Organsko-mineralna gnojiva Zašto sva organsko-mineralna gnojiva nisu ista?

Orgnasko-mineralna gnojiva

Razvojem tehnologije u proizvodnji gnojiva na tržištu se pojavila nova kategorija gnojiva koja kombiniraju mineralnu komponentu sa organskom tvari. Proizvode se u obliku pelete (standardne ili mikropelete) ili u tekućem obliku te se nazivaju ORGANSKO-MINERALNA GNOJIVA. Spoj su dvije tehnologije; mineralne komponente koja čini kemijsku komponentu sa različitom koncentracijom hraniva i organske komponente. I upravo je organska komponenta, ono što čini ZNAČAJNU RAZLIKU u kvaliteti organsko-mineralnih gnojiva.

Izvor organskih sirovina za proizvodnju organskih i organsko-mineralnih gnojiva

Osnovni izvor za proizvodnju organskih i organsko-mineralnih gnojiva je STAJSKI GNOJ. Porijeklom, stajski gnoj može biti:

  • Stajski gnoj goveda i konja
  • Stajski gnoj ovaca i koza
  • Stajski gnoj peradi (pilići, kokoši, purani)
  • Stajski gnoj svinja
  • Stajski gnoj ostalih životinja

Najkvalitetnija sirovna za proizvodnju organskih gnojiva je kruti stajski gnoj goveda i konja. Radi se o kvalitetnom materijalu, različitog stupnja zrelosti i količine stelje (slame, suhe trave). Prije primjene u proizvodnji gnojiva prolaze procese dozrijevanja; prirodnim putem (sporije) ili dodatnom termičkom obradom (brže). Ukoliko se sirovina (stajski goveđi gnoj) dobiva prirodnim procesom dozrijevanja, u takvom se materijalu očuva potpuna BIOLOŠKA AKTIVNOST GNOJA i dobijaju se organska i organsko-mineralna gnojiva vrhunske kvalitete. Slične kvalitete su stajska gnojiva ovaca i koza.

Slika 1. Poluzreli stajski gnoj sa nerazgrađenim ostacima slame

Stajski gnoj goveda

Stajski gnoj peradi, za razliku od gnoja goveda ili ovaca, sadrži vrlo malo organske tvari (jer se perad ne uzgaja na stelji) te sadrže veće količine dušika u nitratnom obliku. Za razliku od goveda/ovaca radi se o “hladnim” gnojiva slabije biološke aktivnosti. Zbog visoke količine vode u prirodnom stanju, moraju se tijekom proizvodnje gnojiva, podvrći procesima dehidracije toplim postupkom kako bi se smanjila količina vode. Zbog primjene toplog postupka dehidracije, značajno se smanjuje biološka aktivnost.

Najlošija izbor u kategoriji stajskih gnojiva je stajski gnoj svinja. Radi se uglavnom o tekućim oblicima gnojiva, bez stelje, te je nužno prije prozvodnje organskih gnoja, provesti proces dehidracije (smanjenja količine vode). Prosječno u izvornom obilku stajskog gnoja svinja ima više od 80% vode (kod gnojnice je to preko 95% vode). Radi se o sirovini najlošje kvalitete, ali zbog intenzivne proizvodnje svinjskog mesa i velikog broja farmi, raspoloživa je velika količina svinjskog stajskog gnoja, te se dosta koristi u proizvodnji organskih gojiva niske kvalitete.

