakako predstavlja tehnološki i ekonomski opravdanu mjeru, kako bi se ostvarili veći i kvalitetniji prinosi. Osim na povećanje otpornosti na stresne uvjete, biostimulatori potiču bolje iskorištavanje hraniva i time dodatno utječu na dodatan rast prinosa.


Autor članka: 
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije
Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos.
Kontakt (mob.): 098/435-129
e-mail: david.gluhic@gnojidba.info