[quotes id=3]

Ostali organski materijali u proizvodnji organskih i organsko-mineralnih gnojiva

Osim stajskog gnoja, za proizvodnju organsko-mineralnih gnojiva mogu se koristiti različiti materijali organskog porijekla. Najčešće se rado o organskom otpadu, najrazličitije vrste. Najčešće se radi o melasi iz prerade poljoprivrednih proizvoda (šećerne repe), guanita (ptičiji gnoj) te mesno i koštano brašno (kao otpad iz klaonica). Osim toga, često se koriste i organski talozi sa pročistaća otpadnih voda, nusproizvodi iz industrije prerade kože i tekstila, te nusproizvodi iz industrije prerade drva i papira. Stoga je kod odabira organsko-mineralnog gnojiva vrlo važno znati porijeklo organske tvari u gnojivu. I dok je organska tvari iz stajskog gnoja VISOKE MIKROBILOŠKE AKTIVNOSTI, ostali organski materijali koji se koriste u proizvodnji organsko-mineralnih gnojiva uglavnom su “mrtve” organske tvari gotovo bez mikrobiloške aktivnosti u tlu.

Ostali organski materijali koji se koriste u proizvodnji organsko-mineralih gnojiva su:

  • Guano (humificirani ptičiji izmet)
  • Perje
  • Životinjska koža i dlaka
  • Krvno brašno
  • Mesno brašno
  • Koštano brašno
  • Uljana sačma (panelli)
  • Melasa
  • Riblje brašno
  • Sedimenti crvenih algi
  • Humificirana biljna masa
  • Pepeo
  • Lumbrihumus (humus kalifornijskih glista)

Guano. Radi se o humificiranom ptičijem izmetu, različitih vrsta ptica koja žive uz obale Tihog oceana na području Srednje Amerike. Osim humificiranog ptičijeg izmeta, u guanu se nalaze i organski ostaci riba koje služe kao hrana morskih ptica te ostali organski materijali. Sastav guana je vrlo varijabilan (ovisno o nalazištu) i prosječno sadrži 3-9% dušika (N) u organskom obliku, 3-20% fosfora (P2O5) i 1-4% kalija (K2O). Zbog takvog sastava, gnojiva na bazi guana se označavaju kao organska dušično-fosforna gnojiva. Na tržištu se nalaze kao čisti guano, ili se koristi kao baza za proizvodnju organskih i organsko mineralnih gnojiva, naročito u formulacijama sa višim sadržajem fosfora.

Perje. To su ostaci perja pernatih životinja (kokoš, puran, patka) iz klaonica. Radi se o organskom materijalu koji se ne može koristiti za druge namjene, te se nakon termičke obrade koristi kao organska masa za proizvodnju organskih i organsko-mineralnih gnojiva. Od hraniva sadrži samo organski dušik (N) u količini od 13-14%, dok je sadržaj drugih hraniva zanemariv.

Životinjska koža i dlaka. Najčešće se radi o klaoničkim ostacima prilikom obrade životinja nakon klanja, te ostataka neobrađene i obrađene kože iz industrije prerade kože. Ti se ostaci ne mogu koristiti za daljnu upotrebu te se odgovarajućim kemijskim i mehaničkim postupcima prerađuju u organsku masu namjenjenu za proizvodnju organskih i organsko-mineralnih gnojiva. Količina organskog dušika (N) kreće se u rasponu od 12-13%, te ovisno o porijeklu sirovine, može sadržavati do 1% fosfora (P2O5). Kako na tržištu postoje velike količine klaoničkog otpada, ovaj se materijal vrlo često koristi za proizvodnju organskih i organsko-mineralnih gnojiva.

Krvno, mesno i koštano brašno. Poput životinjske dlake i kože, također se radi o materijalim koji su dobiveni preradom klaoničkih ostataka nakon kemijske i mehaničke obrade. Sadrže različite količine hraniva. Količina dušika se kreće u rasponu od 9-14% organskog dušika (N), dok je količina ostalih hraniva vrlo različita. Organski materijali porijeklom iz mesnog brašna mogu sadržavati i do 8,5% fosfora (P2O5) pa se takvi materijali često koriste radi povećanja količine fosfora u organskim i organsko-mineralnim gnojivima.

Uljana sačma (paneli). Materijali koji se dobivaju nakon ekstrakcije ulja iz sjemenki uljarica ili plodova masline. Najčešće se radi o ostacima iz prerade sjemenki suncokreta ili uljane repice, te nakon prerade maslina. Prosječno sadrže oko 3-7,5% organskog dušika (N).

Melasa. Melasa je materijal biljnog porijekla koji nastaje prilikom prerade šečerne repe u industriji šećera. Iako se dehidrirana melasa može direktno dodavati u tlo, vrlo se često koristi i kao osnova za proizvodnju organskih i organsko-mineralnih gnojiva. Prosječno sadrži oko 3% organskog dušika (N), visoku količinu organske tvari (oko 20% organskog ugljika (C)) te oko 6% kalija (K2O) topivog u vodi. Kako se na razini Europske unije (podaci za 2014. godinu) šečerna repa sije na oko 1.500.000 ha, ukupna količina melase iznosi oko 2.100.000 t, te je stoga melasa, uz stajski gnoj, materijal koji se najviše upotrebljava u proizvodnji organskih i organsko-mineralnih gnojiva.

Riblje brašno. Proizvod koji se dobiva preradom otpada iz industrijske prerade ribe. Ovisno o vrsti i porijeklu ribe, sastav ribljeg brašna je vrlo varijabilan, a u prosijeku sadrži 5-12% organskog dušika (N) i 3-7% fosfora (P2O5). Uglavnom se koristi kao komponenta za povećanje količine fosfora u organskim i organsko-mineralnim gnojivima.

Sedimenti crvenih algi. Često se koristi i naziv brašno crvenih algi ili litotamin. Radi se o praškastom materijalu dobiven od mehaničke meljave kalcificiranog taloga morske alge Lithothamnium calcareum. Izvorno je to materijal vrlo bogat sa kalcijevim karbonatom (80-85% CaCO3) te može sadržavati i maganezij (Mg) u obliku magnezij karbonata (10-15 MgCO3).

Humificirana biljna masa. Zbog sve veće potrebe za dobivanjem jeftinog organskog materijala i ograničene dostupnosti stajskog gnoja, za proizvodnju organskih i organsko-mineralnih gnojiva počinje se korsititi humificirana biljna masa. Radi se o ciljanom uzgoju različitih biljnih vrsta (najčešće leguminoza poput lupine, boba ali i ostalih kultura poput repice, facelije ili gorušćice) koje razvijaju veliki volumen biljne mase, te se nakon košnje biljna masa podvrgava kontroliranim uvjetima humifikacije. Dobiveni materijali uglavnom sadrže visoke količine dušika (N), dok je količina fosfora i kalija zanemariva.

Pepeo. Pepeo je mineralni ostatak nakon sagorijevanja različitih organskih i anorganskih materijala. Za proizvodnju organskih i organsko-mineralnih gnojiva najčešće se koristi pepeo porijeklom iz sagorijevanja drvne mase (peleta ili sječke iz biotoplinskih postrojenja). Materijal sadrži manje količine fosfora (P2O5) i kalija (K2O) te može, ovisno o porijeklu, sadržavati i kalcij (Ca) i magnezij (Mg).

Lumbrihumus. Lumbrihumus je materijal koji nastaje preradom organskog materijala radom glista. Dobiveni materijal ima dobra kemijska i fiziklana svojstva, te povoljno utječe na mikrobiološku aktivnost tla. Kako je dostupnost lumbrihumusa mala, i cijena materijala dosta visoka, najčešće se korsiti samo za podizanje kvalitete organskih i organsko-mineralnih gnojiva. Na tržištu se također može naći kao čisti lumbrihumus za upotrebu u poljoprivredi.

Ostali organski materijali koji se mogu još korsititi u proizvodnji orgnanskih i organsko-mineralnih gnojiva su stauracijski mulj, iskorišteni supstrati iz uzgoja gljiva, ostaci iz prerade grožđa (drop) i ostali organski materijali. Osim kemijskog sastava različitih organskih materijala, potrebno je voditi i računa o mikrobiloškoj ispravnosti materijala, kako ne bi došlo do zagađenja gnojiva sa štetnim patogenim organizmima, naročito Salmonelom i Esherichiom coli.

Mineralne komponente za proizvodnju organsko-mineranih gnojiva

Kako bi se u organsko-mineralnim gnojivima povećala količina hraniva, koriste se različite mineralne komponente. Za proizvodnju standardnih organsko-mineralnih gnojiva (koja nisu namjenjena za primjenu u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji) koriste se standardna mineralna gnojiva, poput:

  • UREA
  • Amonij-nitrat
  • Amonij-sulfat
  • Ca-nitrat
  • Superfosfati
  • Kalij-klorid
  • Kalij-sulfat
  • Monoamonij-fosfat (MAP) i diamonij-fosfat (DAP)
  • te ostale mineralne soli koje sadrže sumpor, kalcij, magnezij i mikroelemente

Mineralne komponente se fizički mješaju sa organskom tvari kako bi se dobio proizvod u peletama ili mikrogranulama. Kako bi se dobila stabilnija veza mineralne komponente i organske tvari, u procesima proizvodnje koriste se različiti aditivi i veziva.

Slika 3. Gnojivo Agricomplex Gold NPK 6:15:20+8% organski C (proizvođač Agribios Italiana, Italija).

Agricompelx Gold

Za proizvodnju ekoloških organsko-mineralnih gnojiva, mogu se korsititi samo mineralne soli iz prirodnih izvora (koje nisu produk kemijske industrije) te je izbor takvih materijala puno manji. Uglavnom se koriste slijedeći materijali:

  • Sirovi fosfati
  • Kalij-sulfat
  • Magnezij-sulfat

Stoga, organsko-mineralna gnojvia za primjenu u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji sadrže niže količine hraniva, te se stoga primjenjuju u nešto većim dozama po jedinici površine.

Oblici granule organskih i organsko-mineralnih gnojiva

Oblici granula su najčešće:

  • Pelet (standardni i mikropelet)
  • Mikrogranula

Pelet je najčešći oblik u proizvodnji organskih i organsko-mineralnih gnojiva. Proizvode se u dvije veličine; standardi i mikropelet. Zbog niza tehničkih prednosti (naročito primjene u polju) najviše gnojiva na tržištu se proizvodi u obliku mikropeleta, veličine do 4 mm. U procesu proizvodnje, koristi se proces hladno prešanog peleta ili pečenih peleta. Iako pečeni pelet ima tehnološku prednost dobivanja pelete veće čvrstoće i skladišne sposobnosti, često se zbog primjene visoke temperature prilikom procesa proizvodnje, dodatno uništava mikrobiloška aktivnost gnojiva. Stoga u primjeni, uvijek treba davati prednost hladno prešanim peletiranim gnojivima gdje je očuvana mikrobiološka aktivnost izvornog organskog materijala.

[quotes id=1]

Doze i vrijeme primjene organskih i organsko-mineralnih gnojiva

Doze i vrijeme primjene organskih i organsko-mineralnih gnojiva potrebno je prilagoditi stanju plodonosti tla i kulturi. Opće doze primjene organskih gnojiva (tipa Stallatico Extra) iznose od 1-2 t/ha, dok se organsko-mineralna gnojiva primjenjuju u manjim količinama, od 600-800 kg/ha. Za točnu količinu primjene gnojiva, svakako se preporuča napraviti analizu tla i utvrditi pravo stanje plodnosti tla.

Autor članka: 
dr.sc. David Gluhić, dipl.ing.agronomije
Autor velikog broja članaka na temu gnojidbe poljoprivrednih kultura. Zaljubljenik u poljoprivrednu proizvodnju još od malih nogu. Nepresušni izvor savjeta kako pravilnom gnojidbom ostvariti veći i bolji prinos.

Želite komentirati članak?

Postavite vaš upit/razmišljanje

Vaša e-mail adresa se neće javno prikazati u komentiranju članka.


